Znate li što su IPA fondovi i zašto su jedini spas za BiH?!

 

Gotovo da nema bh. stanovnika koji u rujnu prošle godine nije bio svjedok žestokih rasprava ovdašnjih političara oko usmjeravanja sredstava iz IPA fondova namijenjenih za 14 državnih i entitetskih projekata, zbog čega je Bosni i Hercegovini prijetila opasnost da izgubi 96 milijuna eura.


Nažalost, BiH je jedina zemlja u regiji koja zbog razmirica vlastitih političkih čelnika konstantno dolazi u situaciju da (iz)gubi ogromna financijska sredstva koja može inkasirati posredstvom IPA fondova u razvoj državnog sustava.

 

 

No, bez obzira na stalna javna potezanja oko europskog novca namijenjenog za pomoć zemljama kandidatima ili potencijalnim kandidatima za članstvo u EU, javnost je manje-više slabo upućena u značaj ovih fondova, njihovu višestruku korist i presudnu važnost po bh. državu i mogućnosti njihovog korištenja.

 

Što su to IPA fondovi?

 

–  To su, prije svega, predpristupni elementi koji su neophodni zemljama koje se pripremaju za ulazak u Europsku uniju. Ali, prosto govoreći, ono na što Bosna i Hercegovina trenutno ima pravo kada su u pitanju sredstva iz IPA fondova, relativno su mali novci u odnosu na one koji su namijenjeni zemljama koje su već stekle status kandidata za pristup EU, pojašnjava Žarko Papić, ekonomski i politički bh. analitičar, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI).

 

Pojašnjenja radi, BiH kao zemlja potencijalni kandidat za ulazak u Europsku uniju ima pravo na korištenje samo dvije od ukupno pet komponenti IPA fondova, namijenjenih za pružanje ciljane i učinkovite podrške budućim članicama europske zajedice, u skladu sa njihovim trenutnim potrebama i razvojem.

 

Dakle, BiH ima pravo na višemilijunsku pomoć u ‘tranziciji i zgradnji institucija’ te ‘regionalnoj i prekograničnoj suradnji’, dok bi joj se stjecanjem statusa kandidata otvorila vrata velikih financijskih dotacija za ‘regionalni razvoj’, ‘unaprijeđenje ljudskih resursa’ i ‘ruralni razvoj’.

 

–  Govoreći detaljnije, IPA se sastoji od pet komponenti, pri čemu su prve dvije opremljene relativno skromnim iznosima i namijenjene i potencijalnim i stvarnim kandidatima, dok su treća, četvrta i peta IPA komponenta opremljene milijardskim financijskim iznosima i namijenjene samo zemljama sa statusom službenog kandidata za punopravno članstvo u EU, navodi politički analitičar, profesor Međunarodnih političkih odnosa na Sveučilištu u Mostaru i vrsni poznavalac prilika unutar Europske unije, Mile Lasić.

 

Konkretno, u brojkama, financijska injekcija iz IPA fondova, namijenjena Bosni i Hercegovini u razdoblju od 2007. do 2013. godine, a prema službenim podacima izaslanstva Europske unije u BiH, ukupo iznosi 624.802.360,00 eura za pomoć u tranziciji i izgradnji institucija, te 33.698.878,00 eura za razvoj prekogranične suradnje.

 

Zašto je važno da BiH što prije stekne status zemlje-kandidata za ulazak u EU?

 

Zato što su sredstva namijenjena zemljama sa statusom kandidata za članstvo u Europskoj uniji drastično veća od onih na koje BiH sada polaže pravo, kategorički naglašava prof. Žarko Papić i navodi sljedeći primjer:

 

–  Poređenja radi, Srbija, koje je jako brzo stekla status zemlje-kandidata, u drugoj fazi primanja pomoći iz IPA fondova uspjela je povući između 5 i 6 milijardi eura. Dakle, to su ogromni novci i sa te strane ispunjavanje uvjeta i dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU nije samo fini papir kojim se Tadić može praviti važan, nego iza sebe ima vrlo ozbiljne materijalne pretpostavke, neovisno od toga koliko će sami proces učlanjenja trajati.

 

Profesor Papić dalje naglašava i da za Bosnu i Hercegovinu uvjeti koje mora ispuniti za dobivanje statusa kandidata više nisu tako dramatični veliki i nedostižni, te da bi se oni mogli ispuniti tijekom 2013. godine, što bi otvorilo drugi paket europske financijske potpore.

