Pokret nepodobnih

Pomalo zaboravljen, ali još uvijek aktivan, Pokret nesvrstanih je međunarodna organizacija koja broji 118 država članica, koje su izrazile težnju za mirnom koegzistencijom iliti suživotom. Već i ptice na grani znaju da je idejni začetnik Pokreta nekadašnji indijski premijer Nehru, kojem se pridružio, u hrvatskom narodu ozloglašeni, drug Tito. Ne treba zanemariti ulogu i ostalih, tada, svjetskih lidera egipatskog predsjednika Nasera i njegovog indonezijskog kolege Sukarnoa, koji su sudjelovali u stvaranju novog svjetskog „poretka“.


 

 

Piše: Josip Zelenika/ekspresno.info

 

Možemo reći da je u doba hladnoga rata bilo skoro nemoguće izbjeći svrstavanje u Istočni ili Zapadni blok, poradi kontrole vojnih interesa svjetskih velesila, SAD-a i SSSR-a. Kako bi zemlje, kojima svrstavanje ne bi moglo donijeti koristi, izbjegle moguće uvjetovane obveze bilo je potrebno utrti novi, treći put razvoja političkih i ekonomskih ciljeva. Mislim da je Pokret imao smisla, ali do pada Berlinskog zida!

 

Danas je zemlja u kojoj je potpisan Varšavski ugovor članica NATO-a i EU, dok Istočni blok više i ne postoji. Vrijeme je čak i kada Zapad, NATO, odnosno SAD traži novi smisao udruživanja. Možemo li dakle, gledano crno-bijelo, danas Pokret nesvrstanih smatrati nekom ravnotežnom odnosa? Još veći problem Pokreta jeste brojnost članica. Christian Wagner iz Zaklade za znanost i politiku u Berlinu: „Obzirom na golemu raznolikost zemalja članica se to pokazalo kao strategija koja nije osobito učinkovita. Zato su i uspjesi Pokreta, sve do danas, prilično skromni. Uvijek iznova se pokušavalo u okviru međunarodnih organizacija, formulirati zajedničke ciljeve, na primjer za održiv razvoj ili za reformu Ujedinjenih naroda. Ali i prečesto je ostajalo samo na objavljivanju namjere, bez da su ikad postignuti konkretni ciljevi.“

 

Lepeza članica Pokreta i danas je šarolika. Većinu čine zemlje afričkog kontinenta i zemlje bliskog istoka, što govori samo o različitosti a manje o jedinstvenosti i homogenizaciji Pokreta. Tako danas imamo Sjevernu Koreju, Saudijsku Arabiju, ali i jedinu zemlju Europe u Pokretu, Bjelorusiju. U tom mnoštvu interesa i političkih usmjerenja je teško i zamisliti, što bi bio njihov zajednički interes. Sada se pak zalažu i za borbu protiv terora, ali i za zaštitu ljudskih prava i poštivanje međunarodnog prava, osobito prava na nemiješanje u unutrašnje poslove država. Ali iza te parole se i prečesto događalo da su neke zemlje, uključujući i Jugoslaviju prije suspenzije, pokušavali prikriti zločine protiv vlastitog stanovništva.

 

Pokret nesvrstanih skupina je zemalja koja svojim brojem uvelike određuje ritam i institucija poput Glavne skupštine Ujedinjenih naroda, to ne smijemo zanemariti. Na summitu Pokreta u Egiptu 2009. godine, glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon ukazao je na izvorne ideje Pokreta: „Trebamo prevladati glad, siromaštvo, klimatske promjene, prijetnju miru u svijetu i mnoge druge izazove. Suradnjom Pokreta nesvrstanih možemo stvoriti ravnopravan, miran svijet koji teži napretku, na dobrobit svih ljudi i svih naroda.“ Već dugo vremena nije se dogodilo da formalnu dužnost vođenja Pokreta zadrži glavni tajnik pune tri godine, misleći pri tome na Fidela Castra i Hosnija Mubaraka, koji nije mogao ni sanjati da će kraj mandata dočekati kao zarobljenik vlastitih iluzija. No njegov mandat, novom tajniku – iranskom predsjedniku – predao je Mohammed Mursi, po svemu sudeći novi egipatski diktator.

 

Već i činjenica da Iran preuzima formalnu koordinaciju pokreta predstavlja problem za neke umjerenije zemlje koje se još uvijek smatraju nesvrstanima. Među njima je i Indija koja ne želi imati previše bliske odnose s Teheranom. O suradnji Irana i Indije govore i narušeni diplomatski odnosi. O summitu koji se održao krajem kolovoza ne bih želio pričati, jer bih bio ocijenjen kao pristran. Suštinski problem Pokreta nesvrstanih je što je prečesto poligon za promociju vlastitih ideja. Dovoljno je reći kako je Iran iskoristio poziciju lidera i naveo Pokret da podupre njegov „civilni“ nuklearni program kao miroljubiv. Zdravi razum mi dopušta da zaključim da Iran pokušava nametnuti nove vojne i političke ciljeve „nesvrstanom“ pokretu zemalja, ali i da određene struje unutar Pokreta zagovaraju tu novu politiku. Tko su novi demagozi Pokreta, ostaje nam za vidjeti.

 

HSPF.info

 

Komentari

komentara