Dražen Barbarić: Studij politologije sve atraktivniji, uskoro mogućnost odlaska na master studij u Slovačkoj

Gost radijske emisije Res Publica koju uređuju i vode članovi HSPF-a bio je tajnik Studija politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, doc.dr.sc. Dražen Barbarić. Govorio je o samom Studiju te o mogućnostima i prednostima koje pruža svojim studentima.

Razgovarala: Ana Sušac

Studij politologije nedavno je proslavio svoju 10. obljetnicu. Koja su najznačajnija postignuća   Studija u ovom razdoblju?

Barbarić: Prije svega, 10. obljetnica nije malen broj godina. Mi smo zapravo u ovom razdoblju, metaforički rečeno, preboljeli mnoge dječje bolesti koje svaki novonastali, odnosno novoosnovani studij prebolijeva. Počeli smo, dakle, oslanjajući se na kompletan vanjski kadar gdje su nam u susret izlazili i kao predavači dolazili profesori iz, prije svega, Zagreba i Sarajeva.

Dakle, profesori koji nose svojevrsnu i pedagošku i znanstvenu reputaciju. Mi u ovom trenutku zapravo pokrivamo i izvodimo čitav Studij oslonjeni na domaći kadar.

U međuvremenu, ti profesori su prenijeli određeno znanje, određena mentorstva, prošli su određeni doktorati, povećana je znanstvena i stručna publicistika našega Studija i u ovom trenutku smo manje-više oslonjeni na vlastiti kadar, stali smo na vlastite noge i u potpunosti možemo samostalno izvoditi sve aspekte Studija.

Na gotovo svim studijima na Sveučilištu broj upisanih se prošle godine dosta smanjio. Kakva je situacija na Studiju politologije i što očekujete ove godine?

Barbarić: Trebate imati na umu da smo počeli kao masovni studij. Ogroman broj studenata je zbog atraktivnosti, novoosnovanosti Studija masovno upisivao Studij gdje je politika fakulteta što se tiče upisnih kvota bila potpuno permisivna. Međutim, u određenom trenutku došlo je do redukcije – što preferencija studenata, što potreba samoga fakulteta.

U određenom trenutku smo reducirali i na neki način izbalansirali upisne kvote gdje smo pokušali voditi računa o tome, uvjetno rečeno, da je tržište zasićeno, napunjeno tim kadrovima prvih generacija diplomiranih politologa.

Ali, naravno da bismo na neki način ostavili otvorena vrata koje nisu te “prve generacije” te da bismo njihovim željama i preferencijama izašli u susret, ostavili smo kvote na razini koja je optimalna, koju sa Studija možemo kvalitetno pokrivati gdje opet dio potencijalnih studenata može upisati željeni fakultet a da tržište, nakon što ih uvjetno rečeno izbacimo na tržište rada, može apsorbirati odnosno da se ti naši diplomirani politolozi mogu zaposliti i naći vlastito mjesto na tom tržištu.

Koja znanja i vještine stječu studenti koji završe politologiju i kakve su njihove daljnje mogućnosti, konkretno kada je riječ o zaposlenju?

Barbarić: Što se tiče našeg Studija, odnosno nekakvih dimenzija koje isporučujemo studentima – mi smo pokrili sva relevantna područja iz suvremene politološke discipline koja propisuje Europska asocijacija fakulteta političkih znanosti. Što se tiče jezgre politologije, mi imamo najrelevantnije standarde i dosege politologije u svim tim jedinicama, poddisciplinama – počevši od političke teorije, filozofije, međunarodnih odnosa, komparativne politike, javnih politika i sl.

Međutim, mi studentima manje-više kroz izborne kolegije isporučujemo određeni dio interdisciplinarnih standarda i dosega, od specificiranih javnih politika, od kulturoloških kolegija, od kolegija koji se bave poviješću, od kolegija koji se bave isključivo filozofijom ili sociologijom, antropologijom.

Dakle, u ovom smislu studentima nudimo najviše dosege vlastite politološke struke, a kroz izbornost im nudimo određenu interdisciplinarnost gdje se oni mogu profilirati. To rezultira time da naši studenti nakon što završe magistarski studij imaju sve one kompetencije i relevantna znanja koja imaju svi njihovi kolege, barem na ovoj formalnoj razini, bilo gdje u Europi. Njihove diplome se samim time moraju priznavati i prepoznavati.

