INTERVIEW: Sulejman Tihić, predsjednik SDA

Podržat ću plan za formiranje široke koalicije na državnoj razini
Lider SDA očekuje razgovore o uspostavi državne vlasti, a za formiranje vlasti u FBiH kaže da je “bolje od dva loša rješenja”…

 

Piše: Dejan Jazvić/Večernji list



Dok se još uvijek lome koplja o legalnosti federalne vlasti, čini se da su ključni politički akteri u BiH daleko od ozbiljnih razgovora o uspostavi vlasti na državnoj razini. Politička situacija u zemlji daleko je od dobre, a pomirljivih poruka sve je manje. Predsjednik SDA Sulejman Tihić kaže kako razgovore o formiranju vlasti na razini BiH treba što prije pokrenuti. U razgovoru za Večernjak govori i o hrvatskom nezadovoljstvu u BiH, sazivanju HNS-a te odnosu službenog Zagreba prema situaciji u BiH.

Nakon svih prijepora oko uspostave federalne vlasti, kakve su šanse da BiH u skorije vrijeme dobije državnu vladu?

Mislim da sljedećih dana trebamo krenuti u ozbiljne razgovore budući da je od izbora prošlo već šest mjeseci. Imamo prijedlog OHR-a i na bazi tih elemenata treba raditi na uspostavi parlamentarne većine na državnoj razini. Što prije, to bolje, naravno.

Kakve kombinacije možemo očekivati na državnoj razini? Hoće li se pokušati napraviti većina od potpisnica platforme i bloka srpskih stranaka ili će se ići na dogovor hrvatskog i srpskog bloka sa strankama iz Sarajeva?

Što se tiče nas iz SDA, može se očekivati i jedna i druga opcija. Mi smo u razgovorima u OHR-u prihvatili jedan koncept koji su oni predložili, a koji, nažalost, nije prihvaćen od dva HDZ-a. Od 13 pozicija za Hrvate u državnoj i federalnoj vlasti dva HDZ-a su trebala dobiti 11 pozicija. Budući da smo već jednom pristali na takav plan, mi ćemo ga ponovno podržati i kada je u pitanju državna razina. Moguće je da se napravi parlamentarna većina od postojećih parlamentarnih većina u entitetima, a moguća je i, po mnogima poželjna, većina koja uključuje oba HDZ-a.

Je li moguća uspostava državne vlasti u kojoj bi uz srpske stranke i dva HDZ-a bila i SDA, uz prešutnu suglasnost SDP-a?

To su samo špekulacije. Mislim da jedna takva mogućnost nije realna.

Jeste li se u posljednje vrijeme barem neslužbeno čuli s Draganom Čovićem, Božom Ljubićem ili Miloradom Dodikom? Postoji li nakon propasti pregovora u OHR-u ikakva komunikacija između vas?

Nakon službenih razgovora sredinom ožujka u OHR-u ja nisam razgovarao s Čovićem i Ljubićem. Nije bilo prilike za takve razgovore. S Dodikom sam jednom telefonski razgovarao, ali nisu to bili nikakvi službeni razgovori, već smo obojica prokomentirali situaciju u kojoj se sada nalazimo.

 

Od koga očekujete da pokrene neku inicijativu za razgovore o eventualnoj uspostavi vlasti na državnoj razini?

Tko god pokrene inicijativu, ona je dobrodošla. Može to biti Dodik, Čović, Lagumdžija, bilo tko. Ako treba, ja ću biti taj koji će inicirati te razgovore. To treba uraditi što prije. Lagumdžija je sedam dana bio u Americi, pa smo čekali i njegov povratak kako bismo vidjeli što i kako dalje.

Je li moguće rješenje za izlaz iz krize i održavanje prijevremenih izbora, bez obzira što postoje ustavne i zakonske nedorečenosti u svezi s tim?

