Vlado Azinović: Novi oblici terorizma, ili jedan ekstremizam hrani drugi ekstremizam

azinovic_vladoProfesor Vlado Azinović, jedan od vodećih stručnjaka za terorizam u Bosni i Hercegovini i profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu u razgovoru za Radio Slobodna Europa kaže da se mi danas suočavamo s tzv. disperznim karakterom terorizma. To znači da više ne postoje jako strukturirane, čvrste političke organizacije u kojima se znalo tko su ljudi koji ih podržavaju logistički i financijski. Jako je teško pratiti sve ljude koji danas predstavljaju neku vrstu potencijalnog rizika. Događaji u Francuskoj ništa nisu promijenili, jer s njima ništa ne počinje, s njima se ništa ne završava.

O eventualnom rastu islamofobije nakon napada u Parizu profesor ističe da živimo u jednom kontekstu u kojem jedan ekstremizam hrani drugi. Poistovjetiti islam i muslimane s terorizmom i s ovim što se dogodilo u Francuskoj, zapravo hrani ove koji ih šalju da to rade, dodatno uvodi antagonizam u inače prilično antagonizirana društva na Zapadu, društva s velikim brojem imigranata koji se suočavaju s marginalizacijom, društvenom, ekonomskom, političkom, i koji su zbog te marginalizacije frustrirani.

Naravno, islamofobija je prisutna u europskom društvu od puno ranije i ovi napadi nisu praktično ništa novo donijeli u tu vrstu pogleda na svijet, ali postoji još uvijek svijest o tome da islam zapravo nema nikakve veze sa terorizmom, i to što netko tvrdi da to radi u ime islama, naravno, nema utemeljenja ni u čemu stvarnom što doživljavamo.

O Bosni i Hercegovini i povratku njezinih državljana sa stranih ratišta profesor Azinović kaže da sama činjenica da se neko vratio iz Sirije ili Iraka ne znači nužno da je ta osoba opasna. Dobar dio ljudi koji su odlazili u Siriju odlazili su zbog toga što su željeli pomoći. Međutim, ono što jest problem je to da smo u posljednjih tri mjeseca imali desetak napada, u Francuskoj, Kanadi, Australiji, Belgiji, koji su izvedeni u kontekstu onoga što se događa vezano za tzv. Islamsku državu, i čiji su počinitelji bili ljudi koji su boravili u tim ratovima kao dobrovoljci. Znači, mi smo sada na ovom slučaju u Parizu prvi put vidjeli što znači kad imate obučene, dodatno radikalizirane i motivirane ljude da izvrše akt terorizma u ime ideje, ili za novac. Za nas je najvažnije da na neki način naši odgovori na tu vrstu sigurnosnog rizika budu izbalansirani. Ti ljudi jesu rukovali oružjima, ali to ne znači nužno da će se angažirati u neki teroristički akt u Bosni i Hercegovini.

Na pitanje zašto ljudi iz BiH, ali i iz drugih država odlaze na strana ratišta Azinović navodi da

većina tih ljudi najiskrenije vjeruje da odlazi tamo u ispunjenje neke svoje misije, ali, zapravo, u podsvijesti tu ima čitav niz drugih motiva kojih ti ljudi nisu ni sasvim svjesni. Kada radite analizu socijalno-ekonomskog profila osoba koje su otišle do sada u Siriju, vidite da se radi o ljudima sa potpunih margina. Ono što je tu ključni problem jest to što ti ljudi ne nalaze nikakvu opipljivu i vidljivu alternativu u Bosni i Hercegovini za koju bi se mogli vezati, nego, umjesto toga, odabiru nešto o čemu nemaju pojma, jedan sukob koji ne razumiju, odlaze u dio svijeta koji ne znaju možda ni pokazati na mapi, i vjeruju da tamo odlaze u ispunjenje nečega što doživljavaju kao svoju misiju. Azinović misli da je za Bosnu i Hercegovinu kao društvo, to jedan poražavajući trend.

Bosna i Hercegovina je preventivno djelovala te donijela zakon o zabrani odlaska na strana ratišta, na što profesor kaže: Puno je bolje imati zakon nego ga ne imati. To je reakcija države. Država ima zakon, država ima policiju, tajne službe, ali će se trend odlaska na strana ratišta, vjerovatno, i dalje nastaviti, sve do trenutka dok mi, kao društvo, sa svim kapacitetima kojim raspolažemo a mogu biti iskorišteni u ovu svrhu, ne razvijemo neku vrstu kontranaracije, koja će odvraćati ljude na način da sami promisle o nečemu i da sami donose odluku da to nije put koji žele slijediti. Islamska država će završiti vojnim porazom. Taj će vojni poraz uslijediti vrlo brzo. Tamo postoji najmanje 13.000-14.000 stranih boraca. Kad se ta formacija vojno uništi, pitanje je što će biti s tim ljudima, gdje će oni završiti? Postoji cijeli niz sigurnosnih problema o kojima trenutno ne razmišljamo, a koji će nam vrlo brzo doći na dnevni red. Jedan od tih izazova je i pojačanje terorističkih napada svugdje, jer nestanak Islamske države u Siriji i Iraku neće proći bez akcija odmazde, poput ovih kakve smo vidjeli u Parizu.

Pripremila: Jelena Čevra

HSPF.info

Komentari

komentara