 

–  Užasno je važno da se što prije načne taj drugi paket, jer se europski fondovi, s obzirom na sveukupnu krizu, sve više tanje. Sve ono što je otišlo na spašavanje Grčke, na ovaj ili onaj način utječe na druge fondove Europske unije. Da smo, kojim slučajem, dobili status kandidata kada su to uradile Rumunjska i Bugarska, povukli bismo daleko veća sredstva. Sada je od kapitalnog značaja za BiH da uspostavi tzv. ‘jedan glas’. Europska komisija inzistira na tom ‘jednom glasu’, ali ne propisuje mehanizme kako do njega doći, tako da je na ministrima BiH da pronađu mehanizme koordinacije koji ih vode do jedinstvenih odluka i da pred Europom nastupaju usuglašeno.

 

Kako se koriste sredstva iz IPA fondova?

 

Uvjeti za dobivanje novca iz EU fondova vrlo su rigorozni i podrazumijevaju striktno i detaljno obrazloženje što se konkretnim projektom želi postići, kome i čemu je namijenjen, koje rezultate će ostvariti i, što je najvažnije, kako će se ti rezultati mjeriti kasnije.

 

No, i kada se europska sredstva dobiju, priča nije gotova. EU kontrolira kako je utrošen svaki novčić, a ako se uoče bilo kakve nepravilnosti, može se zatražiti povrat sredstava.

 

Čemu su namijenjena sredstva IPA fondova?

 

–    Je li poznajete neku drugu vrstu bespovratne pomoći izuzev ove i ovakve putem IPA-komponenti?!, pita se prof. Lasić, uz konstataciju da su i kroz samo dvije od pet raspoloživih komponenti iz IPA fondova Bosni i Hercegovini osigurana velika sredstva, točnije, “u razdoblju od 2007. do 2010. godine osigurano je ukupno 332 milijuna eura bespovratne pomoći, do kraja 2012., pak, BiH su stajala na raspolaganju 488.2 milijuna eura, a do kraja 2013. godine cca. 600 milijuna eura… Korištenje sredstava za “Pomoć u tranziciji i izgradnji institucija” se  planira u skladu s poznata tri kriterija iz Kopenhagena (1993.), koji su ugrađeni u strategiju „europskog partnerstva“ i privođenja novih članica EU, pa se, tako, politički kriterij podupire s 25 – 30% sveukupne pomoći, ekonomski kriterij s 25 – 30% , dok se europski standardi podupiru s 40- 50% ukupnog iznosa za neku zemlju po osnovu ove IPA-komponente”.

 

Putem druge IPA-komponente “Prekogranična suradnja” podržavaju se aktivnosti vezane za regionalnu i prekograničnu suradnju sa zemljama korisnicama IPA-e, kao i sudjelovanje u programima Europskog fonda za regionalni razvoj te transnacionalnim i međuregonalnim programima suradnje. Ilustracije radi, u okviru ove komponente Bosna i Hercegovina sudjeluje u tri bilateralna programa s tri susjedne zemlje: Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom, te u jednom programu prekogranične suradnje s državama članicama – IPA Jadranski program, i dva transnacionalna programa – Prostor jugoistočne Europe (SEES) i Mediteranski transnacionalni program (MED).

 

Povijest europskih fondova i pristupanja Europskoj uniji

 

Objašnjavajući nastajanje i potrebu za formiranjem IPA fondova od strane Europske unije, prof Mile Lasić ističe:

 

Strategija privođenja bilo koje europske zemlje u Europsku uniju počiva na bilateralnim dogovorima, pristupnim partnerstvima i nacionalnim programima za preuzimanje “pravne stečevine EU”; potom i u suradnji u radu agencija i u odborima EU; političkom dijalogu; ocjenama Europske komisije („Monitoring“); te, na kraju, i putem financijske potpore-pomoći u privođenju. Najpoznatiji instrument strategije privođenja je bio ranije program pomoći zvan “Phare”, kojim se pomagala prilagodba u zemljama koje pristupaju EU  od 1989. godine  do 2006., s tim što je „Phare“ 2000. proširen i programima ISPA (ekologija i promet) i SAPARD (poljoprivreda), i nekim drugima. Ali, „Phare“ je povijest, jer su od 2006. godine dotadašnji programi privođenja u EU (PHARE, PHARE CBC, ISPA, SAPARD, CARDS) ujedinjeni u novi program predpristupne pomoći koji se zove IPA (engl. The Instrument for Pre-Accession Assistance; njem. Instrument für Heranführungshilfe).

IPA je, de facto i de iure, kao jedinstveni financijski instrument Europske unije uspostavljen 17. srpnja 2006. godine Uredbom Vijeća EU  broj 1085/2006., kako bi potom bio ugrađen u srednjoročni proračun ili „financijsku perspektivu“ u razdoblju 2007.- 2013., i to kao pomoć državama u njihovim nastojanjima da postanu članice EU

 

Troši li BiH adekvatno sredstva dobivena iz IPA fondova?

