dr. sc. Mile Lasić: Što je to genocid?

Mile-Lasić-25Nešto prije nesretne i nepravedne presude Međunarodnog suda pravde u Den Haagu u sporu BiH protiv SiCG je u zapadnoeuropskim medijima obznanjeno kako jedan znanstveni internet-projekt pokušava odgovoriti na pitanje što je, a što nije genocid? O projektu se može podrobnije informirati na odgovarajućoj internet stranici (vidjeti www.massviolence.org), ali kažimo i ovdje da je njegov cilj da se dođe do jedinstvene, općeprihvatljive definicije genocida. Zamišljeno je, naime, da na odgovarajućoj „internet adresi“ budu skupljene sve moguće činjenice, pa potom budu i historijski i stručno klasificirane, o svim formama masovnog nasilja u 20. stoljeću. A njega je bilo u izobilju, ne samo na Balkanu …

Piše: dr. sc. Mile Lasić / HSPF.info

Pitanje genocida u 20. stoljeću jedno je od najvažnijih pitanja međunarodne politike, kažu inicijatori projekta. Konačnim usuglašavanjem definicije genocida, te stavljanjem cjelokupne arhive na raspolaganje dobronamjernima i znatiželjnima, neće se moći ni ubuduće spriječiti genocid, ali bi se ovim putom „makar pomoglo svjetskoj zajednici da genocid prepozna na vrijeme“, kazao je inicijator projekta, francuski politolog Jacques Sémelin.

Samo u posljednjih par mjeseci je pravno-politička praksa u svijetu demonstrirala svu osjetljivost i kompleksnost ovog fenomena. Pri tom ne mislimo samo na apsurdnost odluke Međunarodnog suda pravde da se genocidom označi samo očigledni genocid u Srebrenici, nakon što je drugi haaški sud, Tribunal za Jugoslaviju, već označio genocidnim radnjama čitav niz ratnozločinačkih djela (svirepa ubojstva, konc. logori, premještanje stanovništva i tsl). U Etiopiji je, primjerice, 11. 01.2007. godine Vrhovni sud osudio bivšeg diktatora Mengistu Haile Mariama na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida. On se tereti da je ubio na tisuće pripadnika opozicije. U Ukrajini je, pak, 28. 11.2006. godine, tamošnji parlament usvojio zakon u kojem se umiranje milijuna Ukrajinaca od gladi u vrijeme Staljinove diktature definiralo genocidom. U Iraku se i dalje vodi proces protiv Sadama Huseina zbog genocida nad Kurdima, iako je diktator već obješen, osuđen na smrt zbog „zločina protiv čovječnosti“. U Sudanu se, pak, događaju već godinama genocidne radnje, ali međunarodni diplomati, a ne samo sudanski diktatori i zločinci, izbjegavaju govoriti o genocidu. Jer, kada bi priznali da se vrši genocid u Sudanu, ili bilo gdje drugdje, morale bi automatski intervenirati trupe Ujedinjenih naroda. U Sudanu se, u neku ruku, ponavlja sve ono što se već vidjelo u BiH, posebice u Srebrenici…

Nova „Online Encyclopedia of Mass Violence“ želi ustvari pomoći da se i definitivno ujednače kriteriji kada se masovno ubojstvo ljudi određene etnije mora označiti „ciljanim genocidom“! Što je genocid, pita se Jacques Sémelin. Mnoge države, ali ne sve, se pozivaju u njihovoj pravnoj praksi na Konvenciju UN iz 1948. godine u kojoj se genocid definira kao „radnja, počinjena u namjeri da se djelomično ili u cijelosti razruši jedna nacionalna, etnička, rasna ili religiozna grupa“. Neke države, pak, očigledne genocidne radnje podvode pod „borbene radnje“, a Međunarodni sud pravde im je u presudi protiv Srbije dao za pravo, nažalost.

U ovom političkom kontekstu se moraju razumjeti “igre bez granica” u Den Haagu, i drugdje, o definiranju zločina u BiH, pa čak i u Srebrenici. Mnogim vladama je teško još uvijek priznati notorne činjenice o ratu u BiH, jer bi priznanje da je ne samo u Srebrenici, nego i drugdje u BiH izvršen genocid automatski značilo i samooptužbu da su zakazali, pa i krivi za srebreničku i sveukupnu bosansko-hercegovačku tragediju! Iz svih ovih razloga preporučamo da se o ovom projektu informiraju i naši ljudi, mnogo ih je u zemlji i razbacanih u svijetu koji o ovoj temi, na žalost, imaju što kazati!

Komentari

komentara