Prof. dr. sc. Mile Lasić: Zašto je dr. Ivo Josipović i moj izbor?

61016062-ivo-josipovicAktualni predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo josipović je bio moj izbor i na predsjedničkim izborima prije četiri godine i opet je, na aktualnim izborima, koji drugi krug imaju 11. siječnja 2015. godine. Pri tomu podržavam ono zašto se dr. Josipović principijelno bori, pa ako i s promjenjivim uspjehom. Zapravo bih predsjednika poput njega poželio i mojoj zemlji, Bosni i Hercegovini, ali u zemlji kava je BiH i u politici i javnom životu dominiraju jednodimenzionalni i zarobljeni umovi, koji su u vlasti pohlepe i gramzivosti, ideologija i politika isključivosti i podjela, ili potiranja identiteta, čime su automatski protivnici otvorenog društva, europeiziranih i kosmpolitiziranih narativa i politika. Preciznije govoreći, Ivo Josipović je i moj izbor upravo iz razloga koje je objasnio u blistavim odgovorima na pitanja Danice Ramljak (vidjeti, Intervju tjedna: Ivo Josipović: ”Gospođa Grabar Kitarović brani jedan propali sustav”, 26. prosinca 2014, www.autograf.hr ). Nema potrebe u današnja elektronska umrežena vremena prepričavati njegove odgovore, koga zanimaju neka ih potraži, ali moram pripomenuti da Kolinda Grabar-Kitarević nije odgovorila Danici Ramljak na slična pitanja. Kao da Josipovićeva kontrahentkinja umije samo postavljati nezgodna pitanja, a ne na slična kompetentno i odgovorati?

S predsjednikom dr. Ivom Josipovićem sam samo jednom bio na kavi u jednom mostarskom hotelu. Htio je jednostavno popiti kavu s Mostarcima sviju političkih i kulturoloških orijentacija, pa i različitih nacionalnosti. Odmah je napadnut iz sarajevskih političkih i medijskih kuhinja da se nije susreo ni s jednim Bošnjakom, mada su u razgovoru u kojemu sam i ja sudjelovao nazočila dvojica – jedan s Univerziteta Džemal Bijedić, a drugi iz političkog života Mostara. Zapravo, naše virtualno poznanstvo je  započelo nešto ranije: morao sam slijedom poštovanja struke i savjesti braniti javno pred FTV-kamerama dr. Josipovića koji, navodno nije razumio prilike u BiH, te je blago upozorio kako nema nikakva smisla formirati tzv. platformašku vlast kako su je veliki meštri laži i prijevara nakanili uspostaviti. Ja sam o ovim opasnostima progovorio već bio u nizu javnih nastupa, pa sam dobio osobno mail poruku od dr. Josipovića. Dakle, samo iz razloga „nužne obrane“ i Josipovićeve i moje osobnosti pročitao sam na insceniranoj pro-platformaškoj emisji na FTV-u, 20. siječnja 2011. godine, sljedeću poruku: „Poštovani gospodine Lasiću, hvala Vam na podršci i sjajnom tekstu. Potpuno ste točno prepoznali intenciju dokumenta premijerke Kosor i mene. Vrlo smo pažljivo radili na tekstu da jasno damo na znanje kako nam je suverenitet i cjelovitost BiH temeljni postulat. S druge strane, prijateljski smo zaželjeli da vlast u BiH bude efikasna i pravedna, da vodi u europsku budućnost. No, u multietničkim državama to je moguće samo ako svi narodi pravedno participiraju u vlasti. Srdačno i s poštovanjem, Ivo Josipović.“