Prvo, u formalnom smislu nije moguće raspisati izvanredne izbore. Morali bismo konstituirati oba doma državnog Parlamenta, pa onda promijeniti zakon. Drugo, i kada bi bili održani, ne vjerujem da bi ti izbori mnogo toga promijenili. Možda bi došlo do nekih manjih korekcija u odnosu snaga na političkoj sceni. Mislim da bi ti izbori radikalizirali stanje u BiH, a i za godinu dana bi odgodili rješavanje nagomilanih problema. Imali bismo pola godine predizborne kampanje i onda još pola godine uspostave vlasti. Izgubili bismo cijelu godinu.

Nakon uspostave “platformaške” koalicije stječe se dojam da je raspoloženje u dijelovima Federacije s većinskim hrvatskim stanovništvom takvo da je mnogo manje povjerenja u državu BiH, te da se na Sarajevo danas gleda s mnogo više odbojnosti nego prije izbora. Jeste li bili svjesni tog rizika kada ste se odlučili na ovakvo formiranje vlasti u FBiH?

Ova vlast je formirana tako da je to bio izbor između dva loša rješenja. Prvog, da nemamo nikakvu vlast i drugog da imamo bilo kakvu vlast koja će moći krenuti u rješavanje problema. To svakako nije najbolje rješenje koje se postiglo, ali jednostavno – dva HDZ-a nisu bila spremna ni na taj minimalni kompromis i mi nismo imali izbora. To je razlog zbog kojeg oni nisu u vlasti, a trebali bi biti. Ja sam se cijelo vrijeme nakon izbora zalagao za to, poštivajući izborni legitimitet i volju građana hrvatske nacionalnosti.

Kada govore o tim pregovorima iz dva HDZ-a uvijek ističu kako nisu mogli pristati na to da im netko nešto „daje“ ako su Hrvati jednakopravan i konstitutivan narod u BiH?

Nije to nikakvo davanje bilo čega bilo kome. Postoje ustavne kategorije koliko kojih pozicija kojem narodu pripada u vlasti. Pravi se sporazum o raspodjeli tih mjesta, a ne o davanju. To što tvrde iz dva HDZ-a, obične su fraze.

Je li bilo moguće postići dogovor tako što bi na račun tog jednog hrvatskog, dva HDZ-a dobila dodatno bošnjačko ili srpsko mjesto u federalnoj Vladi?

Sva priča se svela na po jednu hrvatsku poziciju na federalnoj ili državnoj razini. I to opet tako da na te pozicije dođu Hrvati iz SDP-a ili HSP-a. Istodobno, u Vladi RS-a imamo pet bošnjačkih pozicija i niti jedna od njih ne pripada, kako se to danas voli reći, autentičnim ili legitimnim bošnjačkim predstavnicima. Većinski bošnjačke stranke imaju svoje zastupnike u Narodnoj skupštini RS-a, ali nisu dobile niti jedno ministarsko mjesto. I to nikome nije problem, a ovdje se stvorio globalan problem oko toga hoće li jedna ili dvije pozicije pripasti Hrvatu koji nije iz dva HDZ-a. Mislim da je problem u tome što HDZ nije naučio dijeliti vlast s nekim drugim strankama koje također plediraju da su hrvatske stranke. Mi smo vlast uvijek dijelili s drugima, bilo da je to Stranka za BiH ili sad SDP. Mi ne smatramo da smo jedina stranka koja predstavlja Bošnjake. Uostalom, i srpske stranke su dijelile vlast međusobno i nitko od njih nije imao taj ekskluzivitet u predstavljanju naroda. HDZ je od 1990. godine uvijek popunjavao hrvatske pozicije i sada se pojavila situacija kada bi oni minimalan broj tih pozicija trebali dijeliti s nekim drugim.

Možemo li makar teoretski zamisliti situaciju u kojoj bi se vlast u Federaciji formirala bez stranaka za koje je glasovalo više od 50 posto bošnjačkih birača? Plaćaju li Hrvati na ovaj način cijenu svoje malobrojnosti?

