Četiri godine nadmudrivanja oko presude Sejdić-Finci

politicariGodinu 2013., ali i sve godine od 2009. do sada, obilježila je upornost bh. čelnika da se usprotive odluci Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, donesenoj u tužbi Sejdić-Finci protiv BiH. Tom odlukom naloženo je otklanjanje diskriminacije prema onim koji nisu konstitutivni narodi, odnosno prema tzv. ostalim, kako bi se mogli kandidirati i biti birani u Predsjedništvo i Dom naroda Parlamenta BiH. Čelnici su se bavili svim drugim pitanjima, posebno hrvatskim, umjesto provođenjem konkretne presude.

Europski povjerenik za proširenje Štefan Füle, koji je uložio i previše truda i strpljenja kako bi bh. čelnici postigli dogovor, nakon jednog od brojnih sastanaka je zaključio:

„Sa žaljenjem konstatiram da političke stranke nisu uspjele ostvariti nikakav značajan napredak na izvršenju presude u predmetu Sejdić-Finci.“

Neprovođenje presude Europskog suda za ljudska prava donijelo je BiH i druge međunarodne osude. Vijeće Europe je razmatralo prijedlog za suspenziju BiH iz njezinog članstva, u više rezolucija Europskog parlamenta država je označena kao crna rupa u regiji, uskraćeno joj je 45 milijuna eura iz  pretpristupnih fondova.

Tužiteljstvo BiH je pokrenulo istragu o tome tko je kriv za gubitak novca, kojim su se najvećim dijelom trebali financirati projekti od životne važnosti, kaže Zara Halilović, Direkcija za europske integracije:

„Da posebno istaknem koridor 5C i sito mrežu, transportnu mrežu za jugoistočnu Europu, projekt koji je obuhvaćao podršku i cestama i željeznicama, svim dionicama na ovim koridorima za koje je bilo potrebno da se završe poslovi na izradi svih potrebnih studija, dokumentacije i odrede pripremni radovi kako bi izgradnja tih dionica krenula“, navodi Zara Halilović.

Više pregovora, manje dogovora – moglo bi se reći za brojne sastanke u Bruxellesu, Sarajevu, Banjaluci, Mostaru, Budimpešti i Pragu.

„Naši političari se nisu naučili niti žele poštivati ustav i zakone svoje države, a evo i Suda za ljudska prava u Strasbourgu. Ovaj njihov nesustav, koji su pretvorili u sustav, apsolutno im odgovara“, zaključuje Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla.

Sa svakim novim sastankom otvarali su se novi problemi, a ključni zadatak padao je zaborav. Božo Ljubić, tada u ulozi predsjednika HDZ-a 1990., tijekom pregovora bio je među onima koji su zastupali tezu da istovremeno treba jačati poziciju konstitutivnih naroda:

„Parafrazirajući Voltairea, dragi su mi Sejdić i Finci, ali još mi je draži hrvatski narod“, kazao je Ljubić.

Konkretnije, nastojala se spriječiti situaciju koja je Željka Komšića dovela u Predsjedništvo BiH u dva mandata. Toliko puta spomenuti, član Predsjedništva Željko Komšić kaže:

„Oni non-stop razgovaraju o slučaju Komšić i kako to ubuduće prevenirati, a ne o tome o čemu govori presuda Sejdić-Finci, dakle da se u Ustavu mora jamčiti potpuna ravnopravnost svim ljudima u BiH. Nemam ja ništa protiv rješavanja hrvatskog pitanja, ja imam protiv toga što oni hoće postići, a to je da nitko više sličan meni ne može doći nikako u situaciju da bude na ovom mjestu. Hajdemo se vratiti priči o Sejdić-Finci, hajdemo praviti normalnu državu.“ 

Na potezu federalna petorka

Gotovo je teško pobrojati sve prijedloge koji su u opticaju: kombinacija većinskog i elektorskog modela, izravan ili neizravan način biranja, kantoni kao podizborne jedinice, Federacija koja bi se kod izbora člana Predsjedništva dijelila na dva dijela. To je bio zajednički prijedlog SDA i HDZ-a BiH, čiji predsjednik Dragan Čović kaže:

„Dva člana u Federaciji biramo kroz dvije izborne jedinice, vrlo precizno. Dva člana Predsjedništva biramo kroz 10 županija ili kantona, po modelu minimalne multietničke zastupljenosti.“

Prijedlog je izazvao burne reakcije i protumačen je kao pokušaj stvaranja trećeg entiteta.

„Zloupotreba ide jako daleko u tome da se slučaj Sejdić-Finci pokušava iskoristiti za rješavanje tzv. hrvatskog pitanja, koji u konačnici ima interes da crta granicu trećeg entiteta. To je neprihvatljivo i EU mora biti vrlo selektivna i vrlo oštra prema onima koji te zahtjeve upućuju i prema onima koji na osnovu tog neprincipijelnog stava zaustavljaju našu zemlju prema EU“, kaže analitičar Zlatko Hurtić.

Stranke iz RS-a su postigle dogovor: član Predsjedništva iz ovog entiteta birat će se izravno, bez odrednice da je to Srbin. Sada je na potezu federalna petorka, kaže Lazar Prodanović, zastupnik u Parlamentu BiH:

„Za nas je svaki prijedlog koji podrazumijeva izravan izbor članova Predsjedništva BiH, dakle jednog iz RS-a bez nacionalne odrednice i dva iz Federacije bez nacionalne odrednice, prihvatljiv”, navodi Prodanović.

Prvog listopada u Bruxellesu je izgledalo da je dogovor čelnika sedam političkih stranaka na pomolu, ali u sljedećih 10 dana, što je bio rok, sve je palo u vodu. Tako su u prosincu zaokružene četiri godine nadmudrivanja i rasprava o nečemu što treba izvršiti ili provesti, kaže sarajevski odvjetnik Sead Hodžić:

„Pregovara se o nečemu o čemu se uopće ne smije pregovarati – jer o odlukama suda nema pregovora, ima samo izvršenje. Nažalost, tzv. čelnici pregovaraju i o pitanjima koja uopće nisu tretirana ovom odlukom“, naglašava Hodžić.

Zlatiborka Popov Momčinović, sa Univerziteta Istočno Sarajevo, smatra da se predmet Europskog suda sasvim pogrešno naziva slučaj:

„Nisu ni Sejdić ni Finci slučaj, već je slučaj upravo ova postojeća garnitura koja nema tog senzibiliteta, koja uopće nema razumijevanja za drugog i za drugačijeg“, zaključuje Zlatiborka Popov Momčinović.

Izvor: Radio Slobodna Europa

Komentari

komentara