BiH i Hrvatska suzdržane prema rezoluciji protiv veličanja nacizma

Daleko od očiju šire javnosti,u BiH i Hrvatskoj, predstavnici ovih dviju zemalja,ali i zemlje članice Europkse unije, ostale su suzdržane prema rezoluciji UN protiv veličanja nacizma. U New Yorku se naime  se željelo izraziti zabrinutost zbog širenja različitih ekstremističkih političkih nazistranaka, pokreta i skupina u mnogim dijelovima svijeta, uključujući i neonaciste i rasističke ekstremističke pokrete i ideologije. Upozoravajući  na slavljenja u bilo kojem obliku nacističkog pokreta i bivših pripadnika Waffen-SS-a, uključujući i izgradnju spomenika i spomen-obilježja njihovim pripadnicima zemlje članice UN-a pozvane se da u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava usvoje učinkovitije mjere za suzbijanje ove pojave i širenja ekstremizma, koji predstavlja stvarnu prijetnju demokratskim vrijednostima.

Očito je glavni problem rezolucije bila zemlje predlagateljica, odnosno Ruska Federacija. Ipak rezolucija je usvojena , a za nju je glasalo 115 država, 55 ih je bilo suzdržano (među njima i Hrvatska,BiH, kao i ostale članice EU-a te Crna Gora i Makedonija),dok su tri država  bile protiv: SAD, Kanada i Ukrajina.

Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske o svemu je izdalo sljedeću vijest:

“Treći odbor Opće skupštine Ujedinjenih naroda (društvena, humanitarna i kulturna pitanja) glasovao je 21. studenog 2014. u New Yorku o rezoluciji ‘Borba protiv glorifikacije nacizma, neo-nacizma i druge prakse koja doprinosi raspirivanju sadašnjih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s tim povezane netolerantnosti’, prilikom čega je Hrvatska zajedno s partnerima iz EU i ostalih 27 država članica UN-a bila suzdržana. Predstavnik Italije u ime EU je rekao da se EU obvezala boriti protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodnih oblika netolerancije sa sveobuhvatnim naporima na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj sceni. EU je u govoru istaknula da je rezolucija neujednačena u osudi totalitarnih ideologija, da nedovoljno govori o temeljnim pravima slobode govora i javnog okupljanja, te da nema jednak odnos prema različitim oblicima diskriminacije, rasizma i ksenofobije – rezolucija je selektivna, a trebala bi biti sveobuhvatna. Dodatno, EU smatra da je Rusija (kao nositelj) u dijelu rezolucije ‘pokušala zloupotrijebiti borbu protiv neo-nacizma u kontekstu krize u Ukrajini'”. hrvatska-ostro-suzdrzana-u-un-u-prema-rezoluciji-protiv-velicanja-nacizma-2572

Komentari

komentara