Grčka u slijepoj ulici, premijer najavio odlučnu borbu protiv mogućeg bankrota države

 

Unatoč ogromnim političkim naporima, kako domaćih, tako i snaga u Bruxellesu, Grčka ne pronalazi put iz dužničke krize. Europski partneri već računaju na najgori scenarij.


 

 

O tome kakvo je stanje na kranjem jugoistoku Europske unije najbolje govore rezultati ispitivanja javnog mnijenja provedenog među građanima Grčke: 87 posto ispitanih strahuje za vlastitu budućnost dok 82 posto smatra da se zemlja kreće u krivom smjeru, piše nedjeljno izdanje atenskog dnevnika “Kathimrini”.

 

Grci su i dalje nemoćni pred dramatičnom situacijom u kojoj se njihova zemlja našla. No još nemoćniji su grčki političari koji stisnuti između gnjeva naroda i pritisaka iz Europe pokušavaju pronaći izlaz iz katastrofe u koju je zemlja upala.

 

Titanska borba

 

No rješenje koje bi vodilo izlasku iz krize zasad nije na pomolu. Grčki ministar financija Evangelos Venizelos objasnio je prošlog vikenda na jednom skupu u Solunu da će se grčki bruto domaći proizvod ove godine smanjiti za preko 5%. Do sada su Grčka i Europska unija računale s 3,8%.

 

Kako usprkos opadajućim prihodima ostvariti smione ciljeve koje Europska unija i Međunarodni monetarni fond postavljaju kao uvjete za daljnju financijsku pomoć? Grčki premijer Giorgios Papandreou najavio je na istom skupu u Solunu “titansku borbu” protiv prijetećeg stečaja svoje zemlje. “Grčka će provesti potrebne reforme i to pod svaku cijenu”, rekao je Papandreou.

 

Jedan od ciljeva širenja optimizma da će Grčka obaviti svoju zadaću je i psihološke prirode, kako je rekao ministar Venizelos. Naime i sami Grci u strahu od mogućeg kolapsa financijskog sustava u zemlji povlače svoj novac iz banaka i ne ulažu ga nigdje nego ga drže kod kuće. “Nama je potreban skok prema naprijed. To mora biti naš nacionalni cilj”, rekao je Venizelos.

 

“Grčka će ispuniti svoje obećanje”, dodao je šef kabineta Papandreou i time odgovorio na ponovljene dvojbe nekih europskih partnera u sposobnost Grčke za rješavanje problema.

 

Scenariji za slučaj stečaja

 

Na čelu onih koji su Grcima za petama su i ovoga puta Nijemci. I to prije svega njemački ministar financija Wolfgang Schäuble. “Grčka mora ispuniti svoja obećanja”, rekao je Schäuble i dodao: “Toliko dugo dok Grčka ne ispuni svoja obećanja neće biti novih isplata pomoći”. Ovakve izjave zasigurno neće umiriti jedan dio grčkih medija koji već neko vrijeme vodi rat protiv njemačkih političara.

 

No ministar Venizelos pozvao je svoje sugrađane da napokon počnu cijeniti pomoć koja dolazi iz džepova europskih poreznih obveznika. “Grčka dobiva dosad neviđenu svotu od 219 milijardi eura i vrijeme je da se ta pomoć počne cijeniti jer to je novac za koji skrbe porezni obveznici zemalja Europske unije”, rekao je Venizelos. Zato je važno, kako je rekao, da građani Grčke sami ulože dodatne napore kako bi se zemlja izvukla iz krize. No prosvjednici koji su se ispred dvorane u Solunu, u kojoj se okupila grčka politička elita, sukobljavali s policijom pokazuju da ova poruka još nije doprila do svih slojeva društva.

 

Njemačka kancelarka Angela Merkel uzela je Grčku u zaštitu i u razgovoru za berlinski dnevnik “Tagesspiegel” objasnila kako je u spašavanju Grčke od stečaja najvažnije strpljenje. “Ne mogu se preko noći riješiti problemi koji su se nagomilavali godinama”, zaključila je Merkel. No kancelarkin optimizam i strpljenje očito ne dijele djelatnici ministarstva financija koji, kako piše “Spiegel Online” uvelike pripremaju moguće scenarije za slučaj stečaja Grčke. Prema jednom, Grčka bi ostala unutar zone eura, a prema drugom bi Grčka ponovno uvela drahmu. No upravo to grčki političari žele spriječiti po svaku cijenu.

 

Papandreu najavio odlučnu borbu u cilju spriječavanja bankrota

 

EUropski povjerneik za monetarna pitanja Olli Rehn pozdravio je uvođenje poreza na nekrenine, koji bi državnu blagajnu u Ateni trebao rasteretiti za dvije milijarde eura.

Grčki premijer Giorgos Papandreu najavio je odlučnu borbu u cilju izbjegavanja bankrota države i ispunjavanja preduvjeta za dobivanje međunarodne financijske pomoći. Kriza u Grčkoj puno je veća, nego što se očekivalo.

 

Prema najnovijoj prognozi grčke vlade,  privredni rast će u 2011. godine pasti za više od 5%. Posljedice su još niža porezna davanja i povećani socijalni izdaci. Grčka ima novca samo do listopada za plaće državnim službenicima i umirovljenicima. To je danas u Ateni  izjavio zamjenik ministra finacija Phillippos Sachinidis. Njemački liberali smatraju izlazak Grčke iz eurozone mogućim, ali je cilj ipak da se to ne dogodi i da oni zadrže zajedničku europsku valutu. Uvjet je da se oni pridržavaju propisanih mjera i ozbiljno provode mjere štednje. Bavarski demokršćani smatraju da prezadužene zemlje moraju biti isključene iz eurozone.(Deutsche Welle)

 

hspf.info

 

Komentari

komentara