Analitičari kažu da je gubitak IPA fondova za BiH ”dalekosežan”

euriS gubitkom 45 milijuna eura fondova pretpristupne pomoći EU, državno tužiteljstvo u Bosni i Hercegovini (BiH) pokrenulo je istragu kako bi utvrdilo tko je za to kriv.

Ti fondovi povučeni su nakon što zemlja još jednom nije uspjela provesti presudu Europskog suda za ljudska prava iz 2009. u predmetu Sejdić-Finci. U toj presudi se traži da se izmijeni državni ustav kako bi se omogućilo više manjinskih prava.

Ustavom BiH zemlja je podijeljena na dva entiteta povezana središnjom vladom i uspostavljen je sustav raspodjele vlasti između tri glavne etničke skupine u zemlji: Bošnjaka, Srba i Hrvata. Sud je presudio da se tom strukturom praktično isključuje mogućnost da manjine budu na vodećim pozicijama.

Sud je naložio državi da iz svog ustava ukloni tu diskriminaciju, međutim, bh. Hrvati traže jamstva da će moći birati svog predstavnika u tročlano predsjedništvo BiH. Taj uvjet koči provođenje odluke suda već preko četiri godine.

– Neprovođenje tih odluka dovelo je do suspenzije fondova pretpristupne pomoći u iznosu od 45 milijuna eura, što je nanijelo veliko štetu svim građanima Bosne i Hercegovine i izazvalo ogorčenje kod građana naše zemlje i međunarodne zajednice, priopćeno je iz tužiteljstva 11. prosinca.

Gubitak tih fondova naštetio je i kandidaturi zemlje za EU, priopćio je tužitelj.

Specijalni odjel za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju tužiteljstva proveo je određene istražne aktivnosti i prikuplja dokaze.

Ti fondovi, koju su povučeni ranije tijekom mjeseca, bili su odvojeni za pomoć parlamentima, za unaprjeđivanje zatvorske infrastrukture, za pomoć malim i srednjim poduzećima i za ulaganja u transport.

Kako kaže Joost Korte, zamjenik generalnog direktora EU za proširenje, ovo je prvi put da je Bruxelles bio primoran poduzeti takve mjere. A, dodao je on, po zemlju bi moglo biti još i gore.

– [Nastavljanje] nepostojanja mehanizama koordinacije moglo bi koštati BiH 80 milijuna eura godišnje u obliku izgubljenih sredstava od EU, izjavio je Korte.

Građani kažu da se njih kažnjava zbog interesa vladajućih stranaka.

– Političare očito ne zanima dobrobit zemlje, a posebno ne dobrobit naroda koji će generacijama ispaštati njihove greške. Ali sami smo krivi, mi smo ih izabrali i još uvijek ih držimo na položajima, izjavila je za SETimes Fatima Čaušević, umirovljenica iz Sarajeva.

Neki dužnosnici suglasni su s tim.

– Ova kazna je simbolična, jer je ova vlast do sada [već] oštetila BiH za milijarde eura, izjavio je za SETimes Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i jedan od sudionika u propalim pregovorima o provođenju te presude.

Kako kažu iz Vijeća ministara BiH, krajem rujna zaduženost je iznosila oko 4 milijarde eura.

– Iako to na prvi pogled nije veliki dug, za BiH jeste. U nerazvijenim zemljama dug ne može prelaziti jednu trećinu izvoza. BiH sad ima oko 3 milijarde eura izvoza. BiH je u dužničkom ropstvu, izjavio je za SETimes Izudin Kešetović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli.

– Posljedice su dalekosežne. Sve institucije koje su trebale biti izgrađene fondovima EU bile su preduvjet kako bi BiH mogla aplicirati za kapitalne projekte u sljedećem razdoblju. Pristup tim fondovima znači unaprjeđivanje i razvoj zemlje. Bez tih sredstava, BiH može učiniti vrlo malo, izjavio je Srećko Latal, analitičar za Balkan pri Međunarodnoj kriznoj skupini, za SETimes

Izvor: Setimes.com

Komentari

komentara