Kronotaksa kulturne povijesti Bosne i Hercegovine
- Paleolitski crtež (Badanj kod Stoca).
III milenij pr. n. e.
- Keramička plastika neolitskih grupa (Obre, Butmir…).
II–I milenij pr. n. e.
- Stvaranje većih teritorijalno–političkih »ilirskih« zajednica.
- Kultura željeznoga doba: gradinska i sojenička naselja, grobovi pod tumulima.
- Brončana kultna kolica s Glasinca.
- Nakit (Sanski Most, Jezerine, Ribić…).
- Japodski reljefi na sarkofazima i urnama.
- Umbro–etrurski natpis na zemljanoj posudi (Pod, Bugojno, V.–IV. st.).
- Provala Kelta u IV.–III. st.
V–I st. pr. n. e.
- Grčka kolonizacija jadranskih otoka i obale.
- Prodor helenizma (Hercegovina); žarište helenističke kulture u Ošanićima.
- Gradska arhitektura, kiklopski zidovi, skulptura, keramika, juvelirska plastika, grčko pismo.
- 229.–33. godine rimska osvajanja Ilirika.
I–IV stoljeće
- Širenje antičke civilizacije.
- 6.–9. godine ustanak ilirskih plemena, Bellum batonianum; definitivna uspostava rimske vlasti.
- 14.–20. godine postavljanje cestovne mreže u Iliriku.
- Izgradnja naselja, vojnih utvrda, rezidencija, termalnih izvora, rudnika.
- Arhitektura i skulptura: Gradac kod Posušja, Šipovo, Sovići kod Gruda, Mogorjelo, Breza, Zenica…
- Mozaici: Stolac, Ilidža…
- Stvaranje iliro–romanskoga etničkog amalgama.
Piše: Ivan Lovrenović/HSPF.info
IV–VII stoljeće
- Podjela Rimskoga Carstva na Istočno i Zapadno 395. godine; raspad Zapadnoga 476. godine.
- Ilirik pod Istočnim Gotima 480.–535. godine, zatim pod Istočnim Rimskim Carstvom do prvih godina VII stoljeća.
- Razdoblje kasne antike — ranoga kršćanstva.
- Mješavina kultova u duhovnom životu.
- Mitraizam — kršćanstvo.
- Mitraistička skulptura i reljef (Konjic, Jajce…).
- Ranokršćanske bazilike i reljefna plastika (Zenica, Dabravine kod Breze, Lepenica, Klobuk, Žitomislići, Potoci, Cim, Blagaj na Sani…).
VII–IX stoljeće
- Doseljavanje Slavena (osvojenje Salone 614. godine).
- Amalgamiranje slavenskoga i paleobalkanskoga (iliroromanskoga) sloja.
- Rani oblici plemensko–teritorijalnih organizacija.
- Kristijanizacija
- Nakit iz grobova (Grborezi kod Livna, Čipuljić, Višići, Buško blato…).
- Tragovi kulturnih veza s karolinškim svijetom — fragmenti crkvene gradnje (oltarske pregrade i ciboriji iz Rapovina, Vrbe, Vrutaka…).
X–XI stoljeće
- Začeci feudalne bosanske politogeneze, između Ugarske i Bizanta, te hrvatskih i srpskih suvereniteta.
- Spomen Bosne u djelu Konstantina Porfirogeneta De administrando imperio 948. godine .
- Polialfabetizam: glagoljica, ćirilica (Humačka ploča iz X.–XI. stoljeća).
- Kamena plastika: reljef Bogorodice s Isusom (Vidoštak), pluteji (Radaslije, Carevac).
XII–XIII stoljeće
- Političko–teritorijalno učvršćenje i kulturni zamah za bana Kulina (1180.–1204.).
- Politička i kulturna regresija nakon Kulinove vladavine.
- Kulinova povelja Dubrovčanima 1189.
- Miroslavljevo evanđelje
- Romanička plastika: Rogačići, Carevo Polje, Sarajevo, Kreševo, Mujdžići, Zavala.
- Počeci umjetnosti stećaka
- Prvi dolazak franjevaca u Bosnu 1291. godine.
XIV–XV stoljeće
- Političko–teritorijalni rast Bosne za bana Stjepana II Kotromanića (1322.–1353. godine) i Tvrtka I (1353.–1377. ban, 1377.–1391. kralj).
- Izgradnja tvrđava i gradova.
- Razvoj trgovine u rudarstva (dolazak saskih rudara).
- Osnivanje franjevačke Bosanske vikarije 1340.
- Slabljenje kraljevske vlasti nakon Tvrtka I; sukobi oblasnih gospodara.
- Prve tvrđave u turskim rukama 1432. godine.
- Duhovni mozaik: Crkva bosanska, katolicizam, pravoslavlje; infiltracija islama od prve polovice XV. stoljeća.
- Procvat srednjovjekovne kulture: zlatni vijek umjetnosti stećaka; prepisivačka i minijaturistička umjetnost; fortifikacijska i gradska arhitektura; umjetničko zanatstvo.
- 1463. godine invazija Osmanlija pod Mehmedom II.
- 1463. godine ostaci Bosne; Jajačka i Srebrenička banovina.
- 1482. pad Novoga i cijele Hercegovine
- 1528. godine definitivan pad Jajca pod Turke.
- 1592. godine pad Bihaća.
XVI–XVII stoljeće
- Ekspanzija Osmanlija na sjever: Hrvatska, Ugarska.
- Ekonomska i politička stabilnost; razvoj gradskih naselja.
- Profiliranje multicivilizacijskoga mozaika: muslimansko–orijentalni, katoličko–hrvatski, pravoslavno–srpski, židovsko–sefardski kulturni kontekst.
- Orijentalno–islamska urbanizacija i arhitektura; graditeljska remek–djela (džamije, medrese, nadgrobni spomenici, mostovi, bezistani, hamami, karavansaraji, sahat–kule); kaligrafija; književnost na orijentalnim jezicima; islamsko školstvo.
- Književno i duhovno–pastoralno djelovanje franjevaca; slikarstvo zapadnoevropskoga tipa; relativno stabilan građansko–trgovački sloj bosanskih katolika.
- Postbizantsko fresko–slikarstvo i ikonopis u pravoslavnom krugu; prepisivačka djelatnost; goraždanska štamparija 1519.–1523.
- Židovsko–sefardski milje: njegovanje tradicije donesene iz Španjolske; pismenost (hebrejski i ladino); iluminirani rukopisi (Hagada iz XIII.–XIV. stoljeća).
- Procvat umjetničkoga zanatstva.
XVIII stoljeće
- Dekadencija Osmanskoga Carstva.
- Poraz Turaka pod Bečom 1683. godine, povlačenje iz prekosavskih krajeva; Bosna — granična pokrajina Carstva prema Evropi i Zapadu.
- Anarhija i bezakonje spahija i janjičara; sve gori položaj kršćanske raje i siromašnih muslimanskih slojeva.
- Prestanak valikih graditeljskih poduhvata u okviru islamsko–orijentalnoga graditeljstva; zamiranje kulturnih procesa u svim etno–konfesionalnim sredinama.
- Veliki egzodus franjevaca i katoličkoga svijeta nakon provale Eugena Savojskoga 1697. godine u Sarajevo; ostaju samo tri franjevačka samostana: Kraljeva Sutjeska, Kreševo i Fojnica; propadanje građansko–trgovačkog katoličkog sloja.
- Turske vlasti ukidaju Pećku Patrijaršiju 1766. godine; sve važnije položaje u Srpskoj pravoslavnoj crkvi od tada zauzima grčki kler; narod biva prepušten duhovno–kulturnoj stagnaciji.
- Manifestacija pučkoga genija: narodna pjesma i drugi oblici narodne umjetnosti.
XIX stoljeće
- Pokušaji Porte da stabilizira Carstvo; reforme 1839. godine; pobune protiv reformi.
- Autonomistički pokret muslimanskih feudalaca; pobuna Husein–kapetana Gradaščevića 1831. godine.
- Pobune kršćanske raje.
- Krvava pacifikacija muslimanskih pobunjenika: Omer–paša Latas 1850.–1852. godine.
- Pokušaji modernizacije za vezira Topal Osman–paše 1861.–1868.
- Odjeci južnoslavenskih pokreta za nacionalnu i kulturnu emancipaciju.
- Novi tip kulturne akcije — sekularizirano spisateljstvo i književnost (Ivan Frano Jukić, Grgo Martić, Vaso Pelagić, Mehmed Šaćir Kurtćehajić…).
- Začeci svjetovnoga slikarstva.
1875–1878. godine
- Bosanskohercegovački ustanak
1878–1918. godine
- Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine (1908. — aneksija).
- Začeci moderne industrije i trgovine.
- Etabliranje evropskih oblika civilizacije.
- Razvoj štampe i publicistike.
- Zanimanje za kulturnu historiju; osnivanje Zemaljskoga muzeja u Sarajevu 1888. godine.
- Mješavina stilova u arhitekturi: neoromanika, neogotika, neorenesansa, »maurski stil«, bečka secesija.
- Prva generacija domaćih slikara s evropskim školovanjem.
- 1881. godine uspostavljanje redovite crkvene katoličke hijerarhije; početak napetosti između biskupa i franjevaca.
1918–1941. godine
- Osnivanje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (od 1929. Kraljevina Jugoslavija).
- Stagnacija u kulturnoj i u svim drugim oblastima života.
- Profiliranje pripovjedačkog opusa Ive Andrića.
- Najava novih slikarskih osobnosti: Ismet Mujezinović, Vojo Dimitrijević, Branko Šotra, Danijel Ozmo…
- 1939. sporazumom Cvetković–Maček Bosna i Hercegovina podijeljena između Banovine Hrvatske i »ostatka srpskih zemalja«.
1941–1945. godine
- Bosna i Hercegovina pripojena kvislinškoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj; Drugi svjetski rat.
1945–1966. godine
- Razdoblje kolonijalnog položaja Bosne i Hercegovine u centralističkoj Jugoslaviji; unitaristički model u kulturi; srbizacija jezika u javnoj upotrebi i u medijima.
- Početno oživljavanje znanstveno–istraživačkog interesa za antičku i medijavalnu povijest i arheologiju.
- 1961. Ivo Andrić dobija Nobelovu nagradu za književnost.
1966–1992. godine
- Razdoblje stjecanja republičke autonomije u federalnoj Jugoslaviji; formiranje važnih kulturnih, prosvjetno–obrazovnih i medijskih institucija (Akademija nauka i umjetnosti BiH, fakulteti, Televizija Sarajevo…).
- Izgradnja 3.000 km asfaltnih putova.
- Valorizacija, istraživanje i izdavanje djela kulturne baštine: biblioteka Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine (književnost i jezik, kulturna historija i umjetnost, arheologija i historiografija).
- 1966. roman Derviš i smrt Meše Selimovića, pjesme Kameni spavač Maka Dizdara.
- Pojava važnih stvaralaca i ostvarenja u kulturnim i umjetničkim djelatnostima: književnost, grafička i slikarska umjetnost, dokumentarni film, kazalište, televizijska produkcija…
- 1984. Zimska olimpijada u Sarajevu.
- 1990. prvi demokratski izbori; pobjeđuju nacionalne stranke: Stranka demokratske akcije, Srpska demokratska stranka i Hrvatska demokratska zajednica.
1992–1995. godine
- Referendum za neovisnost Bosne i Hercegovine 29. veljače/1. ožujka 1992.; potvrdno se izjasnilo skoro 64% glasača.
- Tokom ožujka i u travnju 1992. oružane jedinice SDS–a i JNA počinju rat u raznim dijelovima BiH; 6. travnja zatvaraju i svakodnevnom topovskom, minobacačkom i snajperskom vatrom počinju tući Sarajevo.
- JNA, kasnije srpska vojska, vrši zločine velikih razmjera, osobito u istočnoj Bosni, Podrinju i sanskom kraju.
- 1993.–1994. rat između Hrvatskog vijeća obrane i Armije BiH.
- 18. ožujka 1994. potpisani Washingtonski sporazumi, koji donose prekid rata između HVO–a i Armije BiH i osnivanje Federacije Bosne i Hercegovine.
- Studeni 1995. — mirovni pregovori u Daytonu (Ohio), koji su potpisani 14. prosinca u Parizu.