Anastasija Bogdanoska: Ulažite u sebe jer je to jedini ulog u kojem nema gubitka

Često se među našim studentima mogu čuti priče o problemima s visokim školarinama, studentskom standardu i studentskim aktivnostima. Međutim, naša je realnost da se samo rijetki usuđuju suprotstaviti jednom od tih problem i tragati za nekim rješenjem i možebitnim boljitkom sutrašnjice. I dobro je dok je tako, jer pored takvih studenata naša nam budućnost može priuštiti bolje dane.


Slična situacija je i u Makedoniji. Razgovarali smo s mladom kolegicom, Anastasijom Bogdanoskom, diplomiranim politologom. Kroz znaš razgovor Anastasija govori o svojem iskustvu studiranja, studentima u Makedoniji, ali i o vlastitim planovima za budućnost…

Poštovana kolegice Anastasija, kao prvo zahvaljujem ti na ukazanom vremenu za naš razgovor. Također, čestitam ti na diplomi i želim ti puno uspjeha u budućem radu….

Hvala kolega Ivane, također i ja vama zahvaljujem na ukazanom prostoru da prenesem svoje iskustvo studiranja politologije u Makedoniji.

Za početak, ono što i zanima naše studente, možeš li ukratko opisati kako izgleda studij politologije u Makedoniji, kakvi su uvjeti studiranja u Makedoniji?

Mogućnost studiranja politologije u Makedoniji je ukazana u posljednjem desetljeću. Prije toga oni koji su htjeli studirati ovu disciplinu morali su putovati u inozemstvo. Danas se politologija može studirati na privatnom sveučilištu FON, na kojem sam i ja završila, kao i na državnom sveučilištu sv. Ćirila i Metoda. Postoje razlike oko načina rada na oba sveučilišta, ali ja mogu govoriti o uvjetima na FON sveučilištu. Jedna godina na FON sveučilištu plaća se 2000 eura. Međutim, svake godine za sve one koji su završili srednju školu postoji mogućnost stipendiranja prijediplomskih studija. Studenta može biti oslobođen cjelokupnog plaćanja studija ili barem djelomičnog ovisno od rezultata testiranja za stipendiju, ali i od prethodnih srednjoškolskih uspjeha kandidata. Onaj student koji dobije stipendiju mora tijekom studiranja održavati prosjek. Ja sam završila kao stipendist i mogu kazati da su uvjeti izvrsni jer postoji puno mogućnosti usavršavanja za studente koji žele napredovati. Od ove godine FON nudi mogućnost stipendiranja poslijediplomskih studija za 150 najboljih studenata u zemlji. FON je izgradio imidž sveučilišta koje ima kvalitetan kadar i najbolje uvjete za studiranje u zemlji.

Kakav je odnos profesora i studenata u Makedoniji?

Još se sjećam prvog predavanja kad sam upisala fakultet. To je bio kod profesora Nane Ružina koji nam je rekao da, ukoliko želimo biti uspješni politolozi, uvijek moramo kritizirati i sumnjati jer je to jedini preduvjet za napredak. Rekao je da sumnjamo o svakoj teoriji, da raspravljamo i pričamo sa profesorima oko svega. Profesori i asistenti su nam uvijek dostupni, u svako vrijeme i za sva pitanja koja imamo. Uloga profesora i asistenata je biti na usluzi studentima. To je ujedno i načelo našeg fakulteta.

Surađujete li sa studentima iz regije i može li se ta suradnja poboljšati?

Postoji suradnja, ali ne samo sa studentima iz regije već i sa studentima širom Europe. Do sad se ta suradnja odvijala preko ESN mreže, a od ove godine programom Erasmus omogućena je i razmjena studenata kako iz regije, tako i iz Europe. Svakako je dobro da se ta suradnja poboljša i unaprijedi.

Koliko su aktivni studenti u Makedoniji? Koliko se trude mijenjati nešto na fakultetu i boriti se za svoja prava?

Postoje brojne organizacije u koje se studenti mogu priključiti i tako se boriti za svoja prava i iskazati svoje ideje i mišljenja. Na fakultetu na kojem sam ja završila studenti su bili glavni inicijatori nekih promjena koje su bile odlično prihvaćene. Međutim, smatram da su studenti u Makedoniji uglavnom pasivni što se tiče njihovih aktivnosti i pokretanja nekih projekata. Još uvijek postoje brojna pitanja o kojima treba raspravljati, npr. o uvjetima u stanovanja u studenskim domovima, stipendijama, knjigama, visini školarine, involviranosti politike u fakultetima itd.

Čime se trenutno baviš? Jesi li članica neke udruge ili možda nevladine organizacije?

