Listovi na njemačkom jeziku pišu: Bosna i Hercegovina osuđena na zastoj

Listovi na njemačkom jeziku pišu o nacionalnim i religijskim podjelama te Daytonskom sporazumu, koji sprečavaju napredak u BiH. Listovi podsjećaju i na Vukovar, napominjući da u tom gradu rane ne zacjeljuju.

– U Bosni i Hercegovini je etnička pripadnost iznad svega, prenosi Wiener Zeitung, osvrćući se pritom na nedavno provedeni popis stanovništva i kućanstava u BiH.

– Međutim, ono što je trebalo omogućiti planiranje pomoću realnih brojki, poput onih o infrastrukturi, postalo je neka vrsta izborne kampanje tri naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata. Dok su političari pozivali narod da se etnički deklarira, nevladine organizacije su građane pozvale da se popišu kao ‘Bosanci i Hercegovci’, podsjeća Wiener Zeitung. Taj bečki list također napominje da su Hrvati i 1991. godine bili najmanja etnička skupina u Bosni i Hercegovini te da se Hrvati, kako pokazuju otvorena pisma i apeli, sada plaše, da će ih druga dva naroda nadglasati, ali da se slične izjave moglo čuti i od drugih naroda.

Wiener Zeitung o BiH u svome članku “Osuđena na zastoj” dalje piše da je civilnom društvu polako preko glave cijelog tog sustava, u kojemu se sve orijentira prema etničkoj pripadnosti i podsjeća da je Daytonski sporazum, koji je vođenje države prepustio trima najvećim etničkim skupinama, ujedno postao najveća prepreka za daljnji razvoj zemlje.

– Umjesto da se ustav dalje razvijao, cementirano je etničko načelo. Svatko tko se deklarira kao ‘drukčiji’, odnosno ‘ostali’, ustavno je diskriminiran i ne može, na primjer, preuzeti političke funkcije”, piše Wiener Zeitung aludirajući time na presudu u slučaju “Sejdić i Finci”, koja još uvijek nije implementirana u BiH, i zbog koje je zemlja “u odnosima s Europskom unijom u zastoju”.

Švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) se u svome tiskanom izdanju od utorka (30. listopada 2013.) osvrće na nemire povodom postavljanja latinično-ćiriličnih ploča u Vukovaru i netrpeljivosti koja u tom gradu još uvijek vlada između Hrvata i Srba.

– U tom istočno-slavonskom gradu Hrvati i Srbi i danas još žive u paralelnim svjetovima, piše ovaj list, pojašnjavajući zašto je mržnja još uvijek tu: “Ćirilična slova na službenim pločama grada Vukovara: to ponekom Hrvatu – a pogotovo katoličkoj Crkvi – izgleda kao provokacija. Jer, srpska vojska je na koncu bila ta koja je taj barokni grad na Dunavu 1991. pretvorila u prah i pepeo.”

NZZ dalje pojašnjava da je postavljanje dvojezičnih ploča u Vukovaru omogućeno zakonom o manjinama, prema kojemu jedna manjina ima pravo na to ukoliko čini najmanje jednu trećinu stanovništva jedne općine. Napominjući da desni konzervativci u Vukovaru ističu ratnu simboliku Vukovara, NZZ prenosi da socijaldemokratski gradonačelnik, Željko Sabo, ne želi da njegov grad postane grad-spomenik, već da se ta simbolika treba ispuniti budućnošću i razvojem grada.

– Ali prosperirajuća budućnost se tu ne može primijetiti. I povijesna draž nekadašnjeg multietničkog uzornog grada, koji je prije rata bio domovina za 23 etničke skupine, samo se još da naslutiti. Nekadašnji, kao biser Slavonije slavljeni dunavski grad ostaje u svojoj vlastitoj sjeni. To važi i za gospodarstvo. Tako je Vukovar početkom devedesetih godina, prije nego je izbilo nacionalno ludilo, bio drugi najbogatiji grad u Jugoslaviji – nakon Maribora u Sloveniji. Danas Vukovarsko-srijemska županija važi kao sirotište u zemlji. Rat nije uništio samo živote i kuće, već i radna mjesta. Obzirom na gospodarsku nuždu, svađa oko ćirilice se mnogim stanovnicima čini kao sporedna stvar, pa i Srbima, piše NZZ.

Taj švicarski list, međutim, napominje da još uvijek postoje mladi nacionalisti u tome gradu, koji podsjećaju na ratne zločine, i na osnovu kojih postaje jasno da u tom gradu “vrijeme ne liječi rane”.

– Jedno istraživanje u vukovarskim školama je pokazalo da je netolerancija između Srba i Hrvata među mladim stanovnicima grada veća nego među odraslima. Sustav odvojenih škola pokazuje svoj učinak. A ideja etnički izmiješanih razreda se čini kao prijetnja, piše NZZ zaključujući da je u Vukovaru i dalje vidljivo veliko nepovjerenje prema onome “drugom”.

– Jaz između srpske manjine na sjeveru Kosova i albanske većine u ostatku zemlje je još uvijek velik, piše na svojim internet stranicama Deutschlandradio (dradio). U članku se dradio osvrće na bezvlašće na sjeveru Kosova, ističući da većina Srba, tu nastanjena, “želi bojkotirati izbore (3. studenoga) te da ni u snu ne razmišljaju o tome da se integriraju u većinski albanskim stanovništvom naseljeno Kosovo”.

Dradio s tim u svezi donosi primjer iz Leposavića, gdje jedan mladić u intervjuu priča o tome kako je proteklih tjedana dolazilo do eksplozija, kao i da lokalna mafija kandidate i izborne pomagače masivno stavlja pod pritisak.

– Stalno se moraš plašiti da će te netko prisluškivati, kaže Siniša, prenosi dradio.

Za njega su, piše dalje u članku, lokalni izbori makar jedna iskra nade u smjeru promjena. Dradio ističe da će Siniša u nedjelju izići na izbore, unatoč svim prijetnjama i pokušajima zastrašivanja i napominje: “Čak i ako ne dođe do novih napada, odziv za izbore na sjeveru Kosova će biti nizak, ali na putu do normaliziranja odnosa su ti izbori u najboljem slučaju jedan mali iskorak.”

Izvor: Deutsche Welle

Komentari

komentara