Mile Lasić: Živimo organizirani kaos koji žele političke kaste

Gost radijske emisije Res Publica bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Mostaru, dr.sc. Mile Lasić. S obzirom da se profesor već četvrt stoljeća bavi europskim integracijama, fokus razgovora je bio na BiH i njenom europskom putu. Emisija je snimljena 6. veljače. Donosimo pisanu verziju intervjua u nastavku. 

Razgovarala: Ana Sušac

HSPF: Profesore, ako je suditi prema europskoj agendi za Zapadni Balkan dogodine bi Albanija i Makedonija trebali otvoriti pristupne pregovore, a BiH bi trebala dobiti status kandidata.                                                                                                                                                     Očekujete li Vi da će stvari ići tim tijekom?

Lasić: Dakle, mi ne znamo u cijelosti još uvijek što sve sadrži takozvana nova Strategija Europske komisije za zemlje Zapadnog Balkana koja će upravo danas biti predstavljena u Europskom parlamentu u Strasbourgu, ali iz onoga što je unaprijed dostavljeno medijima koji su to revnosno prenosili proizlazi nekoliko stvari.

Prvo je da su se u Bruxellesu izdvojile dvije zemlje, Srbija i Crna Gora u skupinu koja bi trebala završiti svoje pregovore o pojedinim pregovaračkim poglavljima do 2023. dakle, te se po tome izdvojilo prema najnovijim informacijama iz Bruxellesa dvije zemlje koje bi do tada trebale odmaći daleko u pregovorima jer bi se s njima uskoro otvorilo pregovaranje, a to su Albanija i Makedonija za koju to još ne znamo posve sigurno zbog problema s imenom, te ono što proizlazi k tome još da je Bosna i Hercegovina ostala još u društvu s Kosovom koje je 2008. prije ravno 10 godina još nije bilo priznato ili djelomično priznato kao država i sada je priznanje njene državnosti u kategoriji postmodernog priznanja državnosti vrlo upitno. Još uvijek je pet zemalja Europske unije nisu priznale, i nisu je priznale neke velike i važne zemlje.

Dakle, riječ je o dokumentu kojim se želi kazati da se zemljama Zapadnog Balkana osigurava europska perspektiva. Problem je veliki što to zapravo i nije više nego PR i to uopće nije nova strategija nego je riječ o reciklaži stare agende iz Soluna, dokumenta iz 2003. kojim je zemljama Zapadnog Balkana obećana, s tim što se tada i nije znalo za Kosovo. Ja s pomiješanim osjećajima to pratim i imam osjećaj da se u situaciji totalne neizvjesnosti što će biti s Europskom unijom i totalne neizvjesnosti što će biti sa zemljama Zapadnog Balkana stvara privid, a nama je na ovim prostorima dosta privida.

Ja bih rekao oprez, skepsa je naložena i ništa posebno novo ne stoji u ovim papirima, niti pak stoji, niti pak mora biti i ono što stoji, izuzev da se ostaje pri načelu čvrstog ispunjavanja svih postavljenih preduvjeta i u tom smislu je na zemljama Zapadnog Balkana da se i dalje pripremaju kao da će sutra biti primljene u Europsku uniju, pa taman nikad ne bile primljene.

HSPF: Članovi Predsjedništva BiH prije par dana su posjetili Bruxelles. Govorilo se o izbornom zakonu, ali i europskom putu BiH. Mislite li da se BiH uopće pomakla s mjesta kada je u pitanju EU? Povjerenik Tonino Picula kaže da se iz perspektive Bruxellesa BiH trenutno nalazi u rangu Kosova.

Lasić: Da, to sam i sam spomenuo. U mom vrlo kritički intoniranom pristupu, BiH se kreće, ali ne kreće se naprijed nego unazad. Ja mislim da smo dospjeli u točku u kojoj smo bili ’91., u najboljem slučaju ’92., dakle u ono vrijeme prije oružanih sukoba. Jedno vrijeme je izgledalo da se BiH kreće prema naprijed, ali zapravo već od 2006. i od prvih propalih velikih pokušaja ustavne reforme zemlja se nalazi u stanju zamrznutog konflikta i vođenja političko-ideoloških ratova, a Bogu hvala nisu i oružani, ali kad bi se ova pamet pitala koja nas predvodi kao zemlju ni oni nisu isključeni što je apsurd uostalom.

