Članovi HSPF-a na ljetnoj školi “Temelji liberalne demokracije” na Korčuli

Od 1. do 6. kolovoza 2010. godine ,u gradu Korčuli na istoimenome otoku, održana je ljetna škola „Temelji liberalne demokracije.“ Ova škola je održana u organizaciji Centra za obnovu kulture (COK), a na istoj su među polaznicima između ostalih bili i predsjednik Hrvatskog studentskog politološkog foruma Vedran Kožul, potpredsjednik Slaven Zeljko, član Vijeća Karlo Vrljić te Marijana Brešić, član.

 


{jcomments on}

Ljetnu školu su otvorili predsjednik COK-a Stjepo Bartulica, gradonačelnik Korčule Mirko Duhović te župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Veliki dio predavača na ovoj ljetnoj školi bile su osobe koje svojim djelovanjem plijene pozornost znanstvenih krugova diljem svijeta. Jednostavno je nemoguće u jednom članku napisati sve ono što su predavači prenijeli polaznicima ove ljetne škole. Ipak moguće je reći par osnovnih informacija o predavačima te o njihovim predavanjima i temama.

Prof. dr. Michael Pakaluk trenutno je profesor filozofije na Sveučilištu Ave Maria na Floridi, a svrstavaju ga u sami vrh živućih filozofa svijeta. U svojim predavanjima na ljetnoj školi „Temelji liberalne demokracije“ ponajviše je govorio o liberalizmu gdje se najvećim dijelom pozivao na kolegu Johna Rawlsa.

Robin Harris, britanski povjesničar, autor i novinar bio je između ostaloga i član kabineta bivše britanske premijerke Margaret Thatcher. U svojim predavanjima govorio je o konzervativizmu, liberalizmu, današnjoj europskoj stvarnosti, a posebno je važno istaknuti predavanje „Konzervativizam i Hladni rat: Ronald Regan, Margaret Thatcher i raspad komunizma.“

Jose Pinera, ugledni ekonomist i intelektualac najviše je poznat kao autor mirovinske reforme u Čileu koja se pokazala najefikasnijom. Dovoljno je reći da je Čile po ekonomskim slobodama bio 146. od 147. država u istraživanju, a da je nakon ekonomske reforme koju je najvećim dijelom predvodio Pinera Čile došao na peto mjesto te je pretekao i SAD koji je ovom ekonomistu bio i uzor. U svojim predavanjima govorio je o poukama iz osnivanja SAD-a, mirovinskim reformama, kao i o Čileu, ekonomskom čudu Latinske Amerike.

Joseph Wood između ostaloga diplomirao je i na U.S. Air Force akademiji u Coloradu te na Francuskom Joint Defense koledžu u Parizu. Bio je i savjetnik za pitanja nacionalne sigurnosti američkog potpredsjednika Dicka Cheneya. „Što je danas Zapad?“, „SAD i Europa: Približavanje ili udaljavanje?“ bile su teme o kojima je govorio ova predavač. Posebno je upozorio na „izumiranje“ Europe u kojoj bi se broj stanovnika drastično smanjivao, no taj proces trenutno zaustavljaju imigranti.

Korporativno upravljanje“ je bio naslov predavanja Emila Tedeschia, Predsjednika uprave Atlantic grupe, tvrtke koja izrasta u jednoga od gospodarskih lidera regije. U svome zanimljivom predavanju Tedeschi je ponajviše govorio o trenutnoj gospodarskoj situaciji te mogućnostima izlaska iz iste.

Domaćoj javnosti dobro poznati prof. dr. Ivo Banac u svome predavanju „Raspad bivše Jugoslavije i naslijeđe komunizma“ detaljno se osvrnuo na razdoblje povijesti od 1945. pa sve do devedesetih godina 20. stoljeća. Oštro je kritizirao komunizam kao totalitarnu ideologiju te je zamjerio predsjedniku RH Ivi Josipoviću na izjavama da je petokraka simbol slobode i mira. Profesor Banac se dotaknuo i zločina nad franjevcima na Širokom Brijegu ističući kako je komunistički teror za vrijeme Jugoslavije sputavao istinu o ovome događaju.

