Analiza izbora u Argentini: Kirchner u uzmaku, ali i dalje vodeća

Stranka predsjednice Cristine Fernández de Kirchner ostaje prva politička snaga Argentine nakon parlamentarnih izbora u nedjelju dok u najvećim pokrajinama jačaju oporbene stranke. Kirhnerizam (varijanta peronizma) izgubio je izbore u pola od 24 pokrajine, zapravo 23 jer se ubraja i grad Buenos Aires, koji je 24., posebna izborna jedinica i četvrta u zemlji po broju glasača, što otvara utrku mnogih koji 2015. žele naslijediti sadašnju predsjednicu.

Piše: Drago Pilsel / Aurograf.hr

Ovi izbori važni su i zbog toga jer vladajući iz Fronte za pobjedu (FPV, peronisti), koju vodi Cristina Kirchner, neće imati potrebnu dvotrećinsku većinu koju su priželjkivali kako bi promijenili ustav, Argentinu redefinirali kao parlamentarnu demokraciju (država je to jakoga predsjedničkog sustava, kao u SAD-u), a čime bi osigurali još jedan predsjednički mandat udovici Néstora Kirchnera.

Kao što je bilo očekivano, u najvećoj izbornoj jedinici, pokrajini Buenos Aires, uvjerljivo je pobijedila Fronta obnove, koju vodi Sergio Massa (gradonačelnik Tigrea), do prošlog lipnja član vladajuće skupine i suradnik predsjednice Kirchner, koji si je zacrtao postati sljedećim argentinskim predsjednikom, a potječe iz centra.

Pobjedom u tom okrugu, ključnom izbornom uporištu vlasti, Massa, bivši šef kabineta predsjednice Kirchner, dolazi u položaj peronističkoga kandidata za predsjedničke izbore 2015. Argentinci su birali zastupnike za polovicu mjesta u Zastupničkom domu, njih 129 od 257, a i za trećinu mjesta u Senatu, 24 od 72.

Djelomični izbori održavaju se na polovici drugoga i zadnjega četverogodišnjeg mandata 60-godišnje predsjednice koji istječe 2015. godine. Osobitost ovih djelomičnih parlamentarnih izbora jest to što su prvi put mogli glasovati mladi od 16 do 18 godina. Njih je oko 600 000 od ukupno 30 milijuna birača.

Predsjednica Kirchner prvi je mandat osvojila 2007., kada je naslijedila svoga supruga Néstora Kirchnera (2003. – 2007.). Poraz na djelomičnim parlamentarnim izborima pretrpjela je 2009., u prvome mandatu, no ipak je dvije godine poslije ponovno izabrana za predsjednicu.

Analitičari kažu da je predsjednica Kirchner snažno podijelila argentinsko društvo. Autoritarnim stilom i gospodarskom politikom protekcionizma i nacionalizacije razbjesnila je poslovne krugove i visoke slojeve društva te se žestoko sukobila s najvećim medijskim lancima (osobito s grupom Clarín), no obožavaju je siromašniji, korisnici subvencija i umirovljenici pa je njezini propagandisti, neuspješno, pokušavaju prikazati kao novu Evitu Perón. Neuspješno jer vladajući nikako objasniti kako je to predsjednica Kirchner postala multimilijunašica od svoje predsjedničke plaće.

Massa ima dvije godine da postane zaista relevantna politička figura jer, iako je politički mudar i sposoban, nije osobito obrazovan i stručan. Trenutačno podjednake šanse da mu 2015. na izborima parira ima i gradonačelnik Buenos Airesa Mauricio Macri (lijevi centar), ali se u utrku uključuju i guverner Mendoze Julio Cobos (2007. bio je potpredsjednik u mandatu predsjednice Kirchner, ali se s njom razišao ne baš ugodno), guverner Santa Fea socijalist Hermes Binner, i još jedan peronistički disident, guverner Córdobe, José Manuel de la Sota.

Komentari

komentara