dr. sc. Mile Lasić: Pogubno bi bilo kada bi ulazak Hrvatske u EU implicirao odlazak Hrvata iz BiH

mile-lasic0515Rijetki su intelektualci u Bosni i Hercegovini, posebice u Hercegovini, koji razumiju prilike i odnose u Europskoj uniji kao što ih razumije dr. sc. Mile Lasić, profesor europskih integracija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Pravi europski socijaldemokrat, čija socijaldemokracija nema nikakvih dodirnih točaka s nazovisocijaldemokracijom u BiH.

Ovaj rođeni Širokobriježanin, koji je dva desetljeća proveo u ‘dragovoljnom egzilu u Njemačkoj’, odlično secira društvene i političke prilike u BiH i pri tome bez dlake na jeziku uvijek kaže ono što misli i vidi. Prof. Lasić je takav i on drukčije ne umije. Zbog takvog svoga karaktera i politološke naobrazbe prof. Lasić je izabran u Ekspertnu skupinu koja radi na reformi FBiH. U razgovoru za naš portal povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju govorio je ponajviše o tegobnom putu Hrvatske u EU, njezinim sljedećim potezima i odnosu prema regiji…

1. Hrvatska je nakon deset tegobnih godina pristupanja Europskoj uniji napokon postala članicom te ‘europske obitelji’. Raduje li vas to kao profesora europskih integracija?

Ulazak u Europsku uniju nije samo važan datum za Republiku Hrvatsku i njezine građane, već i za cijelu regiju. Početke pristupanja Hrvatske Uniji možemo tražiti još u zagrebačkom summitu iz 2000. godine kada su zemlje jugoistočne Europe dobile potvrdu da je EU u potpunosti spremna podržati njihov politički i gospodarski razvoj i potpunu integraciju u europsku obitelj u formi regate, a ne konvoja. Od potencijalnih kandidata iz regije, Hrvatska se prva transformirala i ušla u europsku obitelj. To je pravi razlog za slavlje i poruka za sve proeuropske snage u ostatku regije. Ono što je naznačeno na summitu u Zagrebu oformljeno je u Solunu u obliku strategije Solunska agenda. Ta strategija napredovanja putem ispunjavanja kriterija i standarda i dalje je na snazi. Vrata EU su i dalje otvorena za regiju, kao i za BiH ma koliko ona činila da se ne kreće u pravcu EU. Također, kao profesora proeuropskih integracija koji je godine rada posvetio ovoj tematici i radu sa studentima raduje me da je dio moga prostora ušao u EU. Sama svečanost i prijem europskih i regionalnih čelnika bio je na razini. Hrvatska je najboljeg svjetlu zakoračila u europsku obitelj.

2. U vremenu teške gospodarske krize koja je pogodila EU, Britanci žele (i najavljuju) izaći, dok su Hrvati ostali čvrstoga stava biti unutra. Je li to ispravna odluka?

Treba pričekati i vidjeti hoće li se doista britanski premijer David Cameron zaista odlučiti na taj potez. No, za sumnjati je. Tim potezom bi doveo raspoloživost (zajedničkog) tržišta za svoju zemlju koja od istoga ima ogromnu korist. Unutar EU se također gunđa na njihovo takvo ponašanje. S jedne strane koriste prednosti zajedničkog tržišta, dok se s druge strane ne drže pravila eurozone. Posebice je teško za očekivati kako će napustiti EU sada kada je na pragu realizacija sporazuma o slobodnoj trgovini između SAD i EU. Kada je riječ o Hrvatskoj, ona je u potpunosti ispravno postupila. Uhvatila je posljednji vlak da postane prava europska država u svakom pogledu. Od sada će (predsjednik Ivo Josipović i ostali) hrvatski dužnosnici i gospodarstvenici biti dio integriranog polumilijunskog prostora i tu će tražiti svoju priliku. Nitko im ništa neće pokloniti, za sve će se morati sami izboriti. No, unutar ovog kruga država Hrvatskoj se pruža prilika da oživi svoje gospodarstvo i da unutar nje zaživi pravna država i nova politička kultura koja postoji unutar EU.

3. Profesore Lasić, zašto je Hrvatska morala toliko raditi na procesu svoga pristupanja EU?

Hrvatska je doista prošla ‘Tantalove muke’ kao nijedna zemlja koja je prije nje pristupala EU, ali i dijelom svojom krivnjom. Osim uobičajenih kriterija, zemlje Zapadnog Balkana moraju surađivati i sa Sudom u Haagu. Time se željela probuditi kritička kultura sjećanja kod naroda na ovim prostorima. Bez obzira na pristupne muke, to je bio opravdan i ispravan put. Također, nakon ishitrenog primanja Rumunjske i Bugarske u članstvo EU i kako se ne bi ponovile slične greške, Hrvatska je morala ispuniti, pored kopenhaških i madridskih kriterija, još 400 mjerila za pojedina poglavlja. Zahvaljujući ispunjenju svih tih kriterija Hrvatska je postala bolja zemlja. Primjerice ‘slučajem Sanader’ hrvatsko tužiteljstvo i pravosuđe su pokazali kako nitko nije zaštićen od gonjenja, bez obzira koju dužnost obnašao. Unatoč skepsi pojedinih, Hrvatska je procesom političkog preodgoja poprimila sve elemente zapadnoeuropske kulture, odnosno kulture kakvu do tada, nažalost, nije posjedovala.

