INTERVIEW: Luka Mišetić – Osuđujuća presuda može naštetiti Republici Hrvatskoj

Pod naslovom “Generalu Gotovini podmetale strane, ali i hrvatske obavještajne službe” Večernji je list prije dva dana objavio razgovor s Lukom Mišetićem, glavnim čovjekom odvjetničkoga tima generala Ante Gotovine. Osim što tvrdnju iz naslova razgovora očekivano nitko nije od službenih hrvatskih predstavnika demantirao, jer je očigledno točna, razgovor donosi još niz drugih zanimljivih momenata.


U ovom uvodu ćemo izdvojiti dio odgovora na pitanje o tome može li osuđujuća presuda u dijelu koji govori o udruženom zločinačkom pothvatu štetiti Republici Hrvatskoj: “Sasvim sigurno može… Zna se da presude u slučaju Srebrenica Europska unija tretira kao povijesne činjenice i neke zemlje članice mijenjaju domaće zakonodavstvo, kao npr. Njemačka u kojoj je kazneno djelo negiranje genocida u Srebrenici, kao što je to i s negiranjem holokausta”.

 

Mišetić: Generalu Gotovini podmetale strane, ali i hrvatske obavještajne službe


U petak će biti izrečena presuda generalu Gotovini, čime će biti okončan glavni dio sudskog postupka. Koje bi trenutke iz procesa koji je trajao dvije i pol godine, istaknuli kao prijelomne točke koje su išle u korist obrane?


Sasvim sigurno svjedočenje kanadskih časnika o glavnim tvrdnjama tužiteljstva o prekomjernom granatiranju. Nakon unakrsnog svjedočenja pokazalo se da te tvrdnje nisu vjerodostojne. Prvenstveno tu mislim da svjedočenje generala Andrewa Leslieja. Također i svjedočenje Petera Galbraitha da je znao prije vojno-redarstvene akcije Oluje da će srpsko stanovništvo otići te je svjedočio da namjere za protjerivanje srpskog stanovništva nije bilo. Treće što je Galbraith svjedočio je bilo da je vojna operacija Oluja izvedena profesionalno i bez većih povreda međunarodnog prava.

 

Što je tijekom procesa najviše štetilo obrani?


Mislim da je pitanje topničkih dnevnika bilo štetno jer se na taj način tužiteljstvo pokušalo spasiti alibijem da se nešto skriva i da zbog toga ne mogu dokazati tvrdnje o prekomjernom i neselektivnom granatiranju srpskog stanovništva. Zbog te konstrukcije nismo se mogli baviti svojim poslom, nego smo se morali brinuti i braniti članove našeg tima od optužbi da su otuđili te dokumente. Nažalost, velika potpora Brammertzovim tvrdnjama i neistinama dolazila je iz vojne obavještajne službe Republike Hrvatske. No, mi smo te manipulacije razotkrili sudskom vijeću i to je bio jedan od razloga da je vijeće odbilo Brammertzov zahtjev za izdavanje obvezujućeg naloga RH.

 

Smatrate li da je suđenje bilo pravedno i da je svim stranama dalo podjednake šanse da dokažu svoje tvrdnje?


Mislim da je bilo pravedno, iako mislim da sve strane nisu imale iste mogućnosti za izvođenje dokaza. Naime, sudsko vijeće je dopustilo Sergeu Brammertzu da prisili Hrvatsku da bude istražni sevis tužiteljstva, a kada smo mi tražili da Europska unija dostavi dnevnik europskih promatrača iz Knina, onda vijeće nije naredilo EU da postupa onako kako je Hrvatska morala postupati. Da li je suđenje stvarno bilo pravedno moći ćemo znati tek u petak oko podneva.

 

Ante Gotovina

 

Očekivanja o presudi su podijeljena, jedni misle da će general Gotovina biti oslobođen, a drugi da će biti osuđen na kaznu koju je tražilo tužiteljstvo. Što se, tehnički gledano, događa ako presuda bude oslobađajuća? Izlazi li Gotovina istoga dana iz pritvora ili se može nešto zakomplicirati, u slučaju žalbe tužiteljstva, pa da u pritvoru ostane još neko vrijeme ili čak do pravomoćnosti presude?


Praksa Haaškog suda pri oslobađajućim presudama je da oslobođeni bude pušten na slobodu što je prije moguće. To je tehničko pitanje, sudsko vijeće naloži tajništvu suda da oslobođenoga pusti na slobodu i to bude učinjeno, no o tome još nismo razgovarali s tajništvom suda. Ne znam hoće li to biti petak popodne ili subota ujutro, jer ćemo o tome razgovarati s tajništvom tek nakon izrečene presude, ali nadam se da će biti petak popdne.

 

A što ako tužiteljstvo najavi žalbu? Tada, naime, sudac može odlučiti da se i onoga koji je oslobođen zadrži u pritvoru dok se ne riješi žalbeni postupak.


Ne bih nagađao što će tužiteljstvo napraviti. U 18 godina i na barem dvanaest slučajeva osoba koje su bile oslobođene nitko nije zadržan u pritvoru po oslobađajućoj presudi. Ne očekujem presedan u ovom slučaju. Odluka o zadržavanju diskrecijsko je pravo sudskog vijeća, ali ne vjerujem da bi ga nevinog zadržali u pritvoru.

 

Što se događa ako presuda bude osuđujuća?


To je složenije pitanje. Ako je izrečena kazna manja od vremena provedenog u pritvoru, onda će također biti pušten na slobodu. Ako je ona manja od osam godina i jedan mjesec, a s obzirom da je general u pritvoru već pet godina i četiri mjeseca, odnosno više od dvije trećine te kazne, onda bi obrana odmah podnijela zahtjev predsjedniku Tribunala da ga se pusti na slobodu. Tada ne bi bio pušten isti dan, nego za nekih tjedan dana.

 

Biste li osuđujuću presudu, pod uvjetom da bude izrečena manja kazna od one koju je tražilo tužiteljstvo, smatrali pobjedom ili porazom obrane?


Sasvim sigurno porazom. U ovakvoj situaciji postoji sami jedna pravedna odluka, a ta je da je general Gotovina nevin. U takvoj situaciji ja prihvaćam isključivu odgovornost kao šef odvjetničkog tima ako ne dođe do oslobađajuće presude.

 

General Slobodan Praljak


Smatrate li da je višegodišnje skrivanje generala Gotovine otežalo njegov položaj pred sudom i u kojoj mjeri će ono utjecati na presudu? Bi li postupak već bio okončan da se dobrovoljno predao i išao argumentima braniti svoju nevinost?


S jedne strane, u smislu mogućnosti privremenog puštanja na slobodu, sigurno je otežalo položaj generala Gotovine. Ali postoje i neki drugi detalji, o kojima ne mogu sada govoriti, a koji su političke naravi, po kojima bi bilo puno teže da je odmah počelo suđenje. To apsolutno neće utjecati na samu presudu. Suci su obvezni odlučivati na temelju dokaza i zakona i vjerujem da će tako postupiti. Ako nekome smeta bijeg, činjenica je da je proveo više u pritvoru nego je bio u bijegu. Za svaki dan bijega dobio je više od jednog dana pritvora.

 

Mediji pišu kako je tijekom Gotovinina skrivanja hrvatska policija često dobijala dojave stranih obavještajnih službi o njegovom kretanju po Hrvatskoj i na temelju njih slala specijalne postrojbe da ga uhite. Primjerice, dojava o skrivanju u zagrebačkim Remetama navodno je došla od španjolske obavještajne službe. Je li se general skrivao u Hrvatskoj ili su to bila podmetanja obavještajnih službi?


Sasvim sigurno da ne mogu o pojedinostima govoriti gdje je general bio u to vrijeme, ali bilo je podmetanja od stranih, ali i od domaćih obavještajnih službi. Čudno je da neki mediji i dalje recikliraju ta podmetanja i neistine, a još je čudnije da te neistine prenose novinari za koje su te iste obavještajne službe tvrdile da su agenti stranih obavještajnih službi.

 

Šestorici BiH Hrvata uskraćeno je privremeno puštanje na slobodu za Uskrsne praznike zbog “opasnosti od bijega”. Mislite li da je to povezano s dolazećom presudom protiv Gotovine, Čermaka i Markača?


To nema nikakve veze. Praksa je takva da jedno sudsko vijeće ne zna što će drugo presuditi. Sasvim sigurno to nije povezano.

