Inzko: Brine me zagovaranje raspada Bosne i Hercegovine

Politička kriza u Federaciji Bosne i Hercegovine koja se nastavlja “otkrivajući funkcionalne nedostatke u sustavu vlasti ovog entiteta, kao i produženu potrebu za reformama u Federaciji kako bi sustav bio funkcionalan, učinkovit i ekonomičan”, jedna je od glavnih karakteristika političkih zbivanja u Bosni i Hercegovini u proteklih 180 dana, onako kako je to u utorak pred Vijećem sigurnosti UN-a u svom redovnom izvješću prikazao Visoki predstavnik Valentin Inzko.

On je pozdravio inicijativu lokalnih eksperata podržanu od vlade SAD – kako bi se Federacija reformirala, naglašavajući da taj proces ima snažnu podršku od Ureda OHR u Sarajevu.

RS bolje funkcionira od Federacije

Inzko je rekao kako je manji bh. entitet RS (Republika Srpska) u usporedbi s Federacijom BiH “funkcionirala glatko” u proteklom razdoblju koje je bilo predmet njegove najnovije analize.

– Ipak, s aspekta budućih rizika za stabilnost zemlje, ja ostajem zabrinut u vezi produženih izjava od nekih najviših dužnosnika iz RS-a koji zagovaraju raspad Bosne i Hercegovine kao države, naglasio je Inzko.

Prozivajući pri tome instituciju predsjednika RS, ali ne spominjući Milorada Dodika, Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BIH upro je prst poimence samo na Nebojšu Radmanovića. On je kao srpski član kolektivnog šefa države nedavno ponudio usporedbu Kosova “koga je priznalo pola zemalja članica UN-a”, navodeći to kao primjer za moguću neovisnost RS-a. Inzko je pri tome iznio žaljenje što je Radmanović to “prezentirao kao službenu politiku Republike Srpske”.

Zbog svega toga “i u ovom kontekstu”, Inzko je zaključio da “kontinuirano prisustvo Europske unije i NATO vojne misije u BiH još uvijek igra vitalnu ulogu u obnovi povjerenja da zemlja ostaje mirna i sigurna unatoč teškoj političkoj situaciji”.

Uzimajući u obzir trenutne okolnosti i moguće buduće izazove u 2014., rekao je visoki predstavnik u New Yorku – prisutstvo EU i NATO snaga – ostaje “kritično umirenje”. Ujedno, Inzko je “toplo pozdravio” rezoluciju kojom je u Vijeću sigurnosti produžen mandat europskih i NATO snaga u BiH za još godinu dana.

Diskriminacija se nastavlja

Inzko je govorio i o tome kako su u proteklih šest mjeseci bh. politički čelnici ponovno propustili svoju priliku napraviti odlučujući korak i usuglasiti korekciju diskriminirajućih odredbi u izbornom sistemu BiH.

Te odluke nisu samo u skladu sa zahtjevima Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju “Sejdić-Finci”, već su, kako je to Inzko podcrtao, “test sposobnosti zemlje da primijeni bazične standarde ljudskih prava u provođenju izbora i da žive u skladu sa svojim međunarodnim obvezama”.

U isto vrijeme, “napredak ostaje nedostižan u reguliranju pitanja vlasništva nad vojnom imovinom, što je spriječilo BiH u aktiviranju svog članstva u NATO MAP planu (Membership Action Plan)”, iznova je, u New Yorku, konstatirao Inzko.

U svom govoru Inzko se osvrnuo i na nezadovoljstvo dijela bh. javnosti “inercijom izabranih čelnika”, što je kulminiralo prosvjedima prošloga lipnja, s najdramatičnijom manifestacijom ispred institucija državnih organa u Sarajevu. On je, isto tako, govorio i o prosvjedima zbog nezadovoljstva građana prema etničkim podjelama u obrazovnom sustavu BiH.

– Vjerujem da je međunarodna zajednica u cjelini podcijenila značaj obrazovanja kao dijela procesa poslijeratnog pomirenja i reintegracije, rekao je visoki predstavnik u svom najnovijem obraćanju u UN-u.

On je rekao kako su ljudi, koji su prosvjedovali širom BiH, shvatili ono što domaći politički čelnici još nisu: “Da demokracija nije nešto što se potvrđuje svake četiri godine na izborima.”

Popis je dobro došao

Cjelokupnu sivu sliku u Bosni i Hercegovini u proteklih 6 mjeseci koju je Inzko prijavio Vijeću sigurnosti UN-a donekle je poremetila pozitivna ocjena tek završenog popisa u BiH.

Ali, dodao je Inzko, “bit će važno da rezultati popisa ne budu korišteni da promoviraju podjele ili pogoršaju etničke tenzije”.

Opću sliku u proteklih pola godine narušila je teška ekonomska situacija u BiH sa nezaobilaznom “vanjskom proračunskom podrškom” i stopom nezaposlenosti od 44 posto. No, Inzko je spomenuo i 7 postotni rast industrijske proizvodnje i 8 postotni rast izvoza u BiH.

U sferi vladavine prava, visoki predstavnik Valentin Inzko iznio je zabrinutost zbog stavova manjeg bh. entiteta RS-a, kao i produženih “retoričkih napada” iz Banjaluke na državne pravosudne institucije.

S tim napadima se, kazao je, otišlo i korak dalje u listopadu, kada je Narodna skupština RS-a izdala set zaključaka protiv državne razine pravosuđa.

Inzko je još naglasio kako predmet njegove zabrinutosti ostaje i produženi neuspjeh domaćih institucija da implementiraju presudu Ustavnog suda BiH u preko 80 slučajeva.

BiH zaostaje u regiji

Govoreći o budućnosti koja očekuje BiH ako se nastavi približavati euroatlantskim integracijama, Inzko je naveo primjer Hrvatske koja je u srpnju ove godine postala članica EU.

– Hrvatska ima preko 1.000 kilometara zajedničke granice sa BiH, što znači da EU ima 1000 kilometara zajedničke granice sa BiH, rekao je Inzko.

Naveo je i kako je Bosna i Hercegovina imala koristi od dobrih odnosa sa Srbijom “i konstruktivnih politika predsjednika Nikolića, premjera Dačića, potpredsjednika Vlade Vučića i ministra vanjskih poslova Mrkića”, BiH je, kako je Inzko rekao, imala koristi i od dobrih odnosa sa Crnom Gorom.

Govoreći o zaostajanju BiH iza svojih susjeda na putu ka EU, Inzko je naveo kako su “potpuno iste šanse ponuđene i bh. liderima kao ovim drugim zemljama u regije”.

U isto vrijeme, zaključio je Valentin Inzko, posljednje godine međunarodnog angažmana u BiH pokazale su da pristup međunarodne zajednice u ovoj zemlji ne smije ignorirati neke specifičnosti u povijesti Bosne i Hercegovine, njezinom poslijeratnom razvoju i “rizicima za njezinu buduću stabilnost”.

Fena

Komentari

komentara