Povijest u raljama politike: Put u prošlost s tri istine u BiH

ratU zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije povijest se često koristi u političke svrhe, a ne za proučavanje prošlosti i sadašnjosti. Suočavanje mladih sa prošlošću najteže je u BiH jer postoje tri istine, tri povijesti, tri etnonacionalne skupine. Pokretanje otvorenog dijaloga o tim pitanjima jako je bitno kako ne bi došlo do ponavljanja povijesti.

O procesu pomirenja i suočavanju sa prošlošću u BiH, ali i regiji, govori se godinama, međutim, to teče sporo i teško. Znanstvena istraživanja pokazuju da je jedna od najvećih prepreka različita interpretacija povijesti.

– Proučavanje prošlosti se svelo na proučavanje dnevno-političkih aktivnosti i povijesne činjenice se koriste u dnevno-političke svrhe. Jako je teško pojasniti djeci stvari kakve su bile u prošlosti, kaže profesor povijesti Mirko Ljubez.

Svemu doprinose predrasude, i one vrlo često proizlaze iz različitih tumačenja povijesnih događaja. Zato je dijalog neophodan. To su nam potvrdili i bh. srednjoškolci. Sabina Spahić, učenica iz Zvornika kaže: „U nekoj školi, recimo, više dolaze do izražaja razlike u naciji ili vjeroispovijesti.“

Andela Đokić, učenica iz Srebrenice dodaje: „Ta pitanja nas donekle izluđuju. Čim spomenete ime Srebrenica ljudi vas pitaju kako se tamo živi, je li zaista tamo donekle i opasno po život.“

Ahmed Hodžić, Sarajevo: „Prije svega, stvara mi neku mučninu u trbuhu kad razmišljam o tome zato što ne mogu voditi normalan dijalog s određenim ljudima – nažalost, zato što znam da su mladi u BiH izuzetno pametni, ali edukacijski sustav kakav jeste ne izaziva u njima neku iskru koja ih treba potpaliti da sami istražuju i da sami nađu istinu. Ja mislim ono što mladi znaju o povijesti i ono što uče u školi, i što nose iz kuće naravno, je sve servirano na pladnju.“

Većina mladih u BiH koji su rođeni početkom i tijekom rata ne zna ništa o tom razdoblju. Direktorica NDC Sarajevo Ljuljeta Goranci Brkić kaže da mladi nisu i ne mogu biti odgovorni za protekla ratna događanja, ali da moraju imati odgovornost zbog svoje buduće uloge u društvu:

„Ne volim biti negativna i pesimistična, ali moram reći da su podjele duboke. Mi smo radili jedno istraživanje sa mladima i mladi nemaju problema družiti se, biti zajedno, jer oni se ne sjećaju rata, oni žele razgovarati, ali mladi imaju najviše problema sa roditeljima i sa nastavnicima.“

Zamjenik šefa Misije Veleposlanstva SAD-a u BiH Thomas Mesa smatra veoma važnim da se povijest ne koristi u političke svrhe, već za  proučavanje sadašnjosti i prošlosti. U svemu tome, kazao je, još je važnije da mladi nauče razmišljati za sebe i pronađu činjenice iz prošlosti koje im mogu pomoći riješiti sadašnje probleme:

„Potrebno je shvatiti da ne postoje tri različite povijesti u BiH, već jedna jedina povijest, kao što ni u SAD-u ne postoje bijela i povijest afričkih Amerikanaca – to je jedna povijest, ali se kroz njezino proučavanje uči kako su različite skupine imale međusobnu interakciju u različitim vremenskim razdobljima i kako se iz tih lekcija što se dogodilo svim stranama može pronaći rješenje sadašnjih problema.“

Kako približiti stajališta po kojima jedan dio znanstvene javnosti, primjerice, doživljava Gavrila Principa kao terorista, dok ga drugi označavaju borcem za nacionalno oslobođenje. Mesa kaže:

„Prvo morate pogledati činjenice. Trebate proučiti cijelu povijest zbivanja čiji je rezultat bio taj čin. Morate izučavati otvorenog uma i biti objektivni. To nikada neće spriječiti ljude da donesu različite zaključke, ali je veoma važno da se u toj istoj učionici oba zaključka prodiskutiraju i imaju svoje mjesto, a ne da se nameće jedan drugom.“

Školska se povijest na ovim prostorima često mijenjala u skladu sa željama i potrebama vladajućih režima i političkih elita u svrhu legitimacije njihove politike. Jednostranim tumačenjem i vrednovanjem povijesnih događaja ponovno se  stvaraju podjele i priprema poligon za budućnost kakvu naši sugovornici najmanje žele.

Izvor: Radio Slobodna Europa

Komentari

komentara