Od prvog razreda srednje škole kontinuirano participiram u radu nevladinih, humanitarnih i studentskih organizacija. Trenutno kolege i ja uz pomoć naših profesora s fakulteta radimo na organiziranju škole koja bi se bavila pitanjima euroatlantskih načela i integracijama zemalja regije. Ova škola bi se zasnivala na razmjenjivanju mišljenja između studenata i eksperata iz regije oko aktualnih pitanja. Nadamo se uspješnom rezultatu ove škole jer do sada smo uložili veliki trud. Pokraj organiziranja ove škole, moram priznati da sam trenutno usmjerena na traženje posla.

Gdje se vidiš u budućnosti? Ima li neki posao kojim se želiš baviti?

Nedavno sam završila praksu u slovenskom veleposlanstvu u Makedoniji i moram priznati da se sada definitivno želim baviti diplomacijom, jer do sada sam učila teoriju i konačno sam uvidjela kako to izgleda u praksi. Ako se to ne ostvari u pričuvi imam još jedan neostvareni san. Posebno me zanima psihologija grupe i govor tijela koji je dio psihološke discipline. Stoga, želim upisati psihologiju kako bi postala prva ekspertkinja za govor tijela u politici, jer smatram da je govor tijela vrlo bitan u ovom poslu i nedostaje nam ekspertiza. Nadam se da će se jednog dana bar jedan moj san ostvariti.

Sve veći broj mladih ljudi odlazi negdje u inozemstvo i svoju karijeru nastoje ostvariti u drugoj zemlji. Vidiš li ti svoju budućnost u Makedoniji?

Moje životno opredjeljenje je politologija i diplomacija, a moja želja i obveza je raditi za napredak moje zemlje. Stoga je nebitno hoće li moja karijera u budućnosti biti vezana za moju zemlju ili inozemstvo, moj cilj će uvijek biti isti – dobrobit i unapređenje moje Makedonije. Nadam se da će se uvjeti u Makedoniji poboljšati i da će u budućnosti kvalitetan i stručan kadar voditi politiku moje zemlje i da ce mladi ljudi pokazati što znaju.

Zanima li te politika i diplomacija zemalja u regiji, te bi li htjela raditi u nekoj od zemalja regije?

Naravno da me zanima. Naša regija je jedan izuzetan primjer u politici i diplomaciji, ne samo u zemljama u regije već i diplomaciji ostalih zemlja koje su veliki igrači na svjetskoj političkoj sceni. Što se tiče mogućnost da radim u nekoj od zemalja regije, ukoliko bi mi se pružila prilika rado bih je prihvatila jer bi to bilo jedno dragocjeno iskustvo.

Kakvom bi ocjenom ocijenila trenutnu političku situaciju u zemljama regije?

Ovo je pitanje koje je vrlo delikatno jer postoje pitanja i događaji iz ne tako davne prošlosti koja još uvijek opterećuju međudržavne i unutarnje odnose. Tako bi svaka ocjena bila nezahvalna. Smatram da se zemlje regije moraju usmjeriti na reforme, državne i ekonomske. Samo istinske vrijednosti i pravilno uređene institucije omogućavaju stabilnost i napredak u međusobnoj suradnji zemalja regije.


Koji je najbolji put za zemlje regije. Jesu li to možda euroatlantske integracije?

Smatram da su zemlje regije uložile ogroman trud oko euroatlantskih integracija (brojni politički ustupci, brojne promjene zakonodavstava, vrijeme, energija, trud…), stoga je bitno da zemlje regije ostanu na euroatlantskom putu koji vodi ka konačnoj integraciji. Međutim, to ne znači izolaciju od ostalih ekonomskih i političkih suradnika. Nipošto ne smijemo zaboraviti na ekonomske mogućnosti i suradnju sa zemljama BRIC-a.

Zašto si odabrala baš studij politologije i koja je tvoja poruka studentima?

Dok sam bila malena djevojčica uvijek sam govorila kako želim biti predsjednica kad odrastem (haha). Kad mi danas to moji roditelji spomenu bude mi veoma smiješno. Stoga, nemam konkretan odgovor na ovo pitanje, ali mogu vam kazati nešto zanimljivo. Prije nekoliko tjedana pregledavala svoj CV i primijetila sam nešto na što nisam ni obraćala veliku pozornost. Naime, od svoje srednje škole pa sve do upisa na fakultet konstantno sam participirala na obuke i seminare o retoričkim vještinama, javnim debatama, osobito simulacijama pregovaranja, tako da mogu reći da me je put oduvijek vodio ka politologiji i diplomaciji. I eto, sad sam diplomirani politolog. Stoga, na kraju poručujem svim studentima da ulažu u sebe jer je to jedini ulog u kojem nema gubitka. Sve ostalo dođe i prođe, a samo ono uloženo u tebi zauvijek ostaje.

Razgovarao: Ivan Kraljević


HSPF.info/Pogled.ba

Komentari

komentara