Oni su budućnost Bosne i Hercegovine

naslovIako se skoro pa svakodnevno govori da su mladi u Bosni i Hercegovini općenito neaktivni i neambiciozni, kako ne žele volontirati, poboljšati status u kojem žive te doprinijeti boljoj budućnosti, postoje studenti koji svojim trudom i zalaganjem doprinose boljoj budućnosti kako sebi tako i drugima.

Donosimo priču o tri najaktivnija studenta Fakulteta političkih znanosti u Mostaru (Ivan Kraljević), Sarajevu (Samir Arnautović) i Banjaluci (Vojislav Savić).

Ivan Kraljević (22) iz Širokog Brijega po završetku gimnazijskog obrazovanja upisao je dodiplomski studij politologije na Sveučilištu u Mostaru, te iste godine u listopadu upisuje postdiplomski studij (master studij) ‘Međunarodna politika i diplomacija’ na istome fakultetu. Trenutni prosjek ocjena mu je 9,8.

ivan

“Uz studij djelujem i u stručnoj studentskoj udruzi ”Hrvatski studentski politološki forum” (HSPF) i stječem praksu rada u struci. Kroz četverogodišnje razdoblje boravka u ovoj studentskoj organizaciji obnašao sam dužnost predsjednika Udruge, zatim u dva navrata dužnost potpredsjednika Udruge. Tako sam sudjelovao i organizirao niz značajnih rasprava, odnosno javnih tribina o aktualnim političkim i politološkim pitanjima u bh. društvu. Trenutno sam voditelj Ureda za informiranje navedene Udruge” kazao je Ivan za Brzevijesti.

Osim studija politologije zanima ga i novinarstvo, pa tako honorarno surađuje s pojedinim lokalnim medijima, od čijih prihoda osigurava svoj studentski džeparac kako bi stekao radne navike. Donedavno je bio lokalni koordinator Omladinske novinske asocijacije (ONAuBiH) za Široki Brijeg. Sudjelovao je i predstavljao svoj fakultet na brojnim seminarima i stručnim konferencijama u BiH i regiji. Sudjelovao je na EUFOR natjecanju za studente (EUFOR School Competition 2012), gdje se među 15 studenata/pobjednika iz BiH našao i njegov esej na temu “BiH – Kako vidim njezinu budućnost i kako mogu doprinijeti tome”.

O sebi Ivan kaže da je pouzdan, odgovoran, ambiciozan i marljiv. Profesionalni ciljevi su mu daljnje usavršavanje, edukacija i obrazovanje. Kao mladi čovjek koji teži obrazovanju, svoju budućnost vidi u Bosni i Hercegovini. Želja mu je raditi u struci i području za koje se školuje, pa stoga po završetku diplomskog studija planira upisati i doktorski studij.

Na pitanje koliko vremena provodi baveći se izvannastavnim aktivnostima, te kako to utječe na njegovo studiranje, Ivan je rekao da sve svoje slobodno vrijeme nastoji maksimalno iskoristiti i pretvoriti u izvannastavne aktivnosti i komunikaciju s ljudima. Te izvannastavne aktivnosti, ponajviše su vezane za novinarstvo, stručnu pisanu riječ i predanost HSPF-u, pozitivno utječu na njegovo studiranje, ponajviše zbog prakse i komunikacije, upoznavanja, s drugim ljudima. “Upravo to nikako ne može nikako biti negativno, ako se sve organizirano radi. Uostalom, smatram kako se naše studiranje ne bi smjelo svoditi samo na puko učenje, pa i bubanje, obvezne literature na studiju. Studiranje obuhvaća širok spektar znanja, umijeća i komunikativnih sposobnosti koje možemo razviti upravo u izvannastavnim aktivnostima.”

Ivan kaže da iz godine u godinu raste broj mladih i ambicioznih ljudi koji donose promjene u svome gradu i na svome Sveučilištu. To se najviše ogleda u činjenici da je dolaskom kvalitetnih ljudi u Studentski zbor, ta krovna studentska organizacija je postala dostupnija svim studentima. “Plodovi promjena se vide u sve većem broju studentskih udruga koje studenti osnivaju na Sveučilištu, te kroz njihov rad nastoje ostvariti sebe i svoje kapacitete. Upravo su zahvaljujući mladim i ambicioznim ljudima, koji su ponekad i sebe zapostavili, brojni studenti u teškoj materijalnoj situaciji i studenti s invaliditetom ove akademske godine oslobođeni plaćanja školarina. Za to su se izborili upravo sami studenti. Ambicioznost postaje ono što se slobodno može vezati za mostarske studente. Uostalom, takvo je hercegovačko tlo. Uvijek je pljuštalo talentiranim i pametnim mladim ljudima koji su pronosili glas  o svojoj zemlji u BiH i inozemstvu.”

 

Samir Arnautović (24) diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, odsjek sigurnosne i mirovne studije sa prosjekom 8,23. Pored Fakulteta političkih nauka gdje je upisao postdiplomski studij, odsjek politologija, smjer međunarodni odnosi i diplomacija, studira i na Pravnom fakultetu u Sarajevu gdje je treća godina.

samir

Samir je ambiciozan i aktivan student koji svojim radom, trudom i zalaganjem svakodnevno omogućava sebi ali i drugim studentima kvalitetniji i zanimljiviji studij. Predsjednik je Asocijacije studenata Fakulteta političkih nauka (SPONA) u sklopu kojeg je urednik novina SPONA i rukovoditelj streljane koju je SPONA izgradila na FPN-u.