 

Profesor Mile Lasić oštro kritizira način kako se u BiH usmjerava pomoć dobivena iz europskih fondova i smatra da se sredstva prve IPA-komponente moraju daleko svrsishodnije koristiti:

 

–    BiH ima najglomazniju i najnesposobniju javnu upravu u cijeloj regiji jugoistoka Europe, koja nema pojma što je čeka glede preuzimanja „Acquisa“, glede implementacije 12.000 zakona, smjernica, uputa, koje moraju postati i naše zakonodavstvo ako ozbiljno želimo u EU… Drugim riječima, s postojećim bh. političkim elitama i njihovom javnom upravom ne možemo nikuda stići. Sredstva prve IPA-komponente se moraju, dakle, svrsishodnije koristiti.

 

Objašnjavajući zašto je tako i zašto je BiH od 2007. godine sredstva koja su joj bila namijenjena iz IPA fondova utrošila manje-više u marginalne i nedovoljno važne projekte, Lasić kaže:

 

–    BiH trpi ogromne štete zbog privođenja kraju konceptualnih ratova njezinih političkih elita, kojima je najvažnije kontrola osvojenih u ratu dijelova zemlje i resursa na određenoj teritoriji, a kao do lanjskog snijega im je do pravne i funkcionalne države BiH, koja je na izdisaju. Europi se, dakako, i ne žuri, ona ima i drugih problema, ali BiH ne može opstati ukoliko ostane u EU čekaonici, eventualno u društvu s Kosovom, Albanijom i Turskom, ako je to kome za utjehu. Radi se, dakle, o totalnoj neodgovornosti bh. političkih elita, kojima je u ovom vakuumu od pravne države u BiH kao „bubregu u loju“. Oni su se uživili u igru u kojoj su prvo „piromani“, pa potom vatrogasci, pri čemu nisu ni primjetili da je šuma izgorjela… Zbog toga je BiH samo formalno za približavanje EU, za tzv. formalno povezivanje ili „euizaciju“, a u bitii protiv produbljenih reformi ili „europeizacije“. Otuda im se ne žuri ni s IPA-komponentama III, IV i V.

 

Međutim, prof. Žarko Papić smatra da se dijelom razlog za neadekvatno i nedovoljno korištenje IPA fondova u BiH krije i u nedostatku kvalitetnih profesionalnih kadrova koji su u stanju ponuditi zaista dobar projekt koji će ispuniti kriterije Europske unije. Svoju tvrdnju ilustruje primjerom iz susjedne Hrvatske:

 

–    Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova Hrvatske, zemlje koja 1. srpnja 2013. godine postaje punopravni član Europske unije, nedavno je kazala kako Hrvatskoj nedostaju stručnjaci za pisanje projekata za IPA fondove. A što ćemo onda mi kazati?!  Mislim da u ovom trenutku ni bh. građani ni njezini političari ne shvaćaju značaj eiropskih integracija. Mi smo Europsku uniju doživljavali pozitivno dok smo čekali da dobijemo schengensku vizu i sada nam se ostali zahtjevi koji se stavljaju pred nas čine dramatičnim, kao da nam je EU kriva što nemamo riješene granične prijelaze ili što nismo stvorili sanitarno-zdravstvene  institucije neophodne za carinsku i izvancarinsku zaštitu. Sve to sada počinje stvarati skeptičnu atmosferu prema Europskoj uniji.

 

Što je financirano sredstvima IPA fondova od 2007. godine do danas

 

JAVNA UPRAVA: EU je sustavu upravljanja ljudskim resursima (tzv. HRM sustavu) BiH osigurala 500.000 eura za potrebe obučavanja državnih službenika. Na ovaj način, BiH je pružena pomoć u provođenju reforme javne uprave u smislu izrade godišnjih planova obuke u skladu sa osobnim, organizacijskim i potrebama koje za cilj imaju povećanje efikasnosti kadrova.

 

PRAVDA I UNUTARNJI POSLOVI: Među većim projektima u ovom polju je obnova državnog zatvora sa najvišim stupnjom sigurnosti u BiH u ukupnoj vrijednosti od 38 milijuna eura, od kojih EU osigurava 9.1 milijuna. Zamišljeno je da u ovom objektu budu smješteni kriminalci najgoreg kalibra optuženi za ratne zločine, organizirani kriminal, terorizam ili korupciju. Očekuje se da ovaj zatvor dovede do poboljšanja stupnja izvršenja kaznenih sankcija u BiH.

