Europski Židovi upozoravaju na porast antisemitizma

Mnogi europski Židovi smatraju da je antisemitizam u Europi u porastu, posebice na internetu, pokazalo je istraživanje koje je provela Agencija za temeljna prava (FRA) Europske unije. U ispitivanju koje je obuhvatilo 5847 Židova, njih 66 posto ocjenjuje da je antisemitizam postao problem, a čak dvije trećine njih (76 posto) smatraju kako se antisemitizam povećao u zadnjih pet godina.

Istraživanje, rezultate kojega prenosi BBC, provedeno je 2012. godine u osam zemalja u kojima živi oko 90 posto europske židovske populacije. Ispitanici iz Belgije, Francuske, Njemačke, Mađarske, Italije, Latvije, Švedske i Velike Britanije trebali su odgovoriti na pitanje o tome što misle i kako procjenjuju antisemitske trendove i problem antisemitizma u svojoj svakidašnjici. Usto, upitani su za osobna iskustva i moguću zabrinutost za svoju i sigurnost članova obitelji.

Ispitivanje je pokazalo da postoji osobita zabrinutost zbog porasta antisemitizma na internetu. Oko tri četvrtine ispitanika ocjenjuje da je riječ o problemu koji postaje sve gori. Tako je, primjerice, Britanka u dobi oko 50 godina navela u ispitivanju “kako je doživjela više antisemitskih komentara otkako je na Facebooku nego što ih je iskusila cijeli život”. Po njezinim riječima, brzina kojom se neprijateljski intonirani komentari i dezinformacije mogu proširiti zastrašujuća je i izaziva veliku uznemirenost koja možda nije povezana sa životnom realnošću s kojom se susreće Židov koji živi u raznolikom društvu.

Prema rezultatima ispitivanja, čak 29 posto europskih Židova razmatralo je mogućnost emigracije zbog zabrinutosti za svoju sigurnost, što je posebice prisutno u Mađarskoj, gdje 48 posto ispitanika to potvrđuje, potom u Francuskoj (46 posto) te Belgiji (40 posto). Čak četvero od petero ispitanika kazalo je da je osobno iskusilo najmanje jedan antisemitski verbalni ili fizički napad u godini uoči ispitivanja, a kao počinitelje najgorih incidenata najčešće su navodili nekog “s muslimanskim ekstremističkim stajalištima” – 27 posto, ljevičarskim stajalištima – 22 posto ili desničarskim stajalištima – 19 posto.

Prema ispitivanju, najčešći komentari koje o Židovima daju ostali stanovnici Velike Britanije jesu: “Izraelci se ponašaju kao nacisti prema Palestincima” i “Židovi eksploatiraju stradanja u holokaustu u svoju korist”, što je zajedno najčešća ocjena njih 35 posto.

Ispitivanje je pokazalo velike razlike između zapadnih i istočnoeuropskih zemalja. U Latviji, primjerice, samo osam posto ispitanika navodi da je izraelsko-arapski sukob osjetno utjecao na njihov osjećaj sigurnosti, no već u Njemačkoj tako ocjenjuje 28 posto ispitanika, dok u Francuskoj čak 73 posto ispitanih ocjenjuje da je taj sukob u velikoj mjeri utjecao na njihov osjećaj sigurnosti.

Prema riječima direktora Agencije za temeljna prava Mortena Kjaeruma, razlog različitih ocjena jest različita povijest, kao i najnoviji obrasci imigracije. “Mislim da je diljem Europe raširena tradicionalna forma antisemitizma koja seže duboko u povijest”, smatra on. “No vidimo i osobit oblik antisemitizma koji doživljavaju ispitanici, a koji proizlazi iz sukoba na Bliskom istoku. Tu treba biti pažljiv i znati prepoznati kada je riječ o legitimnoj kritici ili kakvom drugom stajalištu vezanom za taj konkretni sukob, a kada o antisemitskoj izjavi.”

Europska Agencija za temeljna prava navodi da europske zemlje trebaju što prije učiniti sve kako bi se pronašao učinkovit način suprotstavljanja antisemitizmu na internetu te poziva i javne ličnosti da osude antisemitske izjave.

U sličnoj studiji o rasističkim predrasudama provedenoj na sveučilištu u njemačkome gradu Bielefeldu i objavljenoj 2011. navodi se da je najjače prihvaćanje antisemitskih predrasuda u Poljskoj i Mađarskoj; da je u Portugalu, za kojim je odmah i Njemačka, antisemitizam prisutniji nego u drugim zapadnoeuropskim zemljama; da su u Italiji i Francuskoj antisemitske predrasude u cjelini manje raširene od europskog prosjeka, dok je širenje antisemitizma najmanje u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj.

Istraživanje je, prenosi BBC, nastojalo doći do najdubljih stajališta indirektnim pitanjima, primjerice “misle li ispitanici da Židovi imaju previše utjecaja” ili da “pokušavaju izvući prednost iz stradanja u prošlosti”.

Istodobno je u svim zemljama, osim u Italiji, većina odgovorila kako misli “da Židovi obogaćuju našu kulturu”, tako primjerice misli oko 70 posto Nijemaca i Britanaca. No istodobno gotovo polovica njemačkih ispitanika smatra da “Židovi pokušavaju izvući korist iz toga što su bili žrtve nacističkoga doba”, dok tako misli 22 posto Britanaca, 32 posto Francuza, 40 posto Talijana, 68 posto Mađara i čak 72 posto Poljaka.

Zanimljiv je i zaključak posebne studije koju je 2012. objavio njemački parlament, prema kojoj kod 20 posto Nijemaca postoji u najmanju ruku “latentni antisemitizam”, neka vrsta tihe, neizgovorene antipatije prema Židovima. No, kako ističu židovski uglednici u toj zemlji, njemačka vlada vrlo ustrajno i glasno osuđuje svaki antisemitizam i vrlo je aktivna u borbi protiv njega.

Izvor: Hina

***

Statovi autora izneseni u autorskom tekstu objavljenom na HSPF.info – Portal Hrvatskog Studentskog Politološkog Foruma nisu nužno stavovi Udruge.

Komentari

komentara