PREDSJEDNIČKI IZBORI U AUSTRIJI (Lijevo ili desno?)

 

hofer-van-der-bel Izravni izbori za predsjednika Austrije održavaju se svako 6 godina, a pravo glasa imaju svi građani koji imaju pravo glasati i na izborima za Narodnu skupštinu. Glasovanje više nije obavezno ni u jednoj od devet austrijskih pokrajina. Pravo kandidature za predsjednika države ima svatko tko ima pravo glasa za Narodnu skupštinu i tko do dana kada završavaju izbori ima više od 35 godina. Najmlađi kandidat do sada bio je 1992. dr. Heide Schmidt sa svoje 44 godine. Mandat počinje nakon inauguracije i preuzimanja ureda, a traje 6 godina s mogućnošću reizbora što je do sada bio slučaj četiri puta: Adolf Scharf 1963., Franz Jonas 1971. Kirschlager 1980., Thomas Klestil 1998. i Heinz Fischer 2004. godine. Mandat može biti i ranije okončan uslijed smrti, putem referenduma (Art. 60(6) BVG) ili odlukom Ustavnog suda koji naredi predsjednikovo razrješenje. Predsjednik Austrije je predstavnik cijelog stanovništva s obzirom da je biran direktno od naroda. Njegove ovlasti propisane su Ustavom iz 1920.g, a proširene su ustavnim amandmanom 1929. godine. (http://www.austria.org/presidential-elections/)

Predsjednički izbori u Austriji već su održani u svibnju ove godine. Tada je na iznenađenje svih u drugi krug izbora pored bivšeg šefa Zelenih (Grune), neovisnoga predsjedničkoga kandidata Alexander Van der Bellena prošao predstavnik desnice Norbert Hofer iz stranke FPO. „FPO je inače stranka koja je osnovana 1956. godine kao nasljednik The League of Independents- nacionalističke stranke koja je predstavljala interese nacista. Do 1980-ih stranka je postala više orijentirana ka centru te je ušla u koalicijsku vladu sa Socijaldemokratskom strankom. Nakon što je Jörg Haider bio izabran za novog čelnika stranke 1986. godine, on je vratio stranku svojim radikalno-desnim korijenima i uveo u novi euroskepticizam usmjeren protiv migracije i islama.“ Za Hofera se često koriste nazivi da je „vuk u janjećoj koži“, „tempirana bomba“, itd.(http://www.express.co.uk/news/world/713318/freedom-party-austria-fpo-anti-eu-europe-Norbert-Hofer)

 

Ono što je bilo dakle zanimljivo jeste da u drugi krug izbora nije prošao ni jedan od kandidata do sadašnje vladajuće garniture. Kandidat vladajuće Socijaldemokratske stranke Austrije (SPOE) Rudolf Hundstorfer dobio je 11 posto, a kandidat narodnjaka (OEVP) Andreas Khol isto toliko glasova. U drugom krugu izbora nakon prebrojavanja glasova poštom pobjedu je odnio A. Van der Bellen, i to sa 50.3% glasova naspram 49.7%. U sljedećem grafu možemo vidjeti koji je kandidat imao čiju sklonost. Crveni grafikon prikazuje glasove žena, plavi muškaraca i podijeljeni su po dobnim skupinama. Intenzivnija plava/crvena boja znači i mlađu glasačku skupinu. Grafovi ne uključuju glasove pristigle poštom.

bbbb

Vidljivo je da su žene, osobito mlađe glasale za Van der Bellena, dok su muškarci glasali za Hofera. Razlog tome je vjerojatno, između ostalog, i u tome što je Hofer do sada u svojim nastupima zastupao patrijarhalnu ulogu žene u društvu.

Prihodi i obrazovanje su također igrali veliku ulogu u odabiru kandidata. Tako su većinom studenti i visoko-obrazovani ljudi glasali za Van der Bellena. „Radnička“ klasa je s čak 86% glasova dala svoju podršku patriotski-desnoj orijentiranoj stranci. To je uzorak koji vidimo i drugdje u Europi; radnička klasa gubi povjerenje u Socijalističke stranke pa su sve skloniji radikalnim strankama. Rezultati su dakle jasno ukazivali na nezadovoljstvo koje vlada među građanima što je sada jasno postalo odlikom većine država što se očituje u sve većem jačanje desnice u Europi (kandidatura Marine le Pen u Francuskoj) kao i izborom Donalda Trump-a u SAD-u.

68% Hoferovih birača je izjavilo da on razumije probleme ljudi poput njih/običnih ljudi, dok je za Van der Bellena to reklo samo 36% glasača. Također 62% glasača smatra Hofera simpatičnim i pouzdanim, dok Van der Bellena 50% glasača smatra simpatičnim a 61% pouzdanim. Van der Bellen je najbolje ocijenjen na polju vanjske politike gdje 66% birača smatra da ima dobru vanjsku politiku, te da dobro razumije svoju poziciju dok za Hofera to smatra 41% odnosno 58% birača.

Van der Bellen je najviše glasova dobio u svim glavnim gradovima pokrajina Grazu 64,44%, Beču 63,32% i Linzu 62,8% glasova. U Salzburg, St. Pölten i Klagenfurt-u je imao manje od 60% ali je odnio većinu glasova. Hofer je jedino dobio Eisenstadt  što je ujedno i glavni grad Burgerland-a u kojem živi Hofer.

