Mostarski srednjoškolci u ulozi eurozastupnika

15527_840028359397903_3547730391600729210_nPrije nekoliko dana u Mostaru je održan Regionalni forum Europskog parlamenta mladih. Koordinator ovoga projekta u Mostaru bio je Ivo Čarapina, učenik četvrtog razreda Gimnazije Mostar. Čarapina je uz to i predsjednik Vijeća učenika Gimnazije Mostar, predsjednik Vijeća učenika srednjih škola Grada Mostara, te član Vijeća mladih Grada Mostara. U razgovoru s njim pobliže nas je upoznao s održanim projektom, ali i planovima za budućnost.

Ivo, što je zapravo Europski parlament mladih i od kada postoji?

Europski parlament mladih je nevladina organizacija, čiji je glavni cilj promocija demokracije i ljudskih prava mladima. Prvi je osnovan u Francuskoj, krajem 1980-ih, a danas postoji u 41 zemlji Europe. U Bosni i Hercegovini je osnovan 2013. godine. Pristupanje jedne države Europskom parlamentu mladih ispunjava se na isti način kao kad jedna država želi pristupiti Europskoj uniji, dakle prvo morate ispuniti određene uvijete, kandidirati se, potom odraditi određene zadatke kako bi postali članicom.

Prije nekoliko dana u Gradskoj vijećnici Grada Mostara održan je prvi Regionalni forum Europskog parlamenta mladih. O kakvom je projektu riječ?
Regionalni forum se bazira na simulaciji postojećeg Europskog parlamenta (Bruxellus) s tim da smo kao europarlamentarce uključili same srednjoškolce. Glavni cilj je promicanje Europske unije, njezine politike, kao i njezinih vrijednosti: demokracije, tolerancije, uvažavanje drugog i drukčijeg, iznošenje i argumentiranje vlasitog mišljenja, ali također i poštivanje drugih mišljenja.

Kako je izgledala sama organizacija i što se zahtijevalo od kandidata? Koje su teme obrađivane u rezolucijama?
Tim Europskog parlamenta mladih Mostara prvo je otišao u određene srednje škole, radile su se prezentacije o samom Regionalnom forumu na kojima se objasnio način na koji je moguće aplicirati. Aplikanti su se nakon toga selektirali, spojili u timove, tj. komitete nakon čega im je dana određena tema na koju su morali napisati rezoluciju i predstaviti je ostalim kolegama na Regionalnom forumu.
Teme na osnovu kojih su se pisale rezolucije odnosile su se vanjsku, unutarnju i ekonomsku politiku, točnije na ulazak BiH u NATO, odnos prema LGBT osobama i njihovim pravima, raspravljali smo i o stvaranju klime za mlade poduzetnike u BiH, odnosno o pokretanju gospodarstva, jačanju poduzetništva, te izlasku iz recesije.

Kako su se srednjoškolci snašli u ulogama eurozastupnika?
Moram reći da sam bio iznenađen. Budući da sam predsjedavao tim Regionalnim forumom, jasno sam vidio sav trud i ozbiljnost učenika-europarlamentaraca koji su se zaista spremili, argumentirano raspravljali, rušili i podržavali rezolucije svojih kolega glasovanjem i svojim pitanjima.

Kakav je bio odaziv srednjoškolaca i što očekuje kandidate koji su prošli na Nacionalnu sesiju u Sarajevo?
Odaziv je bio pristojan, oko 50 srednjoškolaca je apliciralo. Smatram da bi bio mnogo veći odaziv da smo imali više vremena i prostora za samu prezentaciju, a opet sam svjestan činjenice da mnogi koji su bili na prezentacijama nisu ni ispunili aplikacije. Upravo ćemo na tome raditi u sljedećim aktivnostima, tj. na motiviranju mladih ljudi, jer mi smo ovo organizirali upravo radi njih, da dobiju jednu sjajnu priliku i šteta je za one koji je nisu iskoristili.

Budući da si i sam srednjoškolac, možeš li nam reći koliko su srednjoškolci upoznati s političkom situacijom u Bosni i Hercegovini, ali i sa samom Europskom unijom? Postoje li programi koji bi omogućili onima koji su zainteresirani da kao stipendisti odu na studij u neku stranu zemlju?
Što se tiče mog primjera i primjera mojih kolega, mislim da su upoznati. Danas živimo u nekom modernom dobu u kojem su informacije svima nadohvat ruke. Dakle, svatko se može informirati o bilo čemu što ga zanima, pa upravo tako i o stipendijama. Kako je Republika Hrvatska ušla u EU, svi oni koji žive i u BiH i imaju hrvatsko državljanstvo, mogu aplicirati za brojna sveučilišta unutar Europske unije, koja su u većini slučajeva besplatna.

Završna si godina svoga srednjoškolskog obrazovanja, kakvi su planovi za budućnost?
Nažalost, svjedoci smo da sve više i više ljudi napušta BiH, pogotovo mladih i obrazovanih. Jednostavno situacija je takva da su primorani to učiniti. Iskreno se nadam da će doći neka bolja i bogatija vremena, kada mladi više neće morati iseljavati iz ove države, već u njoj svoju budućnost stvarati.

Razgovarala: Jelena Perković

HSPF.info

Komentari

komentara