Potpredsjednik je Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu (SPUS), sudjeluje na Senatu UNSA i od nedavno, prvi student prorektor na Univerzitetu u Sarajevu. U sklopu SPUS-a sudjelovao je u povjerenstvima za izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju, Statuta UNSA i Pravilnika o studentskom organiziranju. Također, pokretač  je projekta studentski časopis KAMPUS ispred SPUS-a.

Predsjednik je udruge SLAVIKA, koje se bavi očuvanjem kulture južnoslavenskih naroda. Glavni projekt udruge je bilo prvo podizanje stećka nakon 400 godina, te snimanje kratkog dokumentarnog filma o projektu u suradnji sa “British council” i Općinom Konjic. “Uzeli smo otiske rezbarija u Djevojačkoj pećini, sudjelovali na više Kid’s festivala itd. Trenutno radimo na projektu “Kulturni kalendar” u suradnji sa Veleposlanstvom SAD-a. Također, nedavno smo otvorili klub “Diplomacija” u suradnji sa BKC-om.” naveo je Samir Arnautović.

Potpredsjednik je udruge URBANESE koje se bavi afirmacijom ruralnog predjela i očuvanjem autohtonih zanata i rukotvorina.

Predsjednik je udruge CIVS, koje se bavi pružanjem pravne pomoći u registriranju i vođenju Udruga i zaklada.

Objavio je zbirku kratkih priča na engleskom “Seven stories” u kindle verziji, koja se može nabaviti na amazon.com.

U budućnosti planira raditi na UNSA ukoliko mu se pruži prilika, kao i baviti se privatnim poslom i odvjetništvom. Samir kaže da su nevladine organizacije su također dobar način da se uključi u rješavanje društvenih problema i borbu za društvene vrijednosti u koje vjeruje, prije političkog angažmana. Obišao je, kako kaže, dovoljno stranih zemalja da nema nikakve iluzije o životu izvan svoje države osim sa svojim ljudima, u dobrim i lošim vremenima. Smatra da je oportunizam kratkovidan.

 

Vojislav Savić (21), 2011. godine upisao je Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Banjoj Luci, studijski program politologija. Trenutno je redovan student treće godine, sa prosjekom ocjena 9,58.

vojislav

Pored fakultetskih obaveza, delegat je u Uniji studenata Republike Srpske, i koordinator povjerenstva za međunarodnu suradnju u sastavu iste. Bio je predsjednik Osnivačke skupštine i jedan od idejnih tvoraca Studentske organizacije Fakulteta političkih nauka.

Prije dolaska na fakultet, dvije godine Vojislav je bio član Omladinske skupine Helsinškog odbora za ljudska prava u RSu, te od toga godinu dana kao koordinator skupine.

Sudjelovao je i radio na brojnim projektima, kako u srednjoj školi, tako i na fakultetu. Trenutno realizira vlastiti projekt ‚‚Ja, Srđan”, koji ima za cilj jačanje fundamentalnih altruističkih i humanističkih vrijednosti na univerzitetima/sveučilištima, a za to je inspiriran likom i djelom Srđana Aleksića.

Kada su u pitanju ostale aktivnosti, Vojislav piše tjedne kolumne za banjalučki portal etrafika.net, i svira gitaru u slobodno vrijeme.

Na pitanje zašto je odlučio da baš on bude taj koji će pokušati promijeniti sve ono što nije funkcioniralo na njegovom fakultetu, Vojislav je rekao: “Pa čim sam došao na fakultet, moja vizija o uzvišenom akademskom životu pala je u vodu. Od studenata, pa do osoblja na fakultetima i profesora, shvatio sam da to jednostavno nije onako kako sam ja zamišljao. Sljedeći logičan potez svakako nije bio sjedenje skrštenih ruku, pa sam se odlučio prihvatiti posla i angažirati se u studentskoj zajednici. To je naravno sa sobom donijelo i dobra i loša iskustva.”

Kako kaže, za promjene nitko nije zainteresiran, prvenstveno jer su svi uvjereni ‚‚da se ništa ne može promijeniti, a u tome zapravo i jeste štos. Do cilja treba ići malim koracima, bez naglih pokreta i krupnih skokova, ali mi smo ovdje navikli da svaka promjena nužno znači i revoluciju. A nagle revolucije nikad nisu donijele dobro, nego kaos i nered.”

Sve u svemu, ako su mladi nositelji promjena neće na dobro. Jedinu nadu predstavljaju oni rijetki izuzeci koji bi, ako dođu na odgovorne funkcije u budućnosti mogli promijeniti situaciju na bolje. Ne trebaju nam velike revolucije, ne treba nam nasilje i kaos, ne trebaju nam velika sredstva, samo dobra volja i jasna vizija budućnosti.

 

Izvor: Brzevijesti.ba / Razgovarala: Almedina Selimović

Komentari

komentara