Ja sam svjestan toga i opravdanosti takvih prigovora. Zbog toga sam i inzistirao da dva HDZ-a budu u vlasti. Mislim da Hrvati ovdje sada plaćaju jednu pogrešnu političku procjenu HDZ-a. Bez obzira na to, ja ću sa svoje strane učiniti sve da Hrvati ni na koji način ne budu oštećeni djelovanjem nove Vlade Federacije. Mogu dobiti samo isto ili više nego u prethodnoj Vladi upravo zato da bi dokazali da nemamo ništa protiv Hrvata i da smo spremni udovoljavati i njihovim potrebama. Predložit će se izmjene određenih zakona, onemogućiti preglasavanje hrvatskih ministara. Donesene su i određene odluke po ministarstvima. Ministar Salmir Kaplan je već predložio u svom ministarstvu da se izdvoje dva milijuna maraka za obnovu katoličkih vjerskih objekata i 1,5 milijuna maraka za obnovu pravoslavnih objekata, dok će se za obnovu islamskih vjerskih objekata izdvojiti pola milijuna maraka. Ministar Adil Osmanović je planirao posebna sredstva za povratak u Bosansku Posavinu i činit ćemo sve što je u granicama naših mogućnosti kako bi se pokazalo Hrvatima da ova vlast nije usmjerena protiv njih.

Kako komentirate odluku o sazivanju Hrvatskoga narodnog sabora i eventualnu uspostavu međužupanijskog vijeća?

To je forma demokratskog načina izražavanja, odnosno pokušaj da se dogovore neke smjernice hrvatske politike u BiH. Uistinu se nadam da će Sabor realno razmotriti prilike u BiH i ponuditi izlaz iz ove situacije u kojoj se nalazi i BiH, ali ponajprije hrvatski narod. Očekujem da pitanje ravnopravnosti hrvatskog naroda postave na razini BiH, a ne samo na razini jednog entiteta ili dijela jednog entiteta.

Jeste li očekivali onakvu odluku visokog predstavnika o uspostavi federalne vlasti i mislite li da će uskoro donijeti i drugu kojom će okončati ovu priču oko formiranja vlasti u Federaciji?

Odluka OHR-a je iznuđena isto kao što je iznuđeno i ovakvo formiranje federalne vlasti. Hoće li donijeti neku novu odluku, ne bih mogao špekulirati.

Nakon izbora mnogo se govorilo o razgovorima koje ste Vi i drugi bh. lideri imali u Berlinu s kancelarkom Angelom Merkel i njezinim suradnicima. Je li realno očekivati nastavak tih razgovora prije uspostave vlasti na državnoj razini?

Prije nekoliko dana razgovarao sam s gospodinom Heusgenom (Christoph Heusgen, savjetnik kancelarke Merkel, nap.a.) o ustavnoj reformi. Mislim da to treba nastaviti i raditi na tome, jer ključ svih problema u BiH je ustavna reforma koja bi jamčila ravnopravnost svih naroda na cijelom prostoru BiH. To je trajno rješenje pitanja zaštite konstitutivnih naroda u cijeloj zemlji.

Kako gledate na učestale poruke hrvatskoga predsjednika i premijerke vezano za situaciju u BiH, uključujući uspostavu vlasti?

Te izjave treba tumačiti i u kontekstu predizborne kampanje u Hrvatskoj. Mislim da su izjave i predsjednika Ive Josipovića i premijerke Jadranke Kosor u granicama dozvoljenog. Ja to gledam u kontekstu dobrih i prijateljskih odnosa i ne vidim tu neko ozbiljno uplitanje u unutarnje stvari BiH. Neke se stvari možda mogu reći drukčije, ali treba imati u vidu da je ovo i u Hrvatskoj izborna godina.

Komentari

komentara