Inzko Vijeću sigurnosti priznao da BiH nije samoodrživa i prešutio da je legitimirao državni udar u FBiH

Valentin Inzko danas je u New Yorku predstavio svoj šesti polugodišnuji izvještaj Vijeću sigurnosti UN, odnosno četrdeseti izvještaj ukupno od uspostavljanja Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH.

 


 

U cjelosti objavljujemo tekst govora visokog predstavnika u BiH pred Vijećem sigurnosti UN:

“Ovo je moj prvi izvještaj pred ovim tijelom koji podnosim u isključivom svojstvu visokog predstavnika, nakon razdvajanja od Ureda specijalnog predstavnika Europske unije (EU), do kojeg je došlo 1. rujna ove godine s dolaskom Petera Sorensena, novog šefa Delegacije EU. Nas dvojica tijesno surađujemo na terenu i putem zajedničkog pristupa očekujem da ćemo pokazati jedinstvo i odlučnost međunarodne zajednice da pomogne napredak BiH u ostvarivanju njenih težnji na putu ka euroatlantskim integracijama, osiguravajući pri tome potpuno poštivanje i implementaciju Općeg okvirnog sporazuma za mir – Daytonskog sporazuma i neponištavanje efekata ranijih reformi kojima je provođen taj sporazum.

Opasna retorika

Kada sam vam se obratio prije godinu dana istakao sam, s dozom uzdržanog optimizma, da je, uprkos svim poteškoćama s kojima se BiH suočavala, u protekloj godini zabilježeno nekoliko pozitivnih pomaka, posebno u kontekstu regionalne suradnje i pomirenja, te uvođenja bezviznog režima za putovanje u zemlje EU. Želim napomenuti da predsjednik Srbije Boris Tadić i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović i dalje s pažnjom prate događaje u BiH, i regionalna situacija još uvijek je bolja nego u bilo kojem drugom razdoblju nakon rata.

Međutim, od mog posljednjeg izvještaja, u BiH i dalje imamo na sceni političku stagnaciju i nazadovanje. Kada sam vam se prošli put obratio u svibnju ove godine, bio sam primoran podnijeti specijalan izvještaj u kojem su detaljno navedena ozbiljna kršenja odredbi Daytonskog sporazuma od jednog od dva bh. entiteta. Nažalost, od tada, uprkos dobroj volji međunarodne zajednice, nastavljeni su pokušaji osporavanja Daytonskog sporazuma.

Jedan od osnovnih razloga za ova osporavanja leži u samoj suštini političke scene u BiH, gdje političari pokazuju jako malo spremnosti na kompromis, izbjegavaju dijalog o ključnim pitanjima i redovno zlorabe sutav.

Više od dvanaest mjeseci nakon općih izbora još nije formirano Vijeće ministara na državnoj razini, a mnoge državne institucije su pod velikim političkim, institucionalnim i ekonomskim pritiskom koji sasvim jasno utječe na njihovu efikasnost i funkcionalnost. Državni proračun za 2011. godinu tek treba biti usvojen, a državne institucije jedva opstaju na temelju privremenog financiranja. Izgleda da smo još daleko od mogućnosti da uskoro bude usvojen proračun za 2011. ili 2012. godinu. Procesi priključivanja EU i euroatlantskim integracijama i dalje u suštini ostaju blokirani zbog neprekidnog provođenja uske etno-nacionalističke politike. Ne iznenađuje da u takvoj situaciji ekonomija i dalje ispašta. U tom kontekstu, međunarodne agencije koje određuju kreditni rejting degradirale su poziciju BiH, ali ne zbog ekonomskih razloga, konkretno navodeći pri tome negativnu političku situaciju u BiH. U svom godišnjem izvještaju o postignutom napretku koji je ostvarila BiH, Europska komisija je također ukazala na političke probleme u zemlji.

Tijekom razdoblja na koji se odnosi ovaj izvještaj, Republika Srpska (RS) je nastavila s pravnim i zakonskim aktivnostima i oštrom retorikom kojima se dovode u pitanje bh. državne institucije, nadležnosti i zakoni, kao i moja ovlaštenja prema Daytonskom sporazumu i relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN.

Iako je 1. lipnja opozvana odluka Narodne skupštine RS o referendumu od 13. travnja, sporni zaključci usvojeni istog datuma i dalje utječu na politiku RS prema institucijama BiH te prema mom uredu i mandatu. Trebam naglasiti da je RS povukla svoju odluku o referendumu tek nakon izravne, osobne intervencije Catherine Ashton, visoke predstavnice EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Ovom prilikom želim se javno zahvaliti Ashton na njenom angažmanu, čime mi je omogućila da izbjegnem uporabu izvršnog mandata s obzirom na to da se u ovoj fazi procesa nastojim uzdržati od korištenja ovlasti kada god je moguće riješiti probleme drugim putem.

S tim u vezi, te poštujući princip političke odgovornosti, tijekom izvještajnog razdoblja provodio sam dugotrajnu politiku uzdržavanja od upotrebe izvršnih ovlasti, osim ako je to apsolutno neophodno, bez obzira na aktualne političke probleme. Zapravo, jedini slučaj u proteklih šest mjeseci u kojem sam upotrijebio izvršne ovlasti bilo je ukidanje sankcija koje je nametnuo moj prethodnik vezano za nesuradnju s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju. To sam učinio nakon uhićenja Ratka Mladića i njegovog izručenja u Haag, kao posljednjeg haškog bjegunca optuženog za zločine u vezi sa ratom u BiH. To je bio jedini put da sam koristio izvršne ovlasti tijekom proteklih šest mjeseci. Osim toga, nisam ih nikako koristio.

Nažalost, Mladićevo uhićenja nije bilo praćeno smanjenjem podrivačke nacionalističke retorike, uključujući i nove izjave dužnosnika iz RS kojima podržavaju raspad države, te šovinističke komentare protiv drugih etničkih grupa. S tim u vezi, