Kronotaksa kulturne povijesti Bosne i Hercegovine

lovrenovic10.000 g. pr. n. e.

  • Paleolitski crtež (Badanj kod Stoca).

 

III milenij pr. n. e.

  • Keramička plastika neolitskih grupa (Obre, Butmir…).

 

II–I milenij pr. n. e.

  • Stvaranje većih teritorijalno–političkih »ilirskih« zajednica.
  • Kultura željeznoga doba: gradinska i sojenička naselja, grobovi pod tumulima.
  • Brončana kultna kolica s Glasinca.
  • Nakit (Sanski Most, Jezerine, Ribić…).
  • Japodski reljefi na sarkofazima i urnama.
  • Umbro–etrurski natpis na zemljanoj posudi (Pod, Bugojno, V.–IV. st.).
  • Provala Kelta u IV.–III. st.

 

V–I st. pr. n. e.

  • Grčka kolonizacija jadranskih otoka i obale.
  • Prodor helenizma (Hercegovina); žarište helenističke kulture u Ošanićima.
  • Gradska arhitektura, kiklopski zidovi, skulptura, keramika, juvelirska plastika, grčko pismo.
  • 229.–33. godine rimska osvajanja Ilirika.

 

I–IV stoljeće

  • Širenje antičke civilizacije.
  • 6.–9. godine ustanak ilirskih plemena, Bellum batonianum; definitivna uspostava rimske vlasti.
  • 14.–20. godine postavljanje cestovne mreže u Iliriku.
  • Izgradnja naselja, vojnih utvrda, rezidencija, termalnih izvora, rudnika.
  • Arhitektura i skulptura: Gradac kod Posušja, Šipovo, Sovići kod Gruda, Mogorjelo, Breza, Zenica…
  • Mozaici: Stolac, Ilidža…
  • Stvaranje iliro–romanskoga etničkog amalgama.

 

Piše: Ivan Lovrenović/HSPF.info

 

IV–VII stoljeće

  • Podjela Rimskoga Carstva na Istočno i Zapadno 395. godine; raspad Zapadnoga 476. godine.
  • Ilirik pod Istočnim Gotima 480.–535. godine, zatim pod Istočnim Rimskim Carstvom do prvih godina VII stoljeća.
  • Razdoblje kasne antike — ranoga kršćanstva.
  • Mješavina kultova u duhovnom životu.
  • Mitraizam — kršćanstvo.
  • Mitraistička skulptura i reljef (Konjic, Jajce…).
  • Ranokršćanske bazilike i reljefna plastika (Zenica, Dabravine kod Breze, Lepenica, Klobuk, Žitomislići, Potoci, Cim, Blagaj na Sani…).

 

VII–IX stoljeće

  • Doseljavanje Slavena (osvojenje Salone 614. godine).
  • Amalgamiranje slavenskoga i paleobalkanskoga (iliroromanskoga) sloja.
  • Rani oblici plemensko–teritorijalnih organizacija.
  • Kristijanizacija
  • Nakit iz grobova (Grborezi kod Livna, Čipuljić, Višići, Buško blato…).
  • Tragovi kulturnih veza s karolinškim svijetom — fragmenti crkvene gradnje (oltarske pregrade i ciboriji iz Rapovina, Vrbe, Vrutaka…).

 

X–XI stoljeće

  • Začeci feudalne bosanske politogeneze, između Ugarske i Bizanta, te hrvatskih i srpskih suvereniteta.
  • Spomen Bosne u djelu Konstantina Porfirogeneta De administrando imperio 948. godine .
  • Polialfabetizam: glagoljica, ćirilica (Humačka ploča iz X.–XI. stoljeća).
  • Kamena plastika: reljef Bogorodice s Isusom (Vidoštak), pluteji (Radaslije, Carevac).

 

XII–XIII stoljeće

  • Političko–teritorijalno učvršćenje i kulturni zamah za bana Kulina (1180.–1204.).
  • Politička i kulturna regresija nakon Kulinove vladavine.
  • Kulinova povelja Dubrovčanima 1189.
  • Miroslavljevo evanđelje
  • Romanička plastika: Rogačići, Carevo Polje, Sarajevo, Kreševo, Mujdžići, Zavala.
  • Počeci umjetnosti stećaka
  • Prvi dolazak franjevaca u Bosnu 1291. godine.

 

XIV–XV stoljeće

  • Političko–teritorijalni rast Bosne za bana Stjepana II Kotromanića (1322.–1353. godine) i Tvrtka I (1353.–1377. ban, 1377.–1391. kralj).
  • Izgradnja tvrđava i gradova.
  • Razvoj trgovine u rudarstva (dolazak saskih rudara).
  • Osnivanje franjevačke Bosanske vikarije 1340.
  • Slabljenje kraljevske vlasti nakon Tvrtka I; sukobi oblasnih gospodara.
  • Prve tvrđave u turskim rukama 1432. godine.
  • Duhovni mozaik: Crkva bosanska, katolicizam, pravoslavlje; infiltracija islama od prve polovice XV. stoljeća.
  • Procvat srednjovjekovne kulture: zlatni vijek umjetnosti stećaka; prepisivačka i minijaturistička umjetnost; fortifikacijska i gradska arhitektura; umjetničko zanatstvo.
  • 1463. godine invazija Osmanlija pod Mehmedom II.
  • 1463. godine ostaci Bosne; Jajačka i Srebrenička banovina.
  • 1482. pad Novoga i cijele Hercegovine
  • 1528. godine definitivan pad Jajca pod Turke.
  • 1592. godine pad Bihaća.

 

XVI–XVII stoljeće

  • Ekspanzija Osmanlija na sjever: Hrvatska, Ugarska.
  • Ekonomska i politička stabilnost; razvoj gradskih naselja.
  • Profiliranje multicivilizacijskoga mozaika: muslimansko–orijentalni, katoličko–hrvatski, pravoslavno–srpski, židovsko–sefardski kulturni kontekst.
  • Orijentalno–islamska urbanizacija i arhitektura; graditeljska remek–djela (džamije, medrese, nadgrobni spomenici, mostovi, bezistani, hamami, karavansaraji, sahat–kule); kaligrafija; književnost na orijentalnim jezicima; islamsko školstvo.
  • Književno i duhovno–pastoralno djelovanje franjevaca; slikarstvo zapadnoevropskoga tipa; relativno stabilan građansko–trgovački sloj bosanskih katolika.
  • Postbizantsko fresko–slikarstvo i ikonopis u pravoslavnom krugu; prepisivačka djelatnost; goraždanska štamparija 1519.–1523.
  • Židovsko–sefardski milje: njegovanje tradicije donesene iz Španjolske; pismenost (hebrejski i ladino); iluminirani rukopisi (Hagada iz XIII.–XIV. stoljeća).
  • Procvat umjetničkoga zanatstva.

 

XVIII stoljeće

  • Dekadencija Osmanskoga Carstva.
  • Poraz Turaka pod Bečom 1683. godine, povlačenje iz prekosavskih krajeva; Bosna — granična pokrajina Carstva prema Evropi i Zapadu.
  • Anarhija i bezakonje spahija i janjičara; sve gori položaj kršćanske raje i siromašnih muslimanskih slojeva.
  • Prestanak valikih graditeljskih poduhvata u okviru islamsko–orijentalnoga graditeljstva; zamiranje kulturnih procesa u svim etno–konfesionalnim sredinama.
  • Veliki egzodus franjevaca i katoličkoga svijeta nakon provale Eugena Savojskoga 1697. godine u Sarajevo; ostaju samo tri franjevačka samostana: Kraljeva Sutjeska, Kreševo i Fojnica; propadanje građansko–trgovačkog katoličkog sloja.
  • Turske vlasti ukidaju Pećku Patrijaršiju 1766. godine; sve važnije položaje u Srpskoj pravoslavnoj crkvi od tada zauzima grčki kler; narod biva prepušten duhovno–kulturnoj stagnaciji.
  • Manifestacija pučkoga genija: narodna pjesma i drugi oblici narodne umjetnosti.

 

XIX stoljeće

  • Pokušaji Porte da stabilizira Carstvo; reforme 1839. godine; pobune protiv reformi.
  • Autonomistički pokret muslimanskih feudalaca; pobuna Husein–kapetana Gradaščevića 1831. godine.
  • Pobune kršćanske raje.
  • Krvava pacifikacija muslimanskih pobunjenika: Omer–paša Latas 1850.–1852. godine.
  • Pokušaji modernizacije za vezira Topal Osman–paše 1861.–1868.
  • Odjeci južnoslavenskih pokreta za nacionalnu i kulturnu emancipaciju.
  • Novi tip kulturne akcije — sekularizirano spisateljstvo i književnost (Ivan Frano Jukić, Grgo Martić, Vaso Pelagić, Mehmed Šaćir Kurtćehajić…).
  • Začeci svjetovnoga slikarstva.

