Papa Franjo kao pravi socijalist

Papino apostolsko pismo izazvalo pravu buru kritika i hrpu analiza zapadnih medija.

”Pravo u srž, bez okolišanja i strahopoštovanja” – ovako je talijanski list “La Repubblica” opisao riječi kritike koje je papa Franjo uputio “divljem zapadu financijskih tržišta i spekulacije” koji su stvorili “ekonomiju koja ubija”, u kojoj je “čovjek sveden na samo jedno od svojih potreba – potrošnju”.

“Revolucionarni vjetar pape Franje zapuhao je i ka Wall Streetu i ideološkim osnovama kapitalizma”, navodi se u tekstu objavljenom u “La Repubblici” 27. studenoga, dan nakon objave papinog apostolskog teksta “Angelii Gaudium”, u kojem iznosi svoja viđenja društva i uloge Crkve u reformi

“Novac treba služiti, a ne vladati”, piše između ostalog u papinoj poslanici koja poziva financijske stručnjake i državne vođe na reformu financijskog sutava uz uzimanje etičkih načela u obzir.

“Na etiku se danas gleda sa određenim podsmijehom i potcjenjivanjem”, napisao je papa, dodajući:

“Etika – kada nije ideologizirana – omogućuje kreiranje balansiranog i humanijeg društvenog poretka. U tom smislu pozivam financijske eksperte i vladare različitih država da se osvrnu na riječi antičkog mudraca: Ne dijeliti vlatita dobra sa siromašnima znači pokrasti ih i oduzeti im život. Dobra koja posjedujemo nisu naša, već njihova”.

Zlatno tele novog doba

“Financijska kriza kroz koju prolazimo čini da zaboravimo da se u njezinom začetku krije duboka antropološka kriza: negacija primata ljudskog bića. Stvorili smo nove idole. Obožavanje starog zlatnog teleta pronašlo je novu oholu verziju u fetišizmu novca i diktaturi ekonomije bez lica i bez zaista humanog cilja. Svjetska kriza nadasve pokazuje ogromni nedostatak antropološke orijentiranosti koja svodi ljudsko biće na samo jedno od njegovih potreba – konzumiranje”.

“Nije moguće da ne predstavlja vijest kada starac koji je prinuđen živjeti na ulici umre od hladnoće, a da vijest predstavlja smanjenje akcija na burzi za dva boda”, ističe papa.

“Da bi se mogao održati stil života koji isključuje druge, ili da bi se moglo oduševljavati ovim egoističnim idealom, razvila se globalizacija indiferencije”.

“Gotovo bez da to primijetimo, postajemo nesposobni iskusiti suosjećanje pred tuđim vriskom bola, ne plačemo više pred tuđom tragedijom niti nas zanima da se o njima brinemo, kao da sve to predstavlja nama stranu odgovornost koja nas se ne tiče. Kultura blagostanja nas anestetizira te gubimo mir ako tržište ponudi nešto što još nismo kupili, dok nam svi ti životi srozani zbog manjka mogućnosti izgledaju kao obična predstava koja nas ni na koji način ne uznemiruje”.

“Kada se unutarnji život zatvori u osobne interese, tu više nema mjesta za druge”, zaključuje papa.

“Ne radi se više o fenomenu iskorištavanja i potčinjavanja, već o nečem novom: isključeni ne predstavljaju više iskorištene, već otpad, višak”.

Neodrživost sustava

“U ovom sustavu, koji teži ka proždiranju svega s ciljem povećanja koristi, bilo što što je nježno, poput prirode, ostaje nezaštićeno naspram interesa obožavanog tržišta, koji su pretvoreni u apsolutna pravila.

“Veliki rizik današnjeg svijeta, sa svojom općeprisutnom konzumističkom ponudom je individualna tuga koja se rađa iz komotnog i pohlepnog srca, iz bolesne potražnje za površnim ugođajima, iz izolirane svijesti”, navodi prvi čovjek Vatikana u svom tekstu.

“Više od straha od greške, nadam se da će nas pokretati strah od zatvaranja unutar struktura koje nam pružaju lažnu zaštitu, unutar normi koje nas pretvaraju u ohole suce, u navike unutar kojih se osjećamo mirnijima, dok je napolju mnoštvo gladnih”.

“Draža mi je Crkva koja je ranjena i prljava zato što je izašla na ulice, nego Crkva koja je bolesna zbog zatvorenosti i komoditeta”, napisao je papa, o čijim su tajnim noćnim posjetima beskućnicima spekulirali talijanski mediji proteklih mjeseci, i koji je od svog dolaska u Vatikan istaknuo po naklonosti ka siromašnima i ugroženima, ali i privukao pozornost na sebe odbijajući neke od tradicionalnih materijalnih privilegija predviđenih za vrhovnog poglavara Katoličke crkve.

Zbunio crkvu i svećenike

Papino apostolsko pismo vrvi porukama koje su duboko zbunile i crkvu i svećenike. Najutjecajniji svjetski tjednik, liberalni The Economist, napisao je da ne razumije papinu poruku, budući da slobodno tržište upravo omogućava slobodu pojedinca, za razliku od života u Sjevernoj Koreji “gdje režim ima jasan plan za svakog stanovnika”.

Također kažu da bi papina poslanica bila vrlo originalna i važna da je bila objavljena na početku financijske krize, 2008. godine, a sada da je samo stara priča. Sad se svi pitaju je li to moguće da je prvi čovjek Katoličke crkve socijalist?

Prema tome što piše, u svojoj političkoj orijentaciji, vjerojatno jest, socijalist, čak prije nego socijaldemokrat. Biskupima, svećenicima i vjernicima, poručio da je neobuzdani kapitalizam tiranija koja guši i umrtvljuje.

Latinoamerikanac ne zna kapitalizam?

Kritičari objašnjavaju da je papina kritika kapitalizma objašnjiva time što je Latinoamerikanac, a tamo nikada nije bilo pravog slobodnog tržišta, nego samo jedne varijante specijalno nepravednog kvazikapitalističkog divljanja i nepravdi.

“To što ste vi tamo živjeli, nije kapitalizam”. “S nekim tko dolazi iz Latinske Amerike ne može se razgovarati o kapitalizmu, jer je njihovo razumijevanje previše obojano lošim osobnim iskustvom”.

Drugi ga pozivaju da prigrli kapitalizam, jer kapitalizam stvara bogatstvo, koji pune blagajne Vatikana.  Ne samo da su veliki liberalni mediji uviđavno prema njegovoj funkciji, ali na komade rastrgali njegovu poslanicu, kao “iskrenu, izravnu, jednostavno pisanu, toplu”, ali “bez poznavanja ekonomskih teorija”, papa Franjo nastavlja dovoditi u neugodnu situaciju i vlastite biskupe time što inzistira na skromnom životu i “podjeli bogatstva”.

Smatra da normalno da oni koji su bogati daju onima koji su siromašni, a ne obratno.  Papa Franjo nastoji raskinuti blisku povezanost Katoličke crkve i novca. Čak je nedavno postavio svog čovjeka da provede reformu i kontrolu nad vatikanskim financijama i bankom, a to se smatra, vjerojatno, jednim od najzahtjevnijih pothvata u Europi.

Izvor: Vijesti.me

Komentari

komentara