Oni, što se tiče vlastitog zapošljavanja, mogu s tim kompetencijama i znanjima tendirati da se zaposle od medijskih sustava, različitih udruženja civilnog društva, oni su svakako obrazovani i da budu politički analitičari, imaju određene kompetencije i znanja da postanu sastavni dio administrativnog sustava, institucija vlasti, a kao stručnjaci za političke procese i fenomene upućeni su da se zapošljavaju kao stručnjaci u političkim institucijama.

Na kraju krajeva, nitko nije upućeniji od završenih politologa sa vlastitim zvanjima, ukoliko naravno postoje preferencije, da se bave isključivo i politikom, zašto ne. To je jedan poprilično širok spektar mogućnosti zaposlenja koje studenti dobivaju završetkom našeg Studija.

Kvaliteti svakog Studija zasigurno može pridonijeti i međunarodna dimenzija. Kako na tom području stoji Studij politologije?

Barbarić: Studij politologije sam po sebi je izuzetno atraktivan. Radi se o specifičnom bosansko-hercegovačkom kontekstu koji je čista politička egzotika, gledano očima Zapada i pogotovo Europe. U tom smislu mi smo ostvarili brojne kontakte i to sa prestižnim europskim i sveučilištima i fakultetima političkih znanosti.

Jedan od najkonkretnijih projekata koji je u završnoj fazi je suradnja sa Sveučilištem Matej Bel iz Slovačke, odnosno njihovim Fakultetom za političke znanosti i međunarodne odnose. Mi smo manje-više dogovorili pokretanje zajedničkog master studija koji bi uključivao studente iz Banske Bystrice iz Slovačke i Mostara, gdje bi se nastava izvodila na engleskom jeziku. Pri tome, studenti bi provodili minimalno dva semestra u inozemstvu izvan svoje matične institucije te bi svoj diplomski rad pisali na engleskom jeziku i branili ga pred mješovitom komisijom.

Nakon završavanja studija dobivali bi dvostruku diplomu – sa Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišta Matej Bel. S time bismo definitivno zagazili i etablirali se u tom europskom visokoškolskom obrazovnom prostoru, a našim studentima omogućili jednu internacionalnu perspektivu obrazovanja te samim time kudikamo povećali mogućnosti za njihove karijere i mogućnost zapošljivosti.

Kada govorimo o toj međunarodnoj dimenziji, vrijedi spomenuti da Studij uvodi neke novosti u specijalističkom studiju. O čemu se točno radi?

Barbarić: Ovako, s obzirom da je prošlo 10 godina i da je došlo vrijeme za novu etapu, dodatno etabliranje ovoga Studija i u društvu i nekakvoj široj zajednici, vrijeme je da se zaokruži kompletan bolonjski ciklus. S obzirom da imamo preddiplomski kao prvi, diplomski kao drugi ciklus, došlo je vrijeme da uspostavimo i treći bolonjski ciklus. Na tome tragu, odlučili smo se za pokretanje specijalističkog studija koji će biti fokusiran isključivo na Europsku Uniju, odnosno upravljanje projektima Europske Unije.

S obzirom da se BiH kakvim-takvim koracima približava Europskoj Uniji i ako se, uvjetno rečeno, zahukta taj proces BiH prema EU – taj specijalistički studij će biti izuzetno atraktivan, on će potencijalnim kandidatima omogućiti praktična znanja jer se na njemu neće izvoditi isključivo teorijska nastava niti će nastavu izvoditi isključivo sveučilišni profesori nego i ljudi koji su uključeni u europske institucije, počevši od Europskog parlamenta do određenih agencija, ljudi koji su uključeni s druge strane tog integracijskog procesa i ljudi koji se već bave europskim projektima.

Dakle, s nekakvog praktičnog dijela taj Studij će zaista isporučiti specifične oblike znanja i kompetencija koji na našem tržištu rada u velikoj mjeri nedostaju. Pored specijalističkog, odlučili smo se za pokretanje doktorskog studija politologije. Na njemu fokus neće biti na praktičnom kao na specijalističkom nego na znanstveno-istraživačkom dijelu. Kroz doktorski studij, potencijalni kandidati će steći sve one analitičke i metodološke alate da se samostalno bave znanstvenim i istraživačkim radom iz različitih dijelova politoloških istraživanja.

Time ćemo uz specijalistički i doktorski studij zapravo zaokružiti priču i nakon 10 godina ćemo se moći pohvaliti da zaista imamo kompletiran studij u svakom pogledu koji će u nekoj kratkoročnoj ili srednjoročnoj perspektivi, ja se bar nadam, postati jedan od najprimamljivijih na Filozofskom fakultetu, pa i na Sveučilištu u Mostaru.

HSPF.info

Komentari

komentara