Milan Vego: Pročelnicima Studija dati više ovlasti

Gost radijske emisije Res Publica bio je prof. dr. sc. Milan Vego koji je donedavno djelovao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Predavao je na Studiju politologije i na Studiju novinarstva. Na mladom Studiju politologije koji ove godine slavi 10. godišnjicu postojanja, prof. Vego je u dva mandata, dakle 8 godina, bio pročelnik Studija.

Emisija je snimljena 13. ožujka. Donosimo pisanu verziju intervjua.

Razgovarala: Ana Sušac

Ovih dana završava Vaš angažman na Filozofskom fakultetu u Mostaru, idete u mirovinu.  Godinama ste prenosili znanje studentima politologije, novinarstva, odnosa sa javnošću. Odlazite li zadovoljni učinjenim?

Vego: U svakom slučaju odlazim, mada je moglo i bolje kada se napravi retrospektiva prošlih godina. Nešto je uvijek možda moglo bolje, ali takvi su uvjeti bili.

U dva mandata ste bili pročelnik Studija politologije koji ove godine obilježava 10 godina postojanja. Jeste li zadovoljni načinom funkcioniranja Studija i ostvarenim rezultatima u ovih 10 godina?

Vego: Pa u svakom slučaju jesam. Imamo jedan dobar kadar, rekao bih, tu su i mlade snage, stari i iskusniji. Studij politologije radi po bolonjskom procesu, Bolonjskoj deklaraciji što znači 3+2+3 – preddiplomski studij 3 godine, diplomski 2 godine i 3 godine doktorski studij. U diplomskom studiju imamo smjer Međunarodna politika i diplomacija i smjer Unutarnja politika i lokalna samouprava i javna uprava. Tako da studenti zahvaljujući  različitim kolegijima stječu kompetencije da danas-sutra mogu  ozbiljno raspravljati o različitim pitanjima iz politološke oblasti.

Imate li kakvu preporuku vezano za Studij politologije?

Vego: Na temelju iskustva mogu reći da je naš pristup na Studiju politologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru zaista na dobrom putu, jer ne zaboravimo u kakvoj državi živimo. Ono što je važno, nije jednodimenzionalan kao na mnogim fakultetima u BiH. Stari i iskusni kadrovi odlaze, a zamjenjuju ih mlađi kojima bih poručio da je vođenje katedre zahtjevan posao, da se stalno usavršavaju što i zahtijeva UNESCO-va politološka paradigma. Trebamo imati na umu da obrazujemo mlade ljude kojima prenosimo naše znanje.

Također jedna preporuka Upravi fakulteta da pročelnicima daju više prostora u vođenju odjela i da se bez njihove suglasnosti ne mogu donositi određene reforme vezane za pojedine odjele.

Autor ste vrijedne knjige pod nazivom Međunarodna zajednica i BiH koja je ujedno bila i obvezna literatura  za kolegij Uloga međunarodne zajednice u BiH koji se, nažalost, Vašim odlaskom ukida. U toj knjizi kronološki ste i detaljno opisali razvoj događaja u BiH od raspada Jugoslavije pa nadalje. Kako ocjenjujete ulogu međunarodne zajednice u našoj zemlji 90-ih, i kakva je ta uloga danas?

Vego: Ja sam u toj knjizi opisao 20 godina (1990.-2010.), s jedne strane kako su se ponašali predstavnici međunarodne zajednice, s druge strane domaći čimbenici. Do sada je bilo 7 visokih predstavnika. Dakle, međunarodna zajednica u ovome intervalu od 20 godina je nastojala na dobar način uraditi neke reforme i sve ostalo. Bilo je na drugoj strani više opstrukcija domaćih političara i nesnalaženja.