*****

Dan poslije prvog kruga aktualnih predsjedničkih izbora u Republici Hrvatskoj, gospodin Drago Pilsel je objavio osvrt na prvi krug izbora „Zašto će Josipović pobijediti“ (vidjeti, www.autograf.hr, 29. prosinca 2014.). Mada sam toliko zgađen hajkama koje se kontinuirano vode protivu moje neovisne i nepripadajuće pozicije slobodnog i neovisnog intelektualca, te ma koliko mi postalo jasno da se i  nije moguće boriti protivu „sila gluposti“ (Dietrich Bonhoeffer), istovremeno mi je posve jasno da se u susjednoj Hrvatskoj na ovim izborima radi o „sudbinskom odabiru“ (Nijemci bi kazali: Schicksalwahl), pa sam reagirao kao običan čitatelj ispod Pilselova osvrta, mada sam povremeno autor i član Savjeta ovoga portala. Napisao sam i potpisao sljedeće:

„Čestitke gosp. Pilsel. U potpunosti dijelim pristup u Vašem komentaru. Iz razloga koje ste naveli, dr. Josipović je i moj favorit i u prvom i u drugom krugu predsjedničkih izbora u RH-u. S tim u vezi, kad je predsjednik RH početkom prosinca o.g. gostovao kod nas na FF-u Sveučilišta u Mostaru, nazvao sam u jutarnjem programu N1 njegove protukandidate “političkim pripravnicima”, a njega mudrim i s elementima državničke stature, jer i nije formalno došao u BiH u izbornu kampanju (kao dvoje od troje njegovih protukandidata), nego u državni posjet (Mostar, Široki Brijeg, Livno). Usput kazano, na Filozofskom fakultetu Sve-Mo je održao brilijantno predavanje na temu “Vanjska i sigurnosna politika Republike Hrvatske” . Posebice prigodom odgovora na studentska pitanja (prosvjedi branitelja, Brozove i druge biste u Uredu predsjednika RH, ili suspendirano pokroviteljstvo RH nad pomenom u Bleiburgu …) demonstrirao je i izvanredno visoko profiliranu poziciju uvjerenog Europejca i antifašiste.

Osobno sam ga zamolio u prepunom amfitetaru na FF-u da pojasni: 1) navod iz intervjua HMS-u o više od 1,1 milijun građana BiH koji imaju i državljanstvo RH, 2) i fenomen nužnosti tzv. retrospektivne europeizacije u RH-u (dakle, naknadne europeizacije, jer je očigledno kako nekim centrima konzervativne moći, koje nisu valjda od KC-a amnestirane za  “grijeh struktura”, ni formalno-pravno unošenje europskog zakonodavstva u hrvatsko zakonodavstvo nije pomoglo da promijene kulturološko-političke kodove, ili ih makar preispitaju. Pri tomu sam ponovio ocjenu izrečenu pred kamerama N1 o “političkim pripravnicima i državniku”.

Da, dr. Josipović će pobijediti i u drugom krugu, na dopunskim izborima, upravo zbog njegova programa, kako reče D. Pilsel, jednako kako je i prošli put pobijedio Milana Bandića, unatoč preporukama KC-a. Es ist gut so. Prof. dr. sc. Mile Lasić, Filozofski fakultet Sve-Mo“

*****

Razlozi za ovu moju rekaciju bili su, dakle, primarno kulturološke naravi. U osnovi leže u procjeni kako je uoči drugoga izbornog kruga nužno posvjedočiti kako i u Mostaru i u Bosni i Hercegovini ne egzistiraju samo ljudi „zarobljenog uma“, slijepi sljedbenici desnih, ultra konzervativnih, i tobož ljevičarskih, u osnovi ultrakonzervativnih demagoških ideologija, dakle obiju političkih opcija koje je pregazilo vrijeme, nego i slobodni ljudi koji se ćute Europejcima i kozmopolitama, pa se raduju boljitku u susjedstvu koje svjedoči  o pomaku ka otvorenom i europeiziranom društvu.

