Teror na petak 13.

teror_parisPetak, 13. Studeni 2015. godine. Europa i svijet zavijeni u crno. Islamistički ekstremizam opet udara na cijelo čovječanstvo. Tko zna koji put opet Francuska. Miris baruta i krvi na ulicama Pariza nije ni splasnuo od prošlog krvavog epiloga, a dogodio se novi. U noći kada tisuće stanovnika i turista uživaju u čarima Pariza i nogometne utakmice između Francuske i svjetskog prvaka Njemačke, horor poznat kao ISIL udara na katastrofalan način. Naslovnice svjetskih medija opet pune užasa i krvoprolića. Grad svjetlosti opet je progutao mrak.

Za sada je poznato da je bilo osam napadača u Parizu, od toga ih se sedam raznijelo bombom, dok su jednog ubili francuski specijalci. Također, nitko ne može potvrditi točan broj napadača, što i dalje izaziva strah i paniku u gradu. Grad je potpuno prazan, takvo stanje sablasnosti i tišine, straha, paranoje, osjeća se još od sinoć. Pariško tužiteljstvo potvrdilo je ubojstvo najmanje 128 ljudi u nizu terorističkih napada u Parizu, najmanje je 99 osoba u kritičnom stanju uključujući pokolj u koncertnoj dvorani Bataclan i samoubilačkoj eksploziji pokraj stadiona Stade de France.

Predsjednik Francuske François Hollande proglasio je trodnevnu  nacionalnu  žalost u Francuskoj u znak sjećanja na žrtve napada islamista. Opisao je to kao „čin rata.“ Stavljajući sigurnost svoje nacije na najvišu razinu, Hollande obećava da kreću u borbu protiv militanata i neće imati milosti.

Francuske vlasti zatražile su od stanovnika Pariza da ne napuštaju domove bez prijeke potrebe jer i dalje nije razjašnjeno jesu li svi napadači ubijeni ili je netko u bijegu. Pariz je tih, sumoran, „napušten“ grad. Ulice su prazne i puste. Zabranjene su sve manifestacije na javnim mjestima do četvrtka u ponoć , a u ponedjeljak je najavljeno Hollandovo obraćanje Parlamentu.

Teroristi takozvane Islamske države objavili su priopćenje na Twitteru u kojem preuzimaju odgovornost za napade u Parizu. Džihadistička skupina koja je preuzela odgovornost za napade u Parizu, objavila je videosnimku, doduše bez datuma, u kojoj najavljuje nove napade u kojima neće birati nikakva sredstva. Jučerašnji napad, poručuju isilovci, odgovor je na francuski vojni angažman odnosno stalno vrijeđanje muslimanskog proroka. Tjednik Charlie Hebdo koji je nastupao kritički i satirično prema politici i religiji i prije je bio meta napada, posebno nakon objavljivanja karikatura proroka Muhameda. Nakon napada koji se dogodio u siječnju ove godine, Charlie Hebdo je objavio nove karikature proroka Muhameda i štampao u milion primjeraka na 16 jezika.

Islamistički ekstremisti često ubijaju u ime Boga. Svoj krvavi trag su ostavili u tragedijama koje su pogodile Madrid, New York, London, Moskvu, Stockholm i druge gradove. Napadi u Parizu u kojima je, prema službenim izvorima, poginulo najmanje 128 ljudi u petak navečer, najkrvaviji su napadi u Europi u posljednjih 40 godina, nakon onih počinjenih u Madridu 11. ožujka 2004. godine. Svi ti teroristički napadi izdvojili su mali broj islamističkih terorista na naslovnice svjetskih medija, međutim, takvi postupci nemaju nikakve veze sa stvarnim islamom, složenom i raznolikom religijom od 1,3 milijarde sljedbenika. Pripadnici islama u Europi postaju svojevrsna žrtva diskriminacije jer ih se poistovjećuje sa ovakvim ekstremistima. Teroristi ne predstavljaju ni islamsku vjeru ni zajednicu, a terorizam se ne može opravdati ni moralno, ni vjerski ni politički.

Postoji sada mogućnost da se pariški napadi odraze na odnos prema izbjeglicama koje upravo bježe od ovakvih napada iz zemalja Bliskog istoka, ali pojedinci također smatraju da među njima ima terorista?

Teroristički napadi koji su se događali u Europi, primjerice 2004. u Madridu i 2005. u Londonu, pa i ovogodišnji napad na Charlie Hebdo u Parizu pokazuju kako su u njima sudjelovali stanovnici Europe, odnosno potomci doseljenika, ali iz treće, čak i četvrte generacije, znači osobe koje su tu rođene i odrasle, a ne oni koji su došli u Europu isključivo radi težnje da naprave teroristički čin.

Osude dolaze iz cijelog svijeta. Ujedinjeni narodi, NATO, Europska unija, SAD i Rusija, Sveta Stolica pa čak službeni Japan i Kina. Zajedno smo u ovome: Europa, Istok i Zapad, cijela međunarodna zajednica.

Više od 250.000 ljudi je poginulo u ratu u Siriji, a oko 11 miliona je bilo primorano napustiti svoje domove. Konflikt, koji traje od 2011. godine, omogućio je borcima ISIL-a da prošle godine osvoje veće dijelove Sirije i Iraka i uspostave svoj takozvani kalifat. Europa i susjedi Sirije, u međuvremenu se bore s najtežom izbjegličkom krizom od Drugog svjetskog rata.
Sirijska kriza se pogoršava i ukoliko ne dođe do dramatične promjene, budućnost će biti budućnost brutalne represije, masakra, vjerskog nasilja pa čak i građanskog rata. Ne možemo izbrisati svaki trag zla u svijetu jer male grupe ubojica imaju kapacitet da svijetu nanesu veliku štetu. Odgovorni za ove zločine moraju odgovarati. Ne možemo dozvoliti da masovno ubijanje postane dio svakodnevne stvarnosti u Siriji, Europi i svijetu.

„Čovjek nikad ne čini zlo s toliko entuzijazma kao kad to čini iz religijskih uvjerenja.“

Josipa Kovač/HSPF.info

Komentari

komentara