 

 

Posebnu pozornost izazvalo je predavanje don Damira Stojića, salezijanskog svećenika i studentskog kapelana Zagrebačke nadbiskupije. Don Damir Stojić je nakon studija teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu upisao i poslijediplomski studij na Američkom katoličkom sveučilištu u Washingtonu gdje je i magistrirao pri katedri moralne teologije. U svom predavanju „Što je ljudska narav“ govorio je s gledišta Svetog pisma te pape Ivana Pavla II. ističući da njegovo predavanje nije namijenjeno samo za katolike već za sve ljude jer ono donosi istinit pogled na život.

Zanimljivo je istaknuti da je osim don Damira Stojića i veliki dio ostalih predavača znatan dio svojih izlaganja posvetio religiji. Moglo se čuti da Zapad počiva na kršćanskoj tradiciji te da čovjek mora u nešto vjerovati jer mu je to uređeno. Vjera čini čovjeka potpunim i to je ona prava vrijednost i užitak, za razliku od nekih prolaznih stvari otprilike je ustvrdio profesor Pakaluk.

Zanimljivo predavanje održao je i predsjednik Centra za obnovu kulture Stjepo Bartulica. 1992. godine diplomirao je politologiju i klasičnu filologiju na Sveučilištu Missouri-Columbia, magisterij je završio na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, nakon čega upisuje i doktorski studij iz filozofije na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu. Bio je diplomat u službi vanjskih poslova RH od 1993.do 2005., vanjski član Odbora za Hrvate izvan RH. Glavni je koordinator na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, a obavlja i dužnost povjerenika predsjednika RH dr.sc. Ive Josipovića za vjerska pitanja.

„Obnova kulture: Kako i zašto?“ naslov je Bartulicina predavanja koji je govorio o zadaćama i planovima Centra za obnovu kulture, stanju u današnjem društvu te ostatcima komunizma u istomu.

Osim predavanja predavači te polaznici ljetne škole sudjelovali su u raspravama gdje su izmjenjivana različita mišljenja te su traženi odgovori na aktualna pitanja.

Organiziran je i zajednički izlet na otok Badiju. Na ovom otoku trenutno se na službi nalazi i poznati širokobriješki franjevac fra Jozo Zovko. On je prisutnima govorio o povijesti crkve i samostana koji su poprilično devastirani te žude za obnovom u što skorije vrijeme.
Inače Badija se prvi put spominje 1368. kao Školj (otok) Svetog Petra (Scolenum sancti Petri). Godine 1392. naseljavaju ga franjevci iz Bosne.

Ime Badija je dobio po samostanu (lat. abbatia – opatija) koji je izgrađen na prelasku 15. na 16. stoljeće. Današnja crkva je renesansno djelo, a monumentalni klaustar sagradili su korčulanski majstori u 15. i 16. stoljeću. Samostan je doživio razne prepravke. 1909 je proširen i dograđen. Poslije drugog svjetskog rata franjevci su napustili otok, a 1950. godine tadašnja komunistička vlast koja nije previše marila za vjerske simbole preuredila ga je u sportski centar i odmaralište. O nepoštivanju vjerskih simbola govori i činjenica da je tadašnja vlast u samostanu napravila praonicu rublja, a Isusu koji je urezan u kamen iznad vrata crkve odbijena je glava i ruke.

Zaključno, treba istaknuti da je prva ljetna škola u organizacija Centra za obnovu kulture „Temelji liberalne demokracije“ svakako zaslužila visoku ocjenu zbog svoje organizacije, kvalitetnih predavača te aktivnosti kojima je ispunjen boravak sudionika na prelijepom dalmatinskom otoku Korčuli. Osim novih znanja, polaznici su stekli i nova prijateljstva što u konačnici itekako obogaćuje njihov život.

(Vedran Kožul – predsjednik Hrvatskog studentskog politološkog foruma)

Komentari

komentara