Žarko Dugandžić: Demografski slom je posljedica višedesetljetne nemarnosti

Gost radijske emisije Res Publica koju uređuju i vode članovi Hrvatskog studentskog politološkog foruma (HSPF) bio je sveučilišni profesor, doc.dr.sc. Žarko Dugandžić , koji na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u  Mostaru izvodi kolegije Populacijska politika, Povijesna demografija, Demogeografija, Politička i vojna povijest te Domovinski rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (1991.-1995.).  S njim je o zabrinjavajućoj demografskoj slici BiH razgovarala glavna urednica emisije Res Publica, Ana Sušac.

Na Filozofskom fakultetu u Mostaru je u ponedjeljak održana konferencija pod nazivom “Hrvati BiH – demografska stvarnost” pod visokim pokroviteljstvom hrvatskog člana Predsjedništva. Vi ste bili jedan od izlagača, pa možete li nam ukratko reći o čemu je bila riječ  i koji su zaključci konferencije?

Dugandžić: S jedne strane tom konferencijom sam zadovoljan, ali ostaje jedan mali upitnik, barem kod mene. Organizatori, Sveučilište u Mostaru na čelu sa rektorom Tomićem, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski narodni sabor, Ured hrvatskog člana Predsjedništva BiH su se zaista potrudili oko ove teme, izlagača, organizacije i mislim da je sve bilo organizirano na jednoj visokoj razini i da je svatko sa svoje strane dao maksimum. S druge strane sam možda očekivao od načelnika i gradonačelnika da se više uključe u raspravu jer oni dolaze direktno s terena, znaju kakva je situacija u njihovim općinama i gradovima, a možda čak i od crkvenih struktura jer tko bolje zna situaciju u prostoru od župnika i slično. Istina, jedan dio se i uključivao i aktivno raspravljao o tim problemima kao što je fra Ivan Ševo i Lovrinović iz Središnje Bosne i još neki, ali mislim da je u načelu izostalo da se u raspravi čuje taj njihov dio, da kažu što oni vide na području za koje su odgovorni.

U svojem izlaganju iznijeli ste dosta zanimljivih, pa i zabrinjavajućih podataka. Jedan od njih je da je Hrvata danas 218.000 manje nego 1991.godine, što znači da je nestala gotovo trećina jednog naroda. Koji su stvarni razlozi takvog stanja i na koji način to promijeniti?

Dugandžić: Vidite, to je situacija od prethodnog popisa 1991. do zadnjeg popisa 2013.godine. Istina je da je u 86 općina, od čega je 36 u RS-u, 50 u FBiH, došlo do smanjenja broja Hrvata za 218.000, kao što ste i naveli. Jednim dijelom je to posljedica ratnih događanja na ovom prostoru, kao što znate 8.400 Hrvata je izginulo u ratnim sukobima, nakon toga je razrušeno gospodarstvo, narušeni su međuljudski odnosi, ljudi su ostajali bez posla i jedan dio je, pored izbjeglica i prognanika, izbjegao iz BiH iz čisto egzistencijalnih razloga. To je otprilike trajalo do 2013., čak se u jednom trenutku jedan dio populacije vratio, ali kada nemate zaposlenja i ne možete prehraniti obitelj dakako da ćete se odlučiti poći vani trbuhom za kruhom kao što nam se događalo i od 1965. do 1991.godine. Nažalost, to se dogodilo i ovoga puta.

Prema popisu stanovništva iz 2013. udio mlade i stare populacije u BiH je gotovo izjednačen. Prema nekim procjenama BiH bi za 30-ak godina mogla imati najstarije stanovnike u Europi. Može li eventualno kreiranje cjelovite demografske politike riješiti taj problem?

Dugandžić: Naravno, ta dobna i dobno-spolna struktura je nešto što nas zaista treba zamisliti. Ovakva dobna struktura je posljedica, ne od jučer, već posljedica višedesetljetne nemarnosti prema stanovništvu, odnosno Hrvatima Bosne i Hercegovine. Recimo, još 1948. kada je taj odnos starije i mlađe populacije (0-14 i 65 i više godina) bio jako povoljan gdje je 40% udjela imala dječja populacija i samo 3% starija populacija, do 1971.se naprosto istopio, nakon 1971. taj udio dječje populacije drastično opada da bi se 2013. izjednačio sa udjelom stare populacije. To je nešto što treba zabrinjavati. Nadalje, sredinom ovog stoljeća udio starije populacije će biti gotovo duplo veći od udjela dječje populacije. Još više zabrinjava situacija da će udio najstarije populacije (preko 80 godina) porasti sa 10,5 na 16%. Izraziti uzročnik starosti stanovništva u prostoru je smanjenje nataliteta, dakle, rodnost je izraziti krivac za demografsko starenje.

Demografskom slomu Hrvata i cijele BiH svakako pridonosi i kontinuirano iseljavanje mladih, sposobnih ljudi. Smatrate li da je trend iseljavanja Hrvata već dosegao katastrofalne razmjere?

Dugandžić: Prema crkvenim statistikama, od 2013. do 2017. je 51.000 Hrvata iselila iz BiH i to se uglavnom odnosi na mladu i radno sposobnu populaciju od 14 do 54 godine te fertilno sposobno stanovništvo. To iznosi oko 12.000 iseljavanja Hrvata godišnje. Ako se taj trend iseljavanja nastavi, a po svemu sudeći nešto bitno se neće izmijeniti u idućih 5 godina, onda će broj Hrvata u Bosni i Hercegovini spasti na 510-520 tisuća.

HSPF.info

Komentari

komentara