 

Može li osuđujuća presuda, u dijelu koji govori o udruženom zločinačkom pothvatu, pravno ili politički štetiti Republici Hrvatskoj s obzirom da se u njoj poimence navode čelni ljudi hrvatske državne politike tog doba na čelu s Franjom Tuđmanom i Gojkom Šuškom?


Sasvim sigurno može zato što Srbija vodi protutužbu protiv Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde upravo zbog Oluje, tvrdeći da je akcija genocidna. Presuda da je na djelu bio udruženi zločinački pothvat neće pomoći u rješavanju te tužbe. K tome, zna se da presude u slučaju Srebrenica Europska unija tretira kao povijesne činjenice i neke zemlje članice mijenjaju domaće zakonodavstvo, kao npr. Njemačka u kojoj je kazneno djelo negiranje genocida u Srebrenici, kao što je to i s negiranjem holokausta. I ja mislim da je u Srebrenici bio genocid, ali skrećem pozornost da ako bi Oluja bila proglašena zločinačkom operacijom s ciljem progona stotina tisuća ljudi i spaljivanja imovine, ne vjerujem da bi Europska unija dopustila da se takvi navodi iz presude negiraju službeno u Hrvatskoj.

 

Što mislite o odnosu hrvatskih vlasti prema cijelom procesu?


Haag

 

To je vrlo složeno pitanje, jer je predmet star deset i više godina. Bilo je perioda na početku gdje su činjene greške vlasti u odnosu prema procesu, primjerice tretman generala Stipetića u odnosu na tretman generala Gotovine. U nekim vremenskim periodima Vlade su pomogle, logističkom potporom i dostavom dokumenata. S druge strane, iz određenih interesa ili po zahtjevu izvana se djelovalo na način da je išlo na štetu obrane, primjerice u slučaju topničkih dnevnika. Iako su svi znali da topnički dnevnici ne postoje, radili su se spektakli, uhićenja članova tima, a sve po diktatu izvana. U samom procesu, da li bi mogli tako uspješno djelovati u sudnici bez logističke potpore Vlade RH – sigurno ne bi.

 

Kako danas gledate na nesporazume u suradnji odvjetničkih timova trojice generala?


Ne bih ponovno otvarao teme, što je bilo tada i iz kojih razloga. Moglo se izbjeći tu situaciju, ali, kao što se kaže, ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom. Ono što je važno je da su uoči početka suđenja tri obrane uspostavile dobar, profesionalan i solidan odnos, koji je tijekom suđenja ojačao, i ta je suradnja bila iskrena i korisna i ponosan sam kako smo surađivali u interesu trojice generala, ali i u općem interesu Republike Hrvatske i Domovinskog rata.

 

Postoji li nešto, neki dokazi ili eventualni svjedoci koji nisu bili uključeni u dokazni postupak iz bilo kojeg razloga, a mogli su značajnije utjecati na tijek procesa?


Osim dnevnika europskih promatrača o kojemu sam već pričao, a koji je mogao biti koristan dokument, tu je i pitanje topničkih dnevnika Hrvatske vojske koje su uzeli pripadnici UN-a ujesen 1995. godine u Grahovu iz napuštenog zapovjedništva hrvatskih snaga. Uzela su ih dva ruska pripadnika UN-a i jedan britanski general, a pretpostavljam da su ih odnijeli u Rusiju i Veliku Britaniju. U našem postupku dokazano je da su ih oni uzeli, ja sam podno kaznen prijave DORH-u u Zagrebu, međutim ništa nismo dobili. Kad godi smo mi pokrenuli to pitanje Serge Brammertz je šutio, a šutilo je i sudsko vijeće.

 

Što mislite zašto je tome tako?


Zato što bi ti dnevnici, koji sadrže karte topničkog djelovanja Hrvaske vojske u Kninu, potvrdili da je HV gađao isključivo vojne ciljeve. Da ti dnevnici pokazuju bilo što drugo, da na bilo koji način štete generalu Gotovini, sigurno bi bili isporučeni sudu.

 

hspf.info / Večernji list

***

Statovi autora izneseni u autorskom tekstu objavljenom na HSPF.info – Portal Hrvatskog Studentskog Politološkog Foruma nisu nužno stavovi Udruge.

Komentari

komentara