Dakle, bošnjački član Predsjedništva nije ništa naučio iz upozorenja koja su godinama stizala iz Bruxellesa. Nisu naučili ni drugi da se razumijemo, ali on se usuđuje i u tom ga podržava  cijela akademska zajednica u Sarajevu, i u BiH iz reda bošnjačkog naroda. On se usuđuje da otvoreno niječe načela konstitutivnosti, federalizacije i nebiranja drugima političkih predstavnika i tako se jednostavno ne može kretati naprijed, kao što se ne može kretati naprijed ni ako želite takozvano entitetsko glasovanje uvesti u temeljne principe pri usuglašavanju svojih gledišta s EU, kao što se ne može prijetiti mobilizacijom Hrvata i istovremeno glumiti nositelja europskih vrijednosti.

BiH je na putu u milet sustav. Da objasnim, to je vrijeme predpolitičke moderne, vrijeme prije dolaska Austrougara na našu zemlju koji su na nesreću ovdje bili kratko i započeli nešto sa infrastrukturnim modernizacijama i u duhovnom i političkom pogledu su ostali nedorečeni.

HSPF: Možemo slobodno reći da u BiH vlada kaos, pravna država ne funkcionira. Je li po vama Europska Unija jedini spas, jedino što političke elite može natjerati na dogovor, odnosno da se napokon urede stvari u državi?

Lasić: U pravu ste s prvim dijelom. Uistinu je riječ o odvratnom kaosu u koji su nas doveli. To je pravni kaos. Uostalom, u strategiji koja se danas promovirala u Strasbourgu, govori se o tome da je BiH zarobljena u korupciji. Mi živimo organizirani kaos koji su naše bajne političke kaste koje ja nikad ne zovem elitama, izuzev pošprdno, htjele jer to je zapravo odlaganje podnošenja računa bilo pred pravosuđem ili pred građanima biračima iz njihovih naroda.

U svakom slučaju ovo je nešto što nije dobro i što govori o nama da se mi zapravo krećemo u različitim pravcima, ali se ne krećemo u pravcu EU. Zbog toga u konačnoj verziji strategije za Zapadni Balkan se i ne spominje uopće datum nego se inzistira na ispunjavanju obveza. Dakle, kada je riječ o BiH, zapravo se samo kaže da se mora čvrsto promijeniti da bi se ozbiljno uzela u razmatranje, a kada je riječ o drugima tu su neki datumi i spomenuti, ali i njih treba uzeti uvjetno.

Riječ je o tome da smo poljubili patos, da smo na dnu, da zapravo demonstriramo ovdje raznorazne političke igre, a ne ni u kom slučaju proeuropske političke igre. One pak zbog toga što podrazumijevaju dolazak pravne države na Balkan su pretpostavka za naše ozdravljenje, ali kako da do njih dođe to nikome nije jasno. Ja hoću kazati da EU neće primiti nijednu zemlju organiziranog kaosa, niti zemlju, što izrijekom piše u Strategiji, koja nema raščišćene odnose sa svojim susjedima, dakle nijednu zemlju s bilateralnim problemima.

HSPF: Nalazimo se u izbornoj godini, stalno slušamo o izbornom zakonu, mogućim kandidatima ali nekako najviše pozornosti izaziva takozvani “fenomen Komšić”. Vi ste već govorili o tome na nekim portalima pa možete li nam i ovdje iznijeti kako vi gledate na tu situaciju?

Lasić: Ja sam se zapravo prestao baviti takozvanim fenomenom Komšić, i onda me je iziritiralo što je čovjek ponovo teledirigiran da proizvodi probleme od strane prounitarističke pameti koja ga se čak sama formalno odriče, ali ništa ne brinite – sutra će ponovo dati za njega glasove.

Ja inače smatram da je posve beznačajno u datom ambijentu tko sjedi u takozvanom Uredu hrvatskog člana Predsjedništva jer niti gospodin Čović, niti gospodin Komšić, niti Miro Jović ranije niti bilo tko ništa značajnije i nisu uradili, niti mogu uraditi u datim okolnostima. Fenomen Komšić govori o tome kako se u ovoj zemlji živi iluzija tzv. hegemonističke ravnoteže i čim se nalazite u većini, nanosite pakosti ili demonstrirate nejednakopravnost za manjinske identitete uključivo i za takozvane konstitutivne narode ili bolje rečeno konacije ili konstitutivne nacije, dakle za građane konstitutivnih nacija.

Inače, mi smo kao građani nejednakopravni po raznim osnovama, uključivo, to treba otvoreno reći, i unutar samog hrvatskog korpusa ako nismo članovi vladajućih stranaka. Ako nismo u sustavu, mi smo zapravo nejednakopravni sa HDZ-ovcima od kojih možemo biti deset puta obrazovaniji, u dosluhu sa suptilnim teorijama, sa procesima, imati neki ugled u svijetu ali ne možemo ovdje biti više od portira, ili recimo igrom slučaja biti sveučilišni profesor kako sam ja iz nužde postao.

HSPF.info

Komentari

komentara