INTERVIEW: Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH

Katastrofalno je da OHR nameće izvršnu vlast u FBiH
Predsjednik HDZ-a BiH komentira probne balone oko Daytona 2, odnose u Federaciji i odluke visokog predstavnika, ponašanje SDP-a, formiranje Vijeća ministara i sazivanje HNS-a u Mostaru.

Piše: Zoran Krešić/Večernji list


Vlada Federacije radi s hendikepom jer nije zakonito izabrana, nije na vidiku uspostava državne vlade. U međuvremenu Hrvati organiziraju Hrvatski narodni sabor. Stvari se usložnjavaju i svi očekuju reakciju visokog predstavnika. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović smatra da je jedino rješenje za izlazak iz zamršenog, kaotičnog stanja povratak Ustavu i zakonima.

Kako gledate na inicijativu o održavanju Daytona 2, o čemu je predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija razgovarao u SAD-u. Dakako, ako vjerujete da će se održati?

Prije svega, ne vjerujem u takvu konferenciju jer smo posljednjih godina imali nekoliko pokušaja o ozbiljnijoj izmjeni Daytonskog sporazuma i znate kako je to svaki put završilo. Uz to, kada smo razgovarali o mogućnosti da se organizira međunarodna konferencija, svi su vrlo jasno to odbacili kao mogućnost.

Tko to “svi”?

Pa i predstavnici američke administracije su nam vrlo jasno poručili da je to naš posao i da su spremni logistički pomoći oko toga. Na sličan način su reagirale i administracije iz EU-a. Osobno nisam optimističan oko toga i mislim da mi trebamo stvari preuzeti na sebe bez obzira koliko to danas nerealno izgledalo. Ustav moramo promijeniti i na kraju ogoliti našu istinu. Dok god BiH ne prilagodimo potrebama triju naroda u smislu jednakopravnosti, dok jedni pokušavaju svojom brojnošću drugima određivati tko su im predstavnici, imat ćemo stanje koje nikome neće ići na ruku.

 

Kako mijenjati Ustav?

Pozicija koju smo mi gradili prije tri godina u Prudu je bio mogući recept. Nije to bio ničiji hir, nego se dugo vremena tražilo rješenje između interesa i potreba konstitutivnih naroda i građanskoga društva. S četiri federalne multietničke jedinice nudi se rješenje koje ne daje nikakve asocijacije kao podjelu, nego daje šansu europskoj BiH u međunarodno priznatim granicama.

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH prvi je put u svome izvješću naglasio da postoji zabrinutost oko jednakopravnosti Hrvata, a s druge strane u FBiH je upravo dopušteno da se prekrše prava Hrvata. Kako to komentirate?

Trebalo nam je desetak godina da institucije međunarodne zajednice priznaju takvo nešto. BiH neće živjeti kao normalna europska država niti imati političku, ekonomsku, socijalnu stabilnost ako hrvatski narod ne bude apsolutno jednakopravan s druge dva naroda i ukoliko se to vrlo jasno ne prepozna kroz Izborni zakon i Ustav.

Stalno govorite ako, ukoliko. Vjerujete li da je moguće izjednačiti prava Hrvata sa Srbima i Bošnjacima?

To se mora dogoditi. U suprotnom, imat ćemo isto stanje i za 20 godina. To niti jednome narodu ne ide na ruku.

Ali zar Vam se ne čini da je upravo cilj odugovlačiti rješenje i da OHR što duže ostane?!

Ima i takvih snaga i to je jasno. Predstavnici međunarodne zajednice su ovdje u posljednjih 15 godina proveli na stotine tisuća noćenja, tu su živjeli. Neću nikoga uvrijediti, ali sigurno mogu reći da je tim ljudima bilo puno ugodnije nego drugdje u svijetu gdje se i tada, a i danas ratuje poput Iraka, Afganistana ili danas Libije. I nedavno suspendiranje državnih i pravosudnih institucija BiH od OHR-a se tako protumačilo.

Vjerujete li Vi da je to odluka Valentina Inzka?

Znajući način kako se donose odluke u OHR-u, ne sugerira da je to odluka gospodina Inzka. Međutim, on je visoki predstavnik i on se eksponira prema javnosti.