 

1875–1878. godine

  • Bosanskohercegovački ustanak

 

1878–1918. godine

  • Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine (1908. — aneksija).
  • Začeci moderne industrije i trgovine.
  • Etabliranje evropskih oblika civilizacije.
  • Razvoj štampe i publicistike.
  • Zanimanje za kulturnu historiju; osnivanje Zemaljskoga muzeja u Sarajevu 1888. godine.
  • Mješavina stilova u arhitekturi: neoromanika, neogotika, neorenesansa, »maurski stil«, bečka secesija.
  • Prva generacija domaćih slikara s evropskim školovanjem.
  • 1881. godine uspostavljanje redovite crkvene katoličke hijerarhije; početak napetosti između biskupa i franjevaca.

 

1918–1941. godine

  • Osnivanje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (od 1929. Kraljevina Jugoslavija).
  • Stagnacija u kulturnoj i u svim drugim oblastima života.
  • Profiliranje pripovjedačkog opusa Ive Andrića.
  • Najava novih slikarskih osobnosti: Ismet Mujezinović, Vojo Dimitrijević, Branko Šotra, Danijel Ozmo…
  • 1939. sporazumom Cvetković–Maček Bosna i Hercegovina podijeljena između Banovine Hrvatske i »ostatka srpskih zemalja«.

 

1941–1945. godine

  • Bosna i Hercegovina pripojena kvislinškoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj; Drugi svjetski rat.

 

1945–1966. godine

  • Razdoblje kolonijalnog položaja Bosne i Hercegovine u centralističkoj Jugoslaviji; unitaristički model u kulturi; srbizacija jezika u javnoj upotrebi i u medijima.
  • Početno oživljavanje znanstveno–istraživačkog interesa za antičku i medijavalnu povijest i arheologiju.
  • 1961. Ivo Andrić dobija Nobelovu nagradu za književnost.

 

1966–1992. godine

  • Razdoblje stjecanja republičke autonomije u federalnoj Jugoslaviji; formiranje važnih kulturnih, prosvjetno–obrazovnih i medijskih institucija (Akademija nauka i umjetnosti BiH, fakulteti, Televizija Sarajevo…).
  • Izgradnja 3.000 km asfaltnih putova.
  • Valorizacija, istraživanje i izdavanje djela kulturne baštine: biblioteka Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine (književnost i jezik, kulturna historija i umjetnost, arheologija i historiografija).
  • 1966. roman Derviš i smrt Meše Selimovića, pjesme Kameni spavač Maka Dizdara.
  • Pojava važnih stvaralaca i ostvarenja u kulturnim i umjetničkim djelatnostima: književnost, grafička i slikarska umjetnost, dokumentarni film, kazalište, televizijska produkcija…
  • 1984. Zimska olimpijada u Sarajevu.
  • 1990. prvi demokratski izbori; pobjeđuju nacionalne stranke: Stranka demokratske akcije, Srpska demokratska stranka i Hrvatska demokratska zajednica.

 

1992–1995. godine

  • Referendum za neovisnost Bosne i Hercegovine 29. veljače/1. ožujka 1992.; potvrdno se izjasnilo skoro 64% glasača.
  • Tokom ožujka i u travnju 1992. oružane jedinice SDS–a i JNA počinju rat u raznim dijelovima BiH; 6. travnja zatvaraju i svakodnevnom topovskom, minobacačkom i snajperskom vatrom počinju tući Sarajevo.
  • JNA, kasnije srpska vojska, vrši zločine velikih razmjera, osobito u istočnoj Bosni, Podrinju i sanskom kraju.
  • 1993.–1994. rat između Hrvatskog vijeća obrane i Armije BiH.
  • 18. ožujka 1994. potpisani Washingtonski sporazumi, koji donose prekid rata između HVO–a i Armije BiH i osnivanje Federacije Bosne i Hercegovine.
  • Studeni 1995. — mirovni pregovori u Daytonu (Ohio), koji su potpisani 14. prosinca u Parizu.

 

Komentari

komentara