Međutim, od 2006. godine kada su propale ustavne promjene u BiH pod patronatom SAD-a, za koji su isključivi krivci stranka Harisa Silajdžića i HDZ1990, rekao bih da BiH nekako ide silaznom putanjom. Na drugoj strani, međunarodna zajednica i visoki predstavnici u posljednje vrijeme, od Christiana Schwarza Schillinga, Lajčaka i sadašnjeg Inzka ne koriste te bonnske ovlasti jer je, kažu, Bosna i Hercegovina prešla iz faze Daytona u fazu Bruxellesa i trebali bi to domaći političari sami prenositi i izvršavati reforme.

Međutim, te reforme se zaista sporo događaju. Evo, u posljednje vrijeme imamo neke aktivnosti, Predsjedatelj Predsjedništva dr. Dragan Čović je predao aplikaciju, BiH je ispunila Upitnik sa 3242 pitanja, a sada očekujemo kakav će odgovor biti. Dakle, nešto se ipak kreće u posljednje vrijeme kada je u pitanju put prema euroatlantskim integracijama i pristup NATO-u i EU, ali je međunarodna zajednica u posljednje vrijeme nekako “uspavana”.

Ti visoki predstavnici i visoki dužnosnici međunarodne zajednice, moramo to kazati, imaju ogromne plaće u odnosu na građane BiH, dobro žive, a praktički su uspavani.

Često možemo čuti ili pročitati da je BiH zapravo protektorat međunarodne zajednice još od sloma Jugoslavije. Što je se u međuvremenu promijenilo, od 90-ih naovamo, je li kao država danas samostalno funkcioniramo?

Vego: Dok imate nekog tutora u kući, niste samostalni. Međunarodna zajednica je tu, BiH je danas polu-protektorat, rekao bih, mada predstavnici međunarodne zajednice to neće da kažu. Kažu da imamo svoje legalno izabrane institucije, imamo Predsjedništvo, Parlament, dužnosnike… Međutim, odluke se zaista vrlo sporo provode.

Sam unutarnji sastav BiH, taj konglomerat u kome se nalaze multinacionalne, multikulturalne nacije, tri konstitutivna naroda, 17 nacionalnih manjina i ostalih građana, tu se jednostavno ne može naći taj odnos između građanskog i nacionalnog, ali vjerojatno će ovaj pristup Engleske i Njemačke učiniti neke dobre stvari.

BiH danas teži članstvu u EU. Jasno je da EU neće primiti nijednu zemlju koja ima otvorena pitanja sa susjedima. Kako Vi ocjenjujete politiku BiH prema susjednim zemljama i što mislite koliko učinka je u tom kontekstu proizveo prošlotjedni trilateralni sastanak u Mostaru?

Vego: Prvo da odgovorim na pitanje o učincima, mislim da ima masa problema sa susjedima, neriješene granice sa Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom i svim ostalima i to se, dakle, mora urediti. To smo vidjeli kod Hrvatske koja je članica EU, ali problemi oko granice sa Slovenijom sada dolaze do izražaja.

Kada je u pitanju trilateralni sastanak koji je nedavno održan u Mostaru, ne znam što bih rekao, ne vidim neke rezultate, čak nije ni potpisano ono što su uradili ovdje. Meni je to više sličilo na “evo opet smo se dogovorili da se opet sastanemo”.

U Bosni i Hercegovini sve ide sporo, ali se nadam da će neke stvari isplivati, mi ipak živimo jedni kraj drugih. U svakom slučaju, ti bilateralni odnosi i uzajamno poštivanje suvereniteta i samostalnosti moraju postojati.

Kako Vi gledate na novu Strategiju Europske komisije za Zapadni Balkan, o njoj se u posljednje vrijeme dosta govori?

Vego: Ja bih rekao da to i nije nova strategija nego već postojeća. Reforme se moraju provesti , domaći političari ih moraju provesti. I tijekom posjeta Junckera i Hahna rečeno je da domaći političari više vremena moraju posvetiti reformama koje se moraju provesti. Tako da u svakom slučaju neki novi pristup ne postoji jedino što se strategija tako zove i taj termin je odabran.

HSPF.info

Komentari

komentara