Kardinal Puljić je također iskazao sumnju da gospodin Inzko svira kako drugi dirigiraju?!

To je, nažalost, realnost donošenja odluka u OHR-u. Uvijek postoje oni koji djeluju iz sjene i pripremaju takve odluke. Ovoga puta se izabralo loše vrijeme i bonnske ovlasti su poduzete na krajnje pogrešan način. Suspendiranjem pravosuđa u BiH se uvodi izvanredno stanje na izravan način u BiH iako to nitko ne želi priznati. Prvi put, šesnaest godina nakon Daytona, dobili smo privremenu izvršnu vlast koju je nametnuo OHR. To je za mene katastrofa. No, sada je dodatna odgovornost na visokom predstavniku, a njegovo je da vodi računa o ravnoteži u BiH. Ovoga puta je apsolutno pogriješio. Ovo je bilo grubo kršenje Ustava i zakona.

Što očekujete od Inzka i PIC-a?

Posljednja odluka nije donijela nikakvo rješenje niti bilo što funkcionira. S druge strane, mi u HDZ-u smo dobili golem teret kako spriječiti kaos koji je nametnut. Ukoliko smo uspjeli to spriječiti, naša je zajednička dužnost sada suspendirati kaos kao što je suspendirana odluka SIP-a. To treba žurno uraditi i dati prostor pravosuđu BiH.

Ali gospodine Čoviću, visoki predstavnik je nametnuo Izborni zakon, nametnuo Središnje izborno povjerenstvo i sada poništava odluke tijela koje su sami ustrojili?!

Upravo to i govorim. Ukoliko nešto ne valja, onda je trebalo promijeniti Izborni zakon i Ustav.

Dva HDZ-a se iz OHR-a uporno optužuju da krše Ustav. Je li to tako?

Izjave gospodina Inzka u Bruxellesu su dodatno iritirale hrvatsku javnost s optužbama da su dva HDZ-a prekršila Ustav. Kada visoki predstavnik iznosi takve ocjene, onda mora imati na umu cijelu istinu. A istina je da nijedna županija, dakle i gdje je SDP na vlasti, nije na vrijeme izabrala izaslanike i time prekršila Ustav.

Razgovarate s dosta građana iz triju naroda. Kakav dojam imate, razumiju li svi ove probleme?

Imate masu institucija hrvatskoga naroda u BiH, Katoličke crkve, stranaka koje imaju isti pogled na ovo stanje. Jednako je i s predstavnicima RS-a kojih se prividno ovo ne tiče…

Ali i brojni istupi intelektualne elite iz Sarajeva – gospodin Kazaz, Filipović, Vlaisavljević, Lovrenović…

Upravo sam htio istaknuti da velik broj intelektualaca, i što me posebno raduje među Bošnjacima, dobronamjerno prepoznaje da su ovo krajnje rizične odluke OHR-a, ali i potezi SDP-a BiH.

Kako dalje?

Ja ne očekuje da bilo tko kaže da je pogriješio jer se u diplomaciji to ne radi na takav način. Ali definitivno očekujem da se suspendira ovo rješenje. Mora se dati šansa da se vlast uspostavi sukladno zakonu i izbornom rezultatu. U suprotnom, svaki budući izbori izgubit će svaki smisao.

Američka administracija u Sarajevu podržala je Inzkovu odluku oko potvrde prijepornog sastava Vlade, a istodobno se iz EU-a nitko o tome nije jasno oglasio. Mislite li da je Lagumdžija dobio mig od Amerikanaca za ovakvo što?

Ne znam je li dobio mig, ali je posve jasno da ima ohrabrenje za ovakvo nenormalno ponašanje. To ne nudi ništa dobro za BiH. Ne želim uopće špekulirati o tome je li i tko je dao nekakav mig. Činjenica je da međunarodne institucije nemaju suglasja oko ovoga što se zbiva u BiH i to se jasno vidi. No, mi ne želimo podjele unutar međunarodne zajednice, nego nam je u cilju jedinstveno stajalište. Svaki put kada netko šuti, a drugi su nešto glasniji, jasno je da smo svi ušli u jedan mrak u kojemu je netko obazriviji.

