Interes za Studij politologije je jako velik – slijedi daljnje profiliranje Studija

Milan VEGOMilan Vego izvanredni je profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru na kolegijima Uvod u političku znanost, Međunarodna zajednica i BiH, Osnove teorije vanjske politike s vanjskom politikom BiH i dr. Također je pročelnik Studija politologije, a u razgovoru s njim čut ćemo nešto više o samom konceptu Studija politologije i temama koje su usko vezane za područje njegovih kolegija.

Profesore, možete li ukratko objasniti kako je osmišljen i kako se provodi koncept Studija politologije na Filozofskom fakultetu?

Studij politologije na Filozofskom fakultetu u Mostaru utemeljen je 2007.god. i jedan je od najmlađih. Radimo po Bolonjskom procesu, što znači da preddiplomski studij traje šest semestara, odnosno tri godine. Njegovim završetkom studenti pišu završni rad te nakon uspješne obrane dobiju zvanje prvostupnik politologije. Preddiplomskim studijem stječu se temeljna stručna znanja iz područja političke znanosti. Na temelju UNESCO-ve politološke paradigme iz 1948.godine to znači poznavanje političke teorije i političkog sustava, metodologije političke znanosti, znanosti o organizaciji i upravljanju, funkcioniranja lokalne uprave i samouprave, ali i drugih disciplina vezanih za politologiju. Što se tiče diplomskog studija, on traje četiri semestra i izvodi se u dva smjera –Međunarodna politika i diplomacija i Unutarnja politika- lokalna samouprava i javna uprava. Diplomski studij završava izradom i obranom magistarskog rada. Studenti koji završe pet godina Studija politologije dobiju zvanje magistra struke.

Po Vašem mišljenju, koje skupine kolegija su najvažnije kako bi se u tih pet godina formiralo kvalitetne magistre politologije?

U svakom slučaju radi se o stručnim kolegijima i dobro organiziranom praksom u političkim organizacijama i institucijama, jer smatram da uz što više stručnih kolegija možemo obrazovati i stručne politologe. Također, Studij politologije uskoro pokreće doktorski studij-smjer Unutarnja i vanjska politika, na tome se ozbiljno radi i postoji veliki interes za osnivanjem.

Osim navedenog doktorskog sudija, imate li u vidu još neke promjene i inovacije kada je riječ o doglednoj budućnosti Studija politologije?

Vjerujem da će se Studij politologije profilirati u sljedećem periodu. Dosadašnje iskustvo primjene Bolonjskog procesa je pokazalo da studenti dosta vremena gube u odabiru mentora, izradi i obrani završnog rada, i mislim da bi se u budućnosti moglo razmišljati o pokretanju Studija politologije po principu 5,0, no sve ovisi od politike Sveučilišta.

Je li politologija kao znanost i kao struka na pravi način prepoznata u našem društvu?

Smatram da nije. Naime, u bivšoj državi postojao je studij politologije samo u Sarajevu, u okviru Fakulteta političkih nauka. Danas u BiH imate osam državnih i 17 privatnih fakulteta i na mnogim od njih se studira politologija. Demokratskim promjenama osiguran je nesmetan rad preko stotinu političkih stranaka, koalicija i neovisnih kandidata. Prostora za fakultetski obrazovane politologe ima, a mnogi političari nisu obrazovani politološki.

Ukoliko ovo čitaju, potencijalni studenti koji se još uvijek premišljaju oko toga koji studij upisati, možete li ukratko navesti kompetencije koje se mogu steći kvalitetnim pohađanjem ovoga studija?

Prije nego odgovorim na pitanje, ističem da je interes za politologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru jako dobar. Naprimjer, ove smo godine na prvu godinu upisali 79 studenata, na drugu 72, treću 104. Na četvrtu godinu je upisano 44, a na petu 77 studenata. Što se tiče kompetencija, studenti politologije se obrazuju za bavljenje poslovima analitičara u državnim organima, političkim strankama, pravnoj službi i lokalnoj samoupravi. Stečene kompetencije ovise o specijalizaciji diplomskog studija. Specijalizacija donosi proširenje znanja iz preddiplomskog studija te osposobljava za samostalni istraživački rad i objavljivanje znanstvenih radova.

Pripremila: Jelena Čevra

HSPF.info / treci.ba

Komentari

komentara