OBILJEŽAVANJE PROSLAVE OLUJE IZ PERCEPCIJE BOSANSKOHERCEGOVAČKOG DRUŠTVA

13940975_1642794259381961_1461390153_nPeti kolovoz jako je značajan datum u novijoj povijesti nezavisne Republike Hrvatske.

Danas se navršava 21 godina od početka velike operacije ‘Oluja’ (od 4. kolovoza do 7. kolovoza 1995.) u kojoj je oslobođeno okupirano područje pod nadzorom pobunjenih Srba, na kojima je bila uspostavljena paradržava tzv. Republika Srpska Krajina. Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak i cjelokupno okupirano područje istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata.

Ovaj datum će izazvati različita stajališta u regionalnoj politici jugoistočne Europe. Presuda haškog suda od 16. studenoga 2012. godine je hrvatsku vojno-redarstvenu akciju nazvala pravim imenom, osudivši vandalizam Martićeve paradržave zbog čega se i dogodila Oluja. To bi morali imati na umu i svi oni koji i danas osporavaju pravo Hrvata na oslobađanje svakog pedlja svoje hrvatske države.

‘Oluja’ će ostati simbol oslobađanja Republike Hrvatske i kraja rata ali i dokaz da hrvatska vojska nije bila agresor na BiH. Tog kolovoza 1995., zajedno s Armijom BiH, spriječena je patnja i stradanje tisuća stanovnika bihaćkog kraja, još jedna nova, a možda i još strašnija Srebrenica.

Proslavom Oluje, obilježava se Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Ovom proslavom, nacionalonog ponosa Hrvata rastu političke tenzije u regiji. Isti događaj od strane srpskih političara tumači se kao proslava zločina nad srpskim žrtvama.

Bosanskohercegovačka javnost i naši političari i za ovo pitanje kao i mnoštvo drugih neće imati usuglašen zajednički stav. Prije nego što nastavim o povezanosti Bosne i Hercegovine s ovom akcijom želim svim Hrvatima i Hrvaticama, a naročito hrvatskim braniteljima čestitati ovaj Dan pobjede uz nadu kako ga dočekuju u dobrom zdrastvenom stanju i okruženju svojih najbližih. Hvala Vam što ste u teškim trenucima pokazali hrabrost i preuzeli odgovornost za budućnost svoje države.

Kad je riječ o Oluji ponovno se osvrćem na njenu povezanost sa stvaranjem nezavisne države Bosne i Hercegovine. Malo koji mediji će ovo dana pisati o tome ali to ne mijenja povijesne činjenice niti značaj ove operacije koji je utkan u stvaranje ove države. Mediji neće pisati kako je u okviru ove operacije zajedničkim snagama Hrvatske vojske, HVO-a i Armije BiH oslobođeno više od pola okupiranog područja Hercegbosanske županije kao i također gotovo cijelog područja Unsko-Sanske županije i na taj način vjerovatno spriječen nastanak novih genocida ali i primorane srpske političke elite u Bosni i Hercegovini za stvaranje dogovora i toliko potrebnog mira u državi koja je bila izmučena gotovo četverogodišnjim ratom. Dobar dio građana Bosne i Hercegovine hrvatske nacionalnosti ovaj dan obilježavaju kao i svoj dan pobjede, možda to rade i Bošnjaci iz oslobođenih područja iako to javno vjerovatno neće priznati jer mi još uvijek nismo na tom stupnju društvenog razvoja da obilježavamo iste događaje pa čak ni ako nam kao u ovoj situaciji služe na zajednički ponos.

Ne može sreća jednoga biti sreća drugoga čak ni ako je to zajednička sreća. U bosanskohercegovačkom društvu još uvijek vlada narodna poslovica: “Nek’ susjedu crkne krava!” pa možda to vrijedi čak i u ovom slučaju kad je ta spomenuta krava zajednička. Ne moram ja imati, ali daj da nema ni on.

Dok su god destruktivne misli naš temeljni motiv djelovanja bojim se kako za ovo društvo još u skorije vrijeme nema realnih naznaka za neku bolju budućnost.

 

Josipa Kovač

Komentari

komentara