Članovi HSPF-a sudjelovali na obuci o tranzicijskoj pravdi u Bijeljini

 

Helsinški odbor za ljudska prava u Republici Srpskoj, u suradnji sa Norveškim helsinškim odborom, započeo je 2010. godine realizaciju projekta pod nazivom ‘Tranzicijska pravda na Univerzitetima (Sveučilištima)’.


Projekt, koji se realizira uz podršku Norveškog ministarstva vanjskih poslova, podrazumijeva suradnju sa pet Univerziteta (Sveučilišta) u BiH, kao i obuku skupine studenata u oblasti tranzicijske pravde, koju će vršiti profesori srodnih predmeta i stručnjaci u ovoj disciplini, koji su aktivni u civilnom društvu. Kao nastavak projektnih aktivnosti u razdoblju od 25. do 28. ožujka 2013. godine u hotelu ‘Drina’ u Bijeljini je održana druga specijalizirana obuka za studente političkih znanosti i sociologije u BiH. Među dvadesetak studenata iz cijele BiH bili su i studenti sa mostarskog Sveučilišta (Ivana Leko, Ana Šimović, Ivan Kraljević i Marko Subašić) koji su predstavljali Filozofski fakultet i udrugu Hrvatski studentski politološki forum.

 

 

Tijekom obuke, studenti su razgovarali o kaznenoj pravdi, pitanjima pravde za žrtve, povezanosti tranzicijske pravde sa različitim obrazovnim disciplinama kao što su sociologija, novinarstvo, političke znanosti i filozofija, dosadašnjim međunarodnim iskustvima u oblasti tranzicijske pravde, te aktivnostima koje mogu provesti na svojim fakultetima, zajednici i društvu u kojem djeluju. Također, studenti su imali priliku slušati i raspravljati o temama tranzicijske pravde na predavanjima koja su održali Aleksandra Letić (domaćin i članica Ekspertne radne skupine Vijeća ministara BiH za izradu Strategije tranzicijske pravde), Ole Benny Lilleås (Helsinški odbor Norveške), Enes Osmančević (Univerzitet u Tuzli), Vehid Šehić (Forum građana Tuzle i član Ekspertne skupine za promjenu Ustava FBiH), Miodrag Živanović (Univerzitet u Banjaluci), Zarije Seizović (Univerzitet u Sarajevu) i Slavo Kukić (Sveučilište u Mostaru).

 

Tranzicijska pravda je nova disciplina u teoriji i praksi zaštite ljudskih prava. Njezin nastanak i razvoj može se pratiti od kraja Drugog svjetskog rata, kroz aktivnosti Međunarodnog vojnog suda u Nürnbergu i Međunarodnog vojnog suda za Daleki istok u Tokiju. Bit tranzicijske pravde je da su žrtve u fokusu procesa i da je cilj postizanje pravde za žrtve, te da se do toga cilja može doći samo primjenom različitih sudskih i izvansudskih mehanizama, a koji će na sveobuhvatan način omogućiti društvu da se suoči sa svojom prošlošću.

 

Komentari

komentara