 

GRAĐANSKO DRUŠTVO: EU financira izgradnju kapaciteta građanskog društva kako bi ih osposobili da sudjeluju u dijalogu o javnim politikama. Kroz ovaj projekt, za čije potrebe je izdvojeno 1.5 milijun eura, se nastoji ojačati sektor građanskog društva i učiniti djelotvornim partnerom vlasti. Inicijative građanskog društva potpomažu se kako iz državnih IPA programa, tako i iz drugih izvora poput Europske inicijative za demokraciju i ljudska prava (EIDHR).

 

EKONOMSKI RAZVOJ: Do sada je iz IPA sredstava izdvojeno 10.3 milijuna eura za projekte tehničke pomoći lokalnom, regionalnom i razvoju srednjih i malih poduzeća, izgradnji kapaciteta u turističkoj industriji, usklađivanju sa EU standardima središnjeg bankarstva i u oblasti osiguranja, te pružene usluge poslovne podrške poduzećima kroz tzv. TAM/BAS program. Pored toga, iz IPA-e je izdvojeno i 5 milijuna eura bespovratnih sredstava za aktivnosti na razvoju turizma (eko zone i put kulturnog nasljeđa), srednjih i malih poduzeća u konkurentnim sektorima (mliječna industrija, metalo-prerađivačka i drvna industrija, prerada voća i povrća), te partnerstva između vlasti i nevladinih organizacija aktivnih u oblasti zaštite životne okoline čiji je cilj uvođenje EU standarda iz ove oblasti u BiH. Potom je pokrenut projekt u vrijednosti od 4 milijuna eura čiji je cilj stimuliranje ekonomskog rasta i stvaranje novih radnih mjesta koji bi trebali stvoriti osnovu za održivi razvoj i ekonomski dijalog u BiH.

 

PRAVNA STEČEVINA EU (Acquis): EU daje svoj doprinos ne samo uspostavi održive, konkurentne i dinamične poljoprivrede, šumarstva i prehramenog sektora u BiH, već i u pogledu sigurnosti hrane i hrane za životinje za sve korisnike, kako u BiH, tako i u EU. Nadalje, EU pomaže uspostavu informativnih struktura u oblasti poljoprivrede u skladu sa EU i drugim međunarodnim standardima o osiguravanju informacija, a čija svrha je potpomaganje procesa usvajanja odluka u zemlji. Ukupno 3.5 milijuna eura su uloženi u ove projekte.

Zašto su IPA fondovi spas za Bosnu i Hercegovinu?

 

Zato što Bosna i Hercegovina drugog puta nema do integriranja u europsku zajednicu, slažu se gotovo jednoglasno u ovoj konstataciji bh. politički i ekonomski analitičari!

 

Zato što je zemlja na rubu finansijskog sloma, u situaciji koja do jeseni može postati mnogo gora od ‘grčkog scenarija’, u kojoj je količina političke neodgovornosti koju ispoljavaju njezini lideri nedopustivo opasna, i kojoj su sredstva iz europskih fondova od kapitalnog značaja za bilo kakav dalji razvoj, alarmantno upozorava prof. Žarko Papić.

 

Zato što je BiH još u svojoj “osmanlijskoj fazi ”(Urs Altermatt) glede svijesti o nužnosti europske autorefleksije i izgradnje funkcionalne države… EU nudi otvorene mogućnosti za slobodu i dostojanstvo čovjeka, a nije samo simbol za velike brojeve, novac i moć. To su sve odlike „stare paradigme“ i nisu dovoljne za nove senzibilitete koje „nova paradigma“ podrazumijeva. A ona ne podrazumijeva brisanje niti jednog jedinog identiteta, pogotovo ne takvih kao što su etnički ili nacionalni, ona podrazumijeva i upravljanje etničkim i nacionalnim razlikama, ali ne njihovo nasilno eliminiranje… Stoga nam je potpuna reforma jedini put, kategorički konstatuje prof. Mile Lasić.

 

I na kraju, zato što IPA fondovi pomažu razvoj svega onoga što Bosni i Hercegovini očajnički nedostaje: jačanje demokratskih institucija i vladavine zakona, reformu javne uprave, provođenje ekonomskih reformi, promoviranje poštivanja ljudskih prava, prava manjina i jednakosti među spolovima, pomaže razvoj građanskog društva, unaprijeđivanje regionalne suradnje, te doprinosi održivom razvoju i smanjenju siromaštva.

 

Na Bosni i Hercegovini je zadatak da se svemu tome što prije i što više približi.

 

HSPF.info

 

Komentari

komentara