Odnosi Hrvatske i Vatikana neće se pogoršati

Nije prošlo mnogo vremena od posjeta pape Benedikta XVI. Hrvatskoj da dođe do privida zahlađenja odnosa Hrvatske i Svete Stolice zbog istarskog samostana Dajla. Iako službeno ni Hrvatska ni Vatikan ne naglašavaju da su odnosi u kritičnoj fazi posve je jasno da stvari nisu kao što su bile donedavno, jer se u rješenje slučaja Dajla uključio i državni tajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone.

piše: Jurica Korbler / vjesnik.hr

 


 

Ali, bez obzira na epilog, dugoročno se odnosi neće pogoršati, iako će stanovita sjena ostati. Sve ono što se u posljednje vrijeme događa oko Dajle ostavit će više traga u samoj Crkvi, na relaciji hrvatskih biskupa i Vatikana. Crkvena disciplina neće biti dovedena u pitanje, ali sadašnja naelektrizirana situacija pokazuje da hrvatski biskupi nisu zadovoljni načinom na koji Vatikan želi riješiti slučaj Dajla.

Ako prva »žrtva« bude Ivan Milovan, biskup koji se najizravnije suprotstavio odluci Svete Stolice, al i samog Pape, neće biti neko posebno iznenađenje. On je i blizu umirovljenja pa će Vatikan to možda prikazati kao normalan čin, iako bi njegovo udaljavanje s mjesta porečko-pulskog biskupa svima bila poruka da Crkva ne tolerira »neposlušne« biskupe, koji se suprostavljaju odlukama Vatikana.

Međutim, Svetu Stolicu bi mnogo više trebalo zabrinjavati nezadovljstvo i mnogih drugih hrvatskih biskupa, koje oni doduše ne iskazuju javno, ali je isto tako baš javna tajna da su se solidarizirali s biskupom Milovanom. Navodno je na vatikanskoj strani čvrsto samo kardinal Josip Bozanić, al i kod takvih »podjela« treba biti oprezan, jer Crkva funkcionira posve drukčije od svjetovnih ustanova.

U crkvenim krugovima u Hrvatskoj može se čuti da su sadašnji pritisci Vatikana rezultat lobiranja određenih krugova u Italiji, jakog talijanskog lobija u Kuriji. Trenutak je posve jasan, jer Hrvatska je završila pregovore s Europskom unijom i čeka ju članstvo, a prije toga je najbolje vrijeme da se otvore neka pitanja za koja su svi vjerovali da su iza nas. To se prije svega odnosi na imovinu koja je riješena nakon Osimskih sporazuma, a tako su i benediktinci već dobili odštetu za samostan.

Bilo je pokušaja da se prikaže da sam Papa nije dobro obaviješten, što je teško za pretpostaviti kada se u cijeli slučaj umiješao osobno i kardinal Bertone, prvi suradnik Benedikta XVI.

I dok je vrlo zanimljivo kako će sve ovo završiti na relaciji hrvatskog svećenstva i Vatikana, kada je riječ o državnim odnosima Dajla ih sigurno neće bitnije poremetiti. Vlada je pokazala izrazitu zrelost u obrani interesa Hrvatske, pa je potez Ministarstva pravosuđa bio pravovremen i koristan. Da se sve pokušalo staviti pod tepih posljedice bi bile mnogo gore, jer bi mlako državno reagiranje u vezi s Dajlom otvorilo niz sličnih slučajeva. Ovako, drugi »slučajevi« su stali, a rješenje pitanja Dajle treba očekivati.

Hrvatska službena politika sigurno neće ići u zaoštravanje odnosa s Vatikanom, ali su poruke upućene Svetoj Stolici jasne. Hrvatska ne može ravnodušno gledati na pokušaje revidiranja Osimskih sporazuma, koje Vatikan i ne spominje ili to čini posve usput. Crkva, također, ne može biti izvan društva, a sporno je i samo vlasništvo Dajle, bez obzira na još uvijek goruću temu povrata nekretnina onima koji su poslije rata otišli ili su bili istjerani iz Hrvatske.

 

hspf.info

 

Komentari

komentara