Zapadni Balkan

 

Balkan, balkanci, balkanski ratovi, bure baruta, započeo sam ovaj ne slučajno ovim pojmovima, danas u 2013-toj godini veliki broj stanovnika današnje Europe a i šire na ovaj geografski teritorij gleda isključivo negativno. Spomenuh stanovništvo Europe, pa kao da Balkan ne pripada Europi, no zbog čega se u javnosti percepira upravo suprotno?

 

Piše: Marinko Šanje/HSPF.info


 

 

Zar sve prirodne ljepote svih balkanskih zemalja nisu nešto pozitivno, zar pozitivno nije što se pet različitih naroda može sporazumjeti vrlo lako, no stalno forsiranje Balkana kao uzročnika velike većine europskih nevolja i kao nečega negativnog došli smo do toga da mnogi bježe od Balkana, no bježe li zapravo od sebe samih.

 

Svjedoci smo kroz povijest da sve što je imalo predznak „zapadni“ ili „zapadno“ predstavljalo suštu suprotnost od onoga što je „istočno“, no bez obzira što imamo novi naziv teritorija kojega čine zemlje bivše Jugoslavije, minus Slovenija, plus Albanija odnosno Zapadni Balkan, slobodno se može reći na zapadu ništa novo.

 

Zapadni Balkan predstavlja svojevrstan projekt Europske Unije koja želi potaknuti regionalnu suradnju između ovih zemalja, no i sami čelni ljudi Europske Unije koji su zaduženi za ovaj dio Europe svjesni su da to nije nimalo lagan posao.

 

Zapadni Balkan nije samo geografska odrednica već je i politički predstavlja onaj dio zemalja na Balkanu koje još nisu ušle u Europsku uniju, a po mnogo čemu dijele slične karakteristike, bilo da se radi o stupnju razvoja, suradnje u političkom i ekonomskom smislu, ili, pak, puta prema velikoj europskoj obitelji.

 

Skorašnji ulazak susjedne Republike Hrvatske imati izuzetno pozitivne učinke ne samo na Bosnu i Hercegovini već i ostale države u regiji. Republika Hrvatska je zasigurno od Slovenije preuzela lokomotivu koja zemljama zapadnog Balkana nudi kartu do samog jednoga odredišta Bruxellesa.

 

Činjenica je da će do krajnjega odredišta države zapadnog Balkana imati mnogo poteškoća, kontrola i preduvjeta kako bi ispunile svoje vanjskopolitičke ciljeve.

 

Prošlo je više od petnaest godina od krvavih sukoba na ovim prostorima, te kada govorimo o regionalnoj stabilnosti slobodno se može kazati da je Pakt stabilnosti jugoistočne Europe tu je odigrao jednu od ključnih uloga.

 

Potrebno je napomenuti da osim ključnih uloga koje imaju Europska unija te Rusija, pojavila se još jedna velika zemlja Europe ali koja nije članica Europske unije iako već dugi niz desetljeća ima status kandidata, naravno riječ je o Turskoj.

 

Veoma je složen odnos Turske prema Balkanu. Prije svega, ona je bila prisutna na ovom području i tokom proteklih  godina, no kako će se situacija odvijati predstoji nam vidjeti u narednim godinama i situacijama koje će se odvijati na Balkanu.

 

Vremena netrpeljivosti, zahlađivanja odnosa, nesnošljivosti i izoliranosti su na svaku sreću samo dio prošlosti Europskog kontinenta, nova vremena donose sa sobom nove odluke, nove oblike suradnje, a suradnja je ključna riječ za prosperitet. Živimo na prostoru koji je dugi niz godina bio ( neki će kazati da je i sada) bolna točka cijele Europe.

 

Regionalna suradnja zemalja zapadnog Balkanu nije samo mrtvo slovo na papiru, svakoj od ovih zemalja cilj je ispuniti vlastite kako unutar političke tako i vanjsko političke ciljeve.

 

Zapadni Balkan zasigurno ima mudre i sposobne ljude, počevši od studenata, profesora odnosno cjelokupne akademske zajednice pa sve do poslodavaca koji zajedničkim snagama i vlastitom voljom mogu promijeniti stvari i učiniti ove prostore boljim i sigurnijim mjestom za život.

 

Ne možemo se pretvarati i uspoređivati da je naša zemlja i ostale zemlje zapadnog Balkana poput skandinavskih zemalja, Švicarske, Njemačke i drugih, mi jesmo, bili smo i bit ćemo dio Europe.

 

HSPF.info

 

Komentari

komentara