Održana konferencija “Društveno-politička realnost i budućnost BiH” u Širokom Brijegu

U Širokom Brijegu je 4. prosinca 2020. godine održana konferencija “Društvena-politička realnost i budućnost BiH” u organizaciji Udruge Hrvatski studentski politološki forum (HSPF) i portala Bild.ba povodom 25. godišnjice od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.

Konferencija se održala u hotelu Park, a na njoj su sudjelovali političari i sveučilišni profesori.

Među sveučilišnim profesorima izlagači su bili Miloš Šolaja (Fakultet političkih nauka Banja Luka)Šaćir Filandra (Fakultet političkih nauka Sarajevo) i Dražen Barbarić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru).

Od bh. političara u drugom panelu izlagali su Srđan Mazalica (SNSD) i Zdenko Ćosić (HDZ), dok je svoj dolazak na dan konferencije zbog bolesti otkazao Fahrudin Radončić (SBB).

Pročelnik Studija politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Dražen Barbarić tvrdi da se BiH od potpisivanja Daytonskog sporazuma nalazi u permanentnoj krizi jer ne postoji minimalni konsenzus oko minimalne doze državnosti.

Voditelj stručnog tima IDPI-a Milan Sitarski koji je bio moderator, kaže da u BiH imamo centrifugalne i centripetalne vektore te onaj hrvatski koji balansira između ova dva i osigurava minimalnu državnost.

Profesor Barbarić sa Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru kaže da se u BiH sudaraju dva potpuno suprotstavljena koncepta države. Dominantno bošnjački, kako kaže, teži ka centralizaciji i unitarizaciji države, dok onaj dominantno srpski na BiH gleda s polazišta želje za separatizmom ili konfederalnim odnosom.

Bošnjaci, kaže, Dayton vide u privremenom rješenju i tendenciji centralizacije. Srbi ga pak vide kao polazište ka secesionizmu, dok ga Hrvati vide kao polazište ka federalizaciji države.

Kad vidimo zahtjeve Hrvata preko HNS-a to nije ništa drugo nego vraćanje ka originalnim postavkama Daytona, kazao je Barbarić.Dražen Barbarić

Doc. dr. Dražen Barbarić

Govoreći o trenutnom stanju u BiH, Šaćir Filandra, profesor na FPN UNSA, istaknuo je da nikakvi ad hoc dogovori nisu održivi bez klime povjerenja koje evidentno nema u našoj zemlji.

Ne vidim spremnost za uspostavu povjerenja, klima povjerenja se uspostavlja komunikacijom, a komunikacije između nas nema. Bošnjacima iz Sarajeva je bliži Sidney nego Široki Brijeg, a ovima iz Širokog Brijega da ni ne pominjem što im je Živinice. Nedostatak komunikacije je vrlo prisutan i nju je moguće uspostaviti na simboličkoj razini prvenstveno. Nikad nisam čuo da je bošnjački član Predsjedništva otišao u Grude ili posjetio Violetu, ni obratno – nikad nisam čuo da je hrvatski član Predsjedništva došao u Kakanj. To je veliki problem i to odražava nedostatak povjerenja, smatra Filandra.

Šaćir Filandra
Prof. dr. Šaćir Filandra

Također je izrazio sumnju da današnje političke elite neće uspjeti to da dogovor. Na političkoj sceni slijedi smjena generacija, kaže Filandra, a nove političke elite će izvući određene pouke iz postojećeg stanja i on vjeruje da će one biti uspješnije.

Miloš Šolaja, profesor s FPN Banjaluka, istaknuo je da je Dayton održao mir, a da je sve drugo stanje hibridnog ili asimetričnog rata.

Mi danas imamo konstitutivnu formulu u kojoj su temeljni konstituenti narodi, a temeljni konstituenti političkog sustava entiteti i mi se vrtimo oko toga. Ustav je naziv koji je teško spojiv s Aneksom 4 Daytona jer on ne održava volju naroda koji žive u BiH. Hoće li BiH imati snage da riješi svoj ustav? Mi se danas ne slažemo oko mnogo toga, jedino oko čega se slažemo su plaće predstavnika u zajedničkim institucijama. Da smo bili spremni složiti se, složili bismo se u travnju 2006, izjavio je Šolaja.

Spomenuo je problem koji se pojavljuje kada u posjet budu pozvani predstavnici političkih stranaka i podsjetio da su se također predstavnici političkih partija dogovarali i oko travanjskog paketa svojevremeno, a ne predstavnici institucija.Miloš Šolaja

Prof. dr. Miloš Šolaja

I danas se sastaju predstavnici političkih stranaka. Onda gospodin Izetbegović kaže da se zovu institucije. A kako će se zvati institucije kad na mjestu hrvatskog predsjednika sjedi čovjek koji nema povjerenje hrvatskog naroda? S druge strane, imamo pritisak na građansko društvo. Ono ne nastaje ni kuknjavom ni apelima ni političkim prezentacijama ni deklaracijama ni odluka – ono nastaje prirodno ako se uspostavi građanski interes, smatra Šolaja.

