Prof.dr. Zoran Tomić: Raspakivanje Daytonskog sporazuma nije otvaranje pandorine kutije

Zoran TomićKada usporedimo sve te dokumente koji se tiču unutarnjeg ustroja BiH bit će vidljivo koliko je moguć dijalog i kompromis koji je za mene nužan jer svi želimo što prije biti članica EU. Na političkim liderima je da pokažu koliko su politički mudri i spremni riješiti političke rebuse koji nisu jednostavni ali nisu ni nerješivi. Bez obzira na sve, na BiH i budućnost europske BiH treba gledati pozitivno, istakao je u intervjuu za portal Vijesti.ba prof. dr Zoran Tomić, profesor političke komunikacije.

Intervju prenosimo u cijelosti:

VIJESTI.BA: U tri bh. grada jučer su održani sabori političkih stranaka HDZ BiH, SNSD i SBB BiH, na kojima su za predsjednike jednoglasno izabrani stari lideri Dragan Čović, Milorad Dodik i Fahrudin Radončić. Možete li nam ukratko analizirati ovakve rezultate?

TOMIĆ: Reizbori tri aktualna predsjednika dr. Čovića, Dodika i Radončića su očekivani rezultati sabora ovih političkih stranaka. Radi se o tri politička lidera koji imaju političke mandate dobivene na temelju izbornih programa i izbornih rezultata. Sasvim je razumljivo i logično da na toj izbornoj platformi politički lideri odrade mandat kontrolirajući i stranačke procese. Dakle, nije moguće provesti izborni program bez potpune stranačke kontrole. Za mene je to politički korektno i nužno u ovako oblikovanoj političkoj areni.

VIJESTI.BA: Pojedini analitičari ukazuju da ovakvi rezultati pokazuju na kojem je stupnju demokracija u strankama, ali i u BiH. S druge strane, lideri ističu da je to posljedica jačanja njihove stranke i njenog jedinstva. Kako Vi tumačite ove navode? Jesu li ovo stranke jednog lice i da li zaista niko liderima ne smije izaći na crtu?

TOMIĆ: Radi se o liderima koji imaju dominantnu političku moć unutar svojih političkih stranaka. Ističem za mene je ovo očekivani rezultat, posebno u kontekstu činjenice da nam ti lideri kontroliraju političke procese na državnoj i entitetskim razinama. Za mene je važno pitanje kadrovskog osvježavanja političkog vodstva izuzmu li se aktualni predsjednici. Nisam siguran da je tu došlo do bitnog „provjetravanja“ unutarstranačkih kadrovskih rješenja. Kada to ističem uvjeren sam da je u narednom četverogodišnjem mandatu potrebno i nužno pripremiti nove, obrazovane ljude za nove mandate i za neku novu političku eru BiH, rekao bih eru europske Bosne i Hercegovine. Za mene je to pravi izazov pred političkim menadžmentom vladajućih stranaka.

VIJESTI.BA: SNSD je posebnu pažnju skrenuo usvojivši deklaraciju o samostalnoj i slobodnoj RS, u kojoj je navedeno da ukoliko do 2017. godine ne bude vidljivih elemenata stabilizacije i uvažavanja stavova RS, te vraćanja njenih ingerencija u skladu sa Ustavom BiH, u 2018. godini biti će predloženo Narodnoj skupštini RS da raspiše obvezan referendum o statusu RS. Zanima nas Vaš stav o ovom dokumentu.

TOMIĆ: Moje je mišljenje da deklaracija SNSD-a ima dva cilja. Prvi je povratak povjerenja biračkog tijela i javnosti u republici Srpskoj. Zapravo SNSD je pred nekom vrstom političkog repozicioniranja na političkoj sceni RS. Jedan od načina da se to postigne je radikalizacija politike i pucanje tzv. emotivnim apelima, porukama. Drugi motiv po meni je pritisak na Sarajevo, točnije na bošnjačke političke lidere i traženja bolje pozicije SNSD na razini države. Što se tiče referenduma o statusu RS mislim da to nije realan politički scenarij.

VIJESTI.BA: Oštre reakcije stigle su nakon usvajanja ove deklaracije od predstavnika međunarodne zajednice u BiH, političkih stranaka sa sjedištem u FBiH, ali i opozicijskih stranaka u RS. OHR upozorava da prema Dejtonskom sporazumu, entiteti nemaju pravo na otcjepljenje od BiH i oni samo postoje temeljem Ustava BiH. Je li priča o referendumu u svrhu priprema za lokalne izbore naredne godine?

TOMIĆ: Može se staviti prijetnja o referendumu u više konteksta. Lokalni izbor su izbori koji se tiču svakodnevne loklane politike i uvjeta u kojima živimo. To su izbori u kojima polažemo račune za lokalno vođenje gradova i općina i pitanje referenduma o statusu RS neće imati bitnu ulogu. Razumljivo je da je ovakva politička odluka naišla na neodobravanje međunarodne zajednice. Ponavljam deklaracija o statusu RS za mene je taktičko a nikako strateško pitanje.

VIJESTI.BA: S druge strane, krajem veljače Hrvatski narodni sabor usvojio je Deklaraciju u kojoj se traži nova međunarodna konferencija za BiH i novi Ustav BiH, kao i federalizacija BiH i formiranje četiri federalne jedinice. Šta je donijela ova deklaracija? Je li ovo poziv na podjelu BiH?

TOMIĆ: Hrvati su za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu i ne prijete nikakvim ocjepljenjima, referendumima. To ih razlikuje od nekih politika u Republici Srpskog. Međutim Hrvati otvoreno ističu da nisu zadovoljni ovakvim statusom u BiH i smatraju da nisu ni konstitutivni i neravnopravni. Državu BiH vide kao decentraliziranu a nikako kao centraliziranu ili unitarnu BiH. Mislim da su Hrvati sa deklaracijom HNS-a pozvali na dijalog oko unutarnjeg ustroja BiH. Na koji način će se otvoriti dijalog to je tehničko pitanje. Ako nema dovoljno političke volje unutar BiH može to biti i kroz međunarodnu konferenciju. Ignoriranje poziva za dijalog oko unutarnjem ustroju BiH može štetiti političkim odnosima koji su uspostavljeni na temelju rezultata izbora 2014.

VIJESTI.BA: Da li je raspakivanje Daytonskog sporazuma otvaranje pandorine kutije?

TOMIĆ: Za mene to nije otvaranje pandorine kutije. Poziv na dijalog je odraz nezadovoljstva političkim ustrojem države Bosne i Hercegovine. Bit će zanimljivo što će u svojim dokumentima reći na svom saboru SDA. Kada usporedimo sve te dokumente koji se tiču unutarnjeg ustroja BiH bit će vidljivo koliko je moguć dijalog i kompromis koji je za mene nužan jer svi želimo što prije biti članica EU. Na političkim liderima je da pokažu koliko su politički mudri i spremni riješiti političke rebuse koji nisu jednostavni ali nisu ni nerješivi. Bez obzira na sve, na BiH i budućnost europske BiH treba gledati pozitivno.

HSPF.info / Politika24.net

 

Komentari

komentara