Dr. sc. Mile Lasić: Republikanci su načinili podsticajan prijedlog za razmišljanje

mile-lasic0515– Učinilo mi se već nakon ovlašnog prvog čitanja da je gosp. Slavenu Bevandi, kojega osobno poznajem, i kolegama mu “Republikancima” uspjelo načiniti podsticajan prijedlog za razmišljanje, kojega je, doduše, bilo bolje još držati u ladici i ne potrošiti olako u predizbornoj kampanji, izjavio je za Hrvatski Medijski Servis dr. sc. Mile Lasić komentirajući danas objavljeni prijedlog ustavnih reformi Hrvatske republikanske stranke.

Inače, Slaven Bevanda je poznati odvjetnik i pravni stručnjak, član vodstva Hrvatske republikanske stranke, čiji je predsjednik Slaven Raguž.

Podsjetimo, Hrvatska republikanska stranka predlaže teritorijalno preuređenje Federacije BiH, koja bi umjesto deset imala dvije županije ili kantona “Posavsko-herceg-bosansku” i “Bosansko-podrinjsko-krajiški” i tri distrikta u „suvlasništvu“ županija/kantona: Mostar, Travnik i Uskoplje/Gornji Vakuf.

karta-troentitetske-bih

Profesor Lasić kaže kako su HRS-ovci vođeni pi-ar-ovskim razlozima i potrebama za prepoznatljivošću njihove nedavno osnovane stranke u aktualnoj izbornoj kampanji. Za njih se, dodaje, doduše znade u Mostaru i u dvije hercegovačke županije, a ovo je način da se za HRS čuje i izvan dviju županija/kantona u kojima se natječu na izborima, odnosno diljem BiH.

– Ja podržavam, s druge strane, svaku demonopolizaciju unutar HNS-a, pa ovdje podsjećam da je HRS uradio i prijedlog reforme Hrvatskog narodnog sabora, o čemu će biti potrebe tek govoriti poslije izbora. U svakom slučaju, Hrvatima ne trebaju monopoli jedne stranke i nekakvog “Kim il Uma među Hrvatima”, nego istinska pluralizacija, smatra dr. sc. Mile Lasić.

Potrebna ozbiljna razrada prijedloga

Kaže kako je njegov prvi dojam ponuđenog prijedloga HRS-a glede konstitucionalnog redizajna da se na njemu mora tek ozbiljnije raditi, kako bi se daljnje detabuizirali tabuizirane ustavne i demokratske kategorije i pojmovi, poput nužnosti federalizacije, kantonizacije i demokratizacije cijele zemlje. Uostalom, dodaje, pohvalno je što se HRS dotiče nužnosti reforme cijele zemlje, ali prihvaća da se mora krenuti od Federacije BiH.

– Bit će, vjerojatno, i omalovažavanja i promptnog odbijanja ovih prijedloga, posebice od strane Bošnjaka i Srba. Uistinu se i nisu stvorili nikakvi preduvjeti za mogući politički kompromis u Federaciji ili u cijeloj BiH. Utoliko su zajamčene jednostrane kritike HRS-ovih prijedloga glede dva kantona/županije i tri distrikta, te posebice glede pretežito etničkih enklava koje bi se uključivale u jedan ili drugi predviđeni kanton, smatra dr. Lasić.

Posebice neosmišljeno je, prema njegovom mišljenju, pitanje distrikta, koji su u HRS-ovom prijedlogu predviđeni kao nekakvo “vlasništvo” kantona/županija, valjda dvaju kantona/županija. Meni se osobno, dodaje, mnogo više sviđa ideja polukantona, po uzoru na švicarski model kantonizacije i (kon)federalizacije, koji s manje predstavnika, ali punim kapacitetima sudjeluju u (kon)federalnim poslovima.

Kako smanjiti strahove

– Uostalom, ma koliko bila opravdana ideja o smanjivanju broja kantona/županija, potrebno je mnogo toga tek učiniti da se smanje strahovi jedni od drugih, te da se u buduća pravedna konstitucionalna rješenja uključe i tzv. disfunkcionalne teritorijalizacije u Federaciji BiH. Uostalom, u temelju svih rješenja bi morala biti ideja institucionalne jednakopravnosti, pa tek potom ideje i prakse teritorijalizacija. A ako se to radi, ni na Srbe se ne smije, također, zaboraviti. Zašto putem tzv. afirmativne akcije, primjerice, ne nuditi zaštitu Srbima u Federaciji BiH koja će se tražiti i za Hrvate i za Bošnjake u Republici Srpskoj, pita se dr. Lasić.

Uopće mu se, međutim, ne dopada što se HRS-ov prijedlog konstitucionalnog redizajna založio za očuvanje predsjedničkog sustava u Federaciji BiH, jer to je, po njegovom mišljenju, anakronizam Washigtonskog sporazuma koji je imao smisla dok je bio predviđen za cijelu zemlju, od čega se u Daytonu odustalo, kao i od kantonizacije cijele zemlje, nažalost, kaže.

Manjkavost konstitucionalnog redizajna

– Velike manjkavosti u HRS-ovom prijedlogu konstitucionalnog redizajna vide se, dakle, u izostanku ili razradi metoda upravljanja razlikama, jer se – osim zastupanja načela federalizacije i dvodomne strukture u Parlamentu Federaciji – ne spominju i pitanja poput pariteta, veta, tzv. vitalnih nacionalnih interesi, itd. A ta se pitanja moraju promotriti i principijelno razraditi kako sa stajališta većine, tako i manjine. Uključivo tzv. novih identiteta, o kojima u HRS-ovom prijedlogu nema ni riječi. Bitno se pri tomu držati pravila da je za bilo koju manjinu, etničku ili neku drugu, nužno primjenjivati tzv. afirmativnu akciju ili pozitivnu diskriminaciju. smatra prof. Lasić.

Neće, dakle, zaključuje, ova pitanja biti u fokusu ničijeg interesa tijekom izborne kampanje, izuzev eventualno par stručnjaka iz HRS-a, pa se na njih ne bi smjelo poslije izbora zaboraviti. Ako je konstitucionalni redizajn BiH uopće moguć bez pomoći izvana, napominje dr. sc. Mile Lasić u izjavi za Hrvatski Medijski Servis.

HMS/HSPF.info

Komentari

komentara