Također je istaknuo da ne treba prepisivati greške iz raspada bivše Jugoslavije i da je suština u povjerenju. Dotaknuo se i uloge Visokog predstavnika u BiH.

Mi danas imamo situaciju da raspravljamo 25 godina nakon Daytona o poziciji visokog predstavnika. Da je on radio svoj posao kako treba, on više ne bi odavno postojao u BiH. nije problem u Daytonu nego u bonnskim ovlaštenjima. Mogu slobodno reći da je Visoki predstavnik pravio dar mar po BiH, uopće neću govoriti o kojim narodima je riječ, smatra Šolaja.

Šolaja također ističe da mi imamo samo iluziju da se neke međunarodne sile bave Bosnom i Hercegovinom.

Tko se danas bavi BiH? Mi i dalje na unutrašnjem planu doživljavamo sjećanja, pozitivna ili negativna. Dolazi Biden i mi mislimo da će nam on dati BiH kao državu na tanjuru. Nema od toga ništa. Kao što neće niko doći da nam ukine OHR. U međunarodnoj zajednici niko nije spreman da vrši nasilne promjene ustava jer bi to otvorilo bezbroj osjetljivih tema, ističe Šolaja.

Profesor Filandra smatra da se bošnjačka politička elita uljuljkala i da joj je fino s Visokim predstavnikom koji njoj čuva poziciju jednog zamrznutog konflikta i nedovršene države.

Bošnjačkoj eliti je s visokim predstavnikom lijepo, udobno i ušuškano. Da bi on otišao, mi moramo stvoriti pretpostavke za to, mladi treba da znaju da će nešto poput Visokog predstavnika još dugo postojati jer mi nismo izgradili nikakav kapacitet da odlučujemo sami o sebi, poručio je.

Je li BiH disfunkcionalna zbog “daytonske luđačke košulje” i podijeljenih nadležnosti, pitanje je na koje su odgovarali predsjednik Vlade ŽZH Zdenko Ćosić i zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica u sklopu drugog panela na konferenciji “Društveno-politička realnost i budućnost Bosne i Hercegovine”.

Kako je Dayton zaustavio rat i konstituirao državu od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, govorio je Ćosić, poručivši kako je ovaj mirovni sporazum stvorio ravnotežu nezadovoljstva jer ni Muslimani ni Hrvati ni Srbi njime nisu bili zadovoljni, piše Hrvatski Medijski Servis.

U Daytonskom sporazumu se strane obvezuju za odbacivanje oružja i izgradnju mira. Povjerenje među narodima narušile su političke elite koje nemaju mjeru napraviti pomak i vuku na svoju stranu. Ne postoje apriori programi koji su dobri za ovu državu dok su drugi rušilački, loši, separatizam ili fašizam, rekao je Ćosić.

Mazalica je naveo kako ni za vrijeme ZAVNOBiH-a nije bilo unutarnjeg konsenzusa te da možda prvi put u povijesti može se postići unutarnji konsenzus o ustavnom uređenju, podjeli nadležnosti i pomirenju.

Interes svih građana u BiH je dogovor tri naroda i dva entiteta o ustavnom uređenju i putu ka Europskoj uniji. Onaj tko istinski želi BiH trebali bi doći do uređenja koje bi bilo okvir u kojem bi se moglo graditi pomirenje, rekao je Mazalica.https://www.youtube.com/embed/capEa8d9ZUE?feature=oembed&enablejsapi=1&origin=https://www.jabuka.tv

Naglašava da mnogi Republiku Srpsku nazivaju genocidnom.

Nije se dogodilo da se ravnomjerno pristupilo distanciranju i osuđivanju zločina sva tri naroda nad predstavnicima sva tri naroda, kaže Mazalica.Zdenko Ćosić

Zdenko Ćosić

Istaknuo je da je na lokalnim izborima probošnjačka koalicija u RS do nogu potučena, a da to sarajevska javnost odbija priznati potenciranjem pobjede Draška Stanivukovića u Banja Luci. Dakako, probošnjačkom oporbom smatra SDS i PDP.

Srđan Mazalica

Panelisti su govorili o razlozima zašto se BiH i 25 godina nakon Daytonskog sporazuma nalazi u dubokoj permanentnoj krizi.

HSPF.info

Komentari

komentara