Da vas netko ponovno vrati u OHR, znajući da će se dogoditi ignoriranje većinske hrvatske političke volje, i ponovno ponudi da trgujete s hrvatskim pozicijama u vlasti s Lagumdžijom, kako biste postupili?

Očigledno me krivo procjenjujete. Mirne glave smo povukli poteze s desetak neprespavanih noći vodeći različite analize. Shvatili smo da se to ne smije uraditi. Mnogi griješe kada kažu ‘da ste samo jedno ministarsko mjesto ustupili, sve bi bilo u redu i bili biste u vlasti’. Mi smo, međutim, željeli poručiti da se ne može dopustiti da netko odlučuje u ime hrvatskih stranaka kojima su Hrvati dali svoj glas. Da smo prihvatili pravila igre na način kako je ponuđeno od SDP-a, na sljedeće izbore ne bismo trebali izlaziti jer bi sljedeći put Lagumdžija popunio sve hrvatske pozicije. A iz međunarodne zajednice bi razumjeli da su nam pozicije najvažnije. Nama nisu bitne fotelje. Mi štitimo Bosnu i Hercegovinu i tri konstitutivna naroda. Da smo pristali, legalizirali bismo i plan SDP-a koji nije dobar za BiH, i nije dobronamjeran za Hrvate. Dio je plana koji treba realizirati državu BiH po uzoru na velike gradske centre u kojima danas Hrvata skoro i da nema. Očigledno je, SDP kroz građanski model realizira unitarni koncept i pokušava ovladati prostorima gdje Hrvata ima u većem broju. SDP je postao predvoditelj jednog dijela bošnjačke politike, a čemu se protive brojni bošnjački intelektualci da se grubo podijeli BiH na dva dijela, bošnjački i srpski dio.

Nelegalna Vlada ipak funkcionira, donosi odluke. Vjerujete li Vi da se stvari mogu samo resetirati i vratiti na početak – uspostavu vlasti?

Svaka vlada, kako je god napravili, a za mene osobno predstavlja tek skupinu građana, a ne vladu, samim činom da sjedi i donosi neke odluke, netko će reći da funkcionira. Ta vlada nema nikakav kontakt sa zakonodavnom vlašću. To je jedna zabluda iz koje je potrebno što prije izaći. Naime, treba postaviti pitanje što operativno ta vlada može poduzeti. Jedan dio države doživljava to kao vladu i oni se kreću kao predstavnici vlade, no u najvećem dijelu to nije tako. Zato treba što prije napraviti reset i svima će nam biti lakše.

U Federaciji imamo čudnovatu poziciju, nemamo legalnu vladu, a u vlasti nisu hrvatske stranke za koje je glasovalo 90 posto Hrvata. Jesu li mogući razgovori između HDZ-a BiH i SDP-a oko novog Vijeća ministara?

Ne u ovome trenutku i na ovim osnovama. U drugim će biti moguće. Sto puta sam ponovio da je najmanji problem ideoloških razlika koje postoje. BiH ima svoju realnost. Ja nisam birao niti jednog bošnjačkog ili srpskog predstavnika, a hrvatskog jesu pokušali birati. Zato naglašavam potrebu da u vlasti budu legitimni predstavnici. Ako je to slučaj s Bošnjacima koji su birali SDP i SDA, mi to uvažavamo, ali mi onda očekujemo da se poštuje volja Hrvata. Međutim, želim reći i da mi vodimo jako puno razgovora posljednjih dana s raznim strankama iz BiH kako bismo uspostavili vlast na državnoj razini. Sama činjenica da je prošlo šest mjeseci od izbora i da nemamo niti nagovješataja ozbiljnih razgovora triju strana, govori o ozbiljnosti situacije. Ako to netko, međutim, opravdava potezima od prije 15 dana, mislim na OHR i ima ovakvo stanje na terenu, onda ne želi nikome dobro. I državna vlast se može ustrojiti samo uvažavanjem volje sva tri naroda.

Nema trgovine s hrvatskim pozicijama, pa makar i na državnoj razini bili oporba?!

Hrvatske pozicije trebaju popuniti legitimni hrvatski predstavnici i oko toga nema nikakve rasprave. To je uvjet svih uvjeta.

A što ako OHR opet arbitrira?

OHR može preuzeti cijelu odgovornost na sebe i to je njihovo pravo.

Obišli ste većinu mjesta gdje žive Hrvati i svoje stranačke organizacije. Svugdje ste najavili da će Hrvati odgovoriti neustavnoj vlasti na zasjedanju HNS-a. Kako?

Mi ćemo se uspjeti izdići iznad onoga što se događalo desetak godina ranije i sve će biti u okviru Ustava i zakona.

Ali kako onda odgovoriti, netko drugi tumači i krši Ustav, zakone?

Koliko god to izgledalo kao nemoguća misija, poruka mora biti vrlo jasna. Sve drugo bi vodilo otvorenom sukobu s međunarodnom zajednicom koja se nema vremena baviti BiH zbog drugih prioriteta. Netko bi onda vrlo lako mogao procijeniti tko je ‘problem’ i kirurškim zahvatom ga odstraniti. Nećemo zapasti u takve zamke čak i unatoč tome što znamo što naš narod očekuje i traži u smislu jasnijeg odgovora. Poslat ćemo vrlo jasnu poruku međunarodnoj zajednici, bošnjačkom, srpskom, ali i hrvatskom narodu pa i svima koji misle da vrijeme za radikalizaciju, a ja mislim da nije. Mi nećemo odgovoriti nikakvom silom i dobio sam potporu za sve što radim. Druga važna stvar za našu stranku HDZ je Sabor koji će se održati 13. svibnja.

Što treba od njega očekivati?

Pa, prije svega, da analizira što smo to radili, ali i istaknemo jasnu strategiju za sljedeće četverogodišnje razdoblje. Naša vještina je kako upravljati odnosima u ovoj kriznoj situaciji i ukazati da se vuku loši potezi od dijela međunarodne zajednice, a da se s druge strane ne izgubi mjera u naglašavanju pravoga stanja. Neki su nam i prvih dana sugerirali da budemo agresivniji, ali cijelo vrijeme smatram da smo ovdje kao narod i imamo se čime ponositi, te da na dostojanstven način trebamo odgovoriti i na nepravdu koja nam se nanosi.

Hoćete li se ponovno kandidirati za predsjednika stranke?

U meni postoji vrlo jasan lom posljednja dva mjeseca i kada je to u pitanju. Mi smo Sabor planirali održati u veljači jer smo mislili da će se najkasnije do tada implementirati rezultati izbora. Odaslali smo jedno pismo općinskim tijelima stranke i sve ćemo pripreme provesti na najdemokratičniji način – od promjene Statuta do imena prve osobe u stranci. Mislim da sam jako dugo, šest godina na čelu HDZ-a, a dopredsjednik sam od 1998. Postoji mnogo razloga da se kaže kako je vrijeme da dođu mlađi, ali s druge strane objektivnih razloga, okolnosti jer smo puno toga započeli u ovome razdoblju pa bi nam mogli prigovoriti da odlazimo nezavršena posla, a ja po tome nisam poznat. No, o tome će odlučivati Sabor. O tome planiramo razgovarati s raznim dužnosnicima od međunarodne zajednice do brojnih uglednika da vidimo na koji način oni sve promatraju i vide što se sada događa oko nas. Sve će to utjecati i na moje razmišljanje oko pozicije predsjednika. Postoji energija i volja zbog svega što treba dovršiti. Ali moj je cilj bio značajno pomladiti stranku, jer objektivno i da ostanem na čelu stranke ja ću tada dočekati 60. godinu života. HDZ mora u tome vremenu imati makar deset ljudi koji bi imali 20 godina mogućnosti politički djelovati.

Je li vrijeme da Hrvati konačno izađu izvan granica BiH i počnu lobirati u centrima moći gdje se donose važne odluke jer smo svjedoci da se i posljednje Inzkove odluke nisu složile u Sarajevu?

Nažalost, to je naš golemi hendikep. Imamo problema jer djelujemo u ovakvom sustavu. Već punih šest godina strategija SDP-a i jest bila nas oslabi u tome dijelu. Sjetite se samo koliko je diplomata uklonjeno, provela se prava sječa hrvatskih kadrova. Istodobno, u RS-u se kroz proračun izdvaja oko osam milijuna maraka.

Mogu li hrvatske županije preuzeti taj dio lobiranja?

Koliko mi je poznato, bošnjačke stranke investiraju još više novca od RS-a za promociju bošnjačkih interesa, prije svega u SAD-u i islamskim zemljama. Sada se postavlja pitanje kako Hrvati to mogu napraviti. Ako nemate lobista u Washingtonu, a čitav sustav diplomatske aktivnosti u SAD-u počiva na lobiranju, i ako nemate novca to platiti, onda jednostavno niste prisutni i u golemom ste zaostatku. Naša je strategija uspostaviti jake centre u Bruxellesu i Washingtonu i u dobroj smo mjeri utvrdili stvari oko toga, a to bi bila zadaća međužupanijskog vijeća. Želim reći kako smo dobili na stotine e-mailova potpore iz SAD-a od naših ljudi za ovo što radimo. I pored šturih informacija, ljudi su svjesni u kakvoj se poziciji nalazimo i što pri tome radimo. Oni žele logistički poduprijeti te urede jer će tamo raditi upravo naši ljudi, a naše je kako uspostaviti dobre veze s njima. U Bruxellesu će to biti i lakše jer imamo prijatelje koji nam žele pomoći oko toga. Tamo bismo trebali imati troje zaposlenika koji bi svakodnevno radili iako pod nešto drukčijim uvjetima jer su pravila u EU-u drukčija. Međužupanijsko vijeće treba vrlo jasno zastupati interese ovih prostora u Bruxellesu i Washingtonu. Mislim da je to pravi put da već u ovoj godini imamo konkretne rezultate.

Crkva je bila vrlo glasna, Zagreb je sve tiši kako jača kriza u BiH i čuje se suosjećanje?!

Suosjećanja imamo jako puno i tu moramo biti zahvalni. Nedostaje nam, međutim, konkretnih aktivnosti upravo u ovome dijelu o kojem smo govorili. RH može puno više učiniti na diplomatskom planu iako uvijek tu postoji jedan oprez koji je izgradio Zagreb posljednjih deset godina zbog straha od miješanja u unutarnje stvari. Ali ja sam siguran da će nestati ovi pritisci kojima je Zagreb izložen kada je u pitanju Europska unija. Doći će vrijeme kada će RH morati prepoznati BiH kao strateškog partnera, a samim time i položaj Hrvata unutar zemlje. No, unatoč svemu, ohrabruje što je došlo do suglasja u stajalištima oko Hrvata u BiH između predsjednika i premijerke iako dolaze iz različitih političkih opcija. I prigodom posljednjeg susreta s premijerkom Kosor jasno sam poručio da oni rade sve kako bi Hrvatska bila stabilna, a da ćemo mi činiti sve što je moguće u BiH. Ako budemo čekali da nama netko nešto da, to nikada nećemo dočekati.

Crkva je vrlo jedinstvena, vrlo jasna i principijelna!?

Dobro i tu možemo naći neku iznimku.

Ne govorim o marginalcima, nego o vrhu, šest biskupa, dva franjevačka provincijala i četiri sestre provincijalke?!

Iznimno cijenim i iskreno sam zahvalan što je jasno stajalište upućeno međunarodnoj zajednici i domaćoj politici i što se te poruke čuju puno dalje nego što smo sada i mi u stanju postići. Najiskrenije vjerujem da smo ušli u vlast pod ‘ponuđenim’ uvjetima SDP-a i lažnog kompromisa, nijedan ovaj glas ne bismo čuli. Tada bi i uvaženi crkveni oci i poglavarice mogli zaključiti da je naš cilj – borba za fotelje. Znam da je sada svima teško, možda nemamo tri, četiri kabineta. Ali moramo shvatiti da je to najmanja žrtva koju moramo napraviti da bismo trajno riješili poziciju hrvatskoga naroda.

Komentari

komentara