4. Njemačka kalkulira kad je Hrvatska u pitanju, traži nove reforme i razvijanje pravne države. Otkud odjednom takav zaokret njemačke politike prema Hrvatima?

Takva je doista interpretacija ‘desne Hrvatske’. Ponajviše zbog činjenice da sada ‘lijeva Hrvatska’ ima poluge moći i ženje plodove zajedničkog rada, jer su doista obje opcije jednako zaslužne za ulazak Hrvatske u Uniju. Glede ‘slučaja Perković’ zaista je degutantno što se sve piše i servira javnosti. Taj slučaj tek treba biti raspetljan. To je stvar sudskih organa EU u kojoj se doista mora poštovati (europski) uhidbeni nalog, pri čemu je na sudskim instancama da vide je li nešto zastarjelo ili ne. Ukoliko nije, uhidbeni nalog se mora poštovati. No, zasigurno je kako nije riječ o zaokretu njemačke politike prema Hrvatima. Uostalom, tko je još posvetio (i uputio) posebnu videoporuku-čestitke Hrvatskoj?! Njemačka je bila i ostala vjeran prijatelj i suradnik Hrvatima i nitko nas ne razumije kao oni. Kako Hrvatima u Hrvatskoj, tako i nama ovdje u BiH.

5. Što bi trebao biti prvi potez Hrvatske sada kada je unutra?

Hrvatska sada treba ponajprije na najbolji mogući način iskoristiti sve raspoložive fondove koji su namijenjeni za razvoj država-članica EU. Do kraja godine na raspolaganju im stoji preko 650 milijuna eura koji će biti inkasirani u napuklu hrvatsku blagajnu. Zato hrvatski političari i gospodarstvenici trebaju osmisliti što bolji program i biti uvjerljivi u predstavljanju kvalitete hrvatskih brandova pred partnerima. Također, trebaju napokon prestati voditi ideološke i političke ratove, i mjesto toga se usredotočite na strategijske ciljeve napretka i oporavka države. Hrvatska može osjetiti boljitak ne samo kroz fondove, već i kroz stimulaciju investicija kako su to svojevremeno učinili Poljaci i Slovaci.

6. Kako će se ulazak Hrvatske odraziti na zemlje regije, posebice na BiH? Vjerujete li da je moguć masovni odlazak (mladih) sa hrvatskim putovnicama?

Kakav će biti odnos Hrvatske prema zemljama regije najbolje je pokazao predsjednik Ivo Josipović koji je već prvoga dana u EU okupio zapadnobalkanski G-8, uključivo Predsjedništvo BiH. Svrha toga mini balkanskog summita, svakako, bila je ohrabriti preostale zemlje Zapadnog Balkana u nastavku procesa proširenja nakon ulaska Hrvatske u EU. Hrvatska je idealan primjer kako se radi i napreduje u procesu pridruženja. Zemljama regije potrebna je bespoštedna autotransformacija i najtemeljitije društveno-pravne, kulturne i ekonomske reforme kako bi sutra i one bile u krugu izabranih i povlaštenih zemalja. Također, pogubno bi bilo kada bi ulazak Hrvatske implicirao odlazak Hrvata iz BiH čiji je broj prepolovljen u posljednjem ratu. Relativno je lako otići, ali teško se, govoreći i iz vlastitog iskustva, vratiti kada već postanete dijelom druge kulture, društva i jezika. Zato je moj savjet u duhu Šantića, ostajte ovdje, ma koliko mučno i tegobno bilo. Svoja znanja i umijeća uložite ovdje i učinite (kad već sadašnje strukture ne znaju) da i naša zemlja izađe iz ovog mrtvila i krene u pravcu EU. U suprotnom će vas ovakva politika i nerad pomesti kao da vas nikad nije ni bilo.

7. Amerika trenutno ima najveći utjecaj u BiH kroz reformu FBiH. Sada kada je Hrvatska unutar Unije, može li kroz spomenute reforme doći i do povratka Europe na naše područje?

Amerika se pojavila sa inicijativom za reformama samo zato što su svi drugi odustali i njihov potez je za pohvaliti. Ekspertna skupina, kojoj sam čista srca pristupio, načinila je preporuke koje predstavljaju inicijalnu pomoć parlamentarcima pri pokretanju ustavne reforme FBiH. Ova reforma je i svojevrstan odgovor na nagomilana socijalna i politička nezadovoljstva građana. No, hoće li od toga išta biti i hoće li se ova inicijativa preliti i na cijelu državu ovisit će, osim podrške domaćih vlasti, i od podrške EU i Rusije koji također imaju utjecaja. Tome se nadati. Kada bi reforme išle tim tijekom i BiH bi se konačni uljudila i krenula putem EU, ka boljoj budućnosti naše zemlje unutar kruga zemalja razvijenije političke kulture. U suprotnom ćemo se uputiti u kontrasmjeru, odnosno disoluciji i novim nedaćama. U današnjim bh. okolnostima svi gube osim onih na vlasti, kojima je itekako dobro. Bit ovih reformi je razviti novu političku kulturu koja se neće zasnivati na kontraproduktivnom „nadbijanju“, majorizaciji i diskriminaciji jedni i/ili drugih, pogotovo ne na ništenju ili ponižavanju bilo kojih identiteta, već na priznavanju različitih identiteta. Nama treba politička kultura i filozofija višestrukih identiteta, to jest alteriteta, što je i smisao EU.

Razgovarao Ivan Kraljević / ABCportal.info

Komentari

komentara