 

Hofer je dosta glasova osvojio na selima što se djelom može pripisati nemogućnosti angažmana Van der Bellena u istoj mjeri u kojoj je to učinio Hofer. Naime, Hofer ima dosta razvijenu mrežu svoga utjecaja te je imao više kapaciteta za organizirati kampanju i u selima, za razliku od Van der Bellena čiji plakati ni reklame nisu dosegnule većinu sela. Ilustracije radi, u prošloj kampanji, na svaki 10-15 sela koje je podsjetio Hofer ide 1 selo koje je podsjetio Van der Bellen. Nadalje Hofer je prvi političar koji se obratio izravno „običnim“ ljudima tvrdeći kako on zna njihove probleme i ima rješenje za iste s obzirom da i sam potječe iz ruralne sredine, za razliku od Van der Bellena koji je „elitni“ kandidat. Hofer je svojom populističkom retorikom uspio doprijeti do glasača koji bi mu mogli donijeti i pobjedu na predstojećim izborima.

Naime, nakon žalbe Hofera o nepravilnostima tijekom prebrojavanja glasova pristiglih poštom Ustavni sud je odlučio da su izbori poništeni, te se novi izbori održavaju 4.12.2016. godine. Hoće li obojica kandidata opet uspjeti mobilizirati svoje biračko tijelo ali i hoće li uspjeti utjecati na onaj dio birača koji nije izašao na izbore te kakav će biti ishod, tj. hoće li i Austrija skrenuti desno ili će pak Van der Bellen potvrditi svoju pobjedu ostaje da vidimo. Jedno je jasno, tijek politike i kretanje države ovise o onome tko bude izabran sutra s obzirom da se zastupanja i politike obaju kandidata uvelike razlikuju. Ako pobjedi Hofer postat će prvi desničar u Europi koji je izabran na čelo jedne države nakon 2. svjetskog rata.

„Iako je Hofer dosta umjereniji od vođe stranke FPO Heinz-Christian Strache mnogi smatraju da je on samo „lutka“ u rukama istog, koji treba poslužiti kao odskočna daska za FPO. Mnogi analitičari prognoziraju kako bi mogao raspisati prijevremene parlamentarne izbore ako se ne postroži migrantska politika čime bi FPO na čelu sa Strach-om u koaliciji s OVP činio većinu u parlamentu.“

Izbor Van der Bellena značio bi pak da su Austrijanci proeuropski orijentirani te da unatoč problemima s kojima se susreće cijela EU oni ne odustaju od uvjerenja u ispravnost politike EU.

Za sam kraj promišljanja glasača koji su odgovorili na pitanje što za vas znače izbori, koji je motiv za izlazak na izbore i zašto je vaš izbor jedan od kandidata:

Žena, 27 godina, emigrant: „Za mene su izbori veoma bitni, jer tako mogu aktivno pomoći oblikovati vladu i s tim i klimu države u kojoj živim. Svi zakoni – posebno u ovom vremenu – mi utječu na život – pogotovo zato što sam dio manjine(muslimanka). Podržavam Van der Bellen zato što se svakako više identificiram s lijevom stranom političkog spektra – strana socijalnosti i zajednice, zato što znam što znači bit stranac u drugoj sredini, a čemu može nacionalizam voditi. A smatram i da kad sve to ostavim po strani – Van der Bellen je ipak dosta kvalificiranji nego Hofer.“

Studentica 23 godine, Austrijanka: „Za mene ovogodišnji predsjednički izbori znače odluku u kojem smjeru se naša država kreće. Hoćemo li biti orijentirani samo prema sebi i ignorirati (Hofer) druge kulture i zajednice ili ćemo pokušati slušati i razumjeti jedni druge te ostati otvorenih/širokih pogleda (Van der Bellen). Moja motivacija za izaći na izbore je ta što želim preuzeti dio odgovornosti pri odlučivanju u kojem smjeru želimo ići. Izabrala sam Van der Bellen zato što je čovjek od dijaloga i pokušava povećati međusobno uvažavanje između religija, kultura itd. Hofer pokušava razdvojiti i manipulirati ljude šireći laži o tome za što se zalaže ili što je učinio.“

Studentica, 19 godina, Austrijanka: „Za mene je osobito važno izaći na izbore jer ću živjeti u budućnosti o kojoj sada naši glasovi odlučuju, pogotovo jer smo sada u sred povećanja stopa nezaposlenosti i posljedice financijske krize se još očituju. Bilo mi je važno informirati se o kandidatima i stoga ću glasati za Van der Bellen. Ne samo zato što smatram da je Van der Bellen pogodan za predsjednika, nego i zato što netko poput Norberta Hofera tko oblikuje činjenice kako bi dobio naklonost može biti veoma opasan.“

Umirovljenica 64 godine, Austrijanka: „Izaći i glasati na izborima je moja dužnost, to je normalno. Predsjednički izbori inače nisu tako zanimljivi ali su ovi izbori izuzetak tako da sam još više motivirana za izlazak na izbore. Austrija treba stručnu osobu koja će moći napraviti balans i predstavljati zemlju.(osigurati dobar imidž) U svijetu previranja i nesigurnosti, trebamo predsjednika koji se zalaže za dijalog, poštovanje jednih prema drugima, socijalnu jednakost i smanjenje siromaštva, a ne za isključenje i podjele. Birat ću Alexander Van der Bellena jer je dovoljno kompetentan i mudar, uvijek raspolaže s informacijama kada govori, za razliku od populista koji uvijek tvrde da sve znaju.“

Irena Pinjušić

***

Statovi autora izneseni u autorskom tekstu objavljenom na HSPF.info – Portal Hrvatskog Studentskog Politološkog Foruma nisu nužno stavovi Udruge.

Komentari

komentara