Po mojemu sudu, naime, u Republici Hrvatsko je upravo povodom predsjedničkih izbora došlo do sraza ideologija i politika podjela, na jednoj, i europeizacije i kosmpolitizacije, na drugoj strani. Sve to govori, dakako, o nužnosti tzv. retrospektivne europeizacije, jer nije bilo dovoljno samo formalno preuzeti pravnu stečevinu EU („acquis“) u vlastito zakonodavstvo, a zaboraviti i na nužnost promijene u političkoj kulturi i javnim politikama, sukladno preuzetim obvezama. Ovu vrstu očekivanja je moguće, dakako, povezivati i s imenom i programom Ive Josipovića, ali i s imenom Kolinde Grabar Kitarević  Pri čemu bi, zapravo, Josipovićeva preostala  prootu-kandidatkinja mogla – temeljem njezina curriculuma – biti nositelj moderne konzervativne političke ideje i opcije, da nije nekih nedovoljno transparanentih momenata u njezinom životopisu, ili da nije tijekom izbora već napravila nedozvoljene ustupke „jastrebovima“ unutar političkog bloka koji ju je iz nevolje isturio naprijed kao vlastitu kandidatkinju, u nedostatku izbora vjerodostojnih kandidata ili kandidatkinja s obzirom da je HDZ stranka koja je i de facto i de iure na optuženičkoj klupi. Posebice je prijeporno, pak, što je konzervativna kandidatkinja za predsjednicu RH tijekom predizborne kampanje posve suvišno govorila o „rehabilitaciji“ umirovljenih generala, zaboravljajući da su bili svojedobno spremni na puč. Najgore je po njezino profiliranje kao moderne konzervativke, što su je određeni krugovi u njezinom okruženju upregli u „ideologiju razvalina“ i politiku  „građanskih ratova sjećanja“, te time udaljili od izbornoga programa okrenutog budućnosti. Ima tu još nekih „utega“ oko njezinih nogu, primjerice privremeno „zamrznuta služba“ u NATO-strukturama, te spekulacije o njezinom članstvu u Trilateralnoj komisiji. Dakako, i Ivi Josipoviću je „uteg“ oko nogu MIlanovićev neoliberalni SDP Hrvatske, odnosno neuspješno upravljanje zemljom u proteklim godinama…

*****

Ma koliko mali broj građana BiH izlazio na izbore u susjednoj Hrvatskoj, svi su izbori a posebice ovi koji su izbori između daljnje europeizacije i potonuća u prošlost dioba, važni  i za građane Hrvatske i za građane sviju identiteta u Bosni i Hercegovini, pri čemu ne treba zaboravljati da njih više od 1,1 milijun koristi posve legalno i legitimno institut dvojnog državljanstva. Od toga, pak, da li Hrvatskom upravljaju oni koji siju primordijalističku rodoljubivu maglu i par excellence antieuropejsko razumijevanje „Hrvatstva“ isključivo kao etničkog momenta u raznobojnoj paleti identiteta, ili lpak oni koji Hrvatsku razumijevaju kao političku zajednicu složenih ili višestrukih identiteta, i dio Europske unije, ovisi ne samo kvaliteta života i pravac razvoja u Hrvatskoj, nego i u okruženju. Radi se o tomu, u konačnici, da je uspjeh ili neuspjeh procesa europeizacije javnih narativa i politika ujedno i ogledna laboratorija za ono što slijedi u okruženju, i u BiH, te hoće li BiH završiti u bespućima ili pronaći put ka EU. Nema pak nikakvih dvojbi, ostane li BiH izvan EU, ostat će za svagda i na zemljopisnoj i na političkoj karti stroga periferija,  zarobljena u logiku dioba i strahova,bez ikakve šanse za kosmpolitizaciju identiteta putem europeizacije javnih narativa i politika…

I na koncu, od više od 1,1 milijun građana BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo samo je njih manje od 5.000 smatralo svojom obvezom izaći na prvi krug predsjedničkih izbora. Pretpostaviti je da će ih u drugom krugu biti još manje. Izbori se, dakako, odlučuju u Republici Hrvatskoj, ali svaki glas i iz BiH bi mogao biti odlučujući za izbor novoga hrvatskog predsjednika ili predsjednice. Ma gdje glasali, dakako, slijedite svoju savjest i ne obazirite se na tzv. autoritete. I sretna vam –  unatoč svemu – Nova 2015. godina.

Izvor: www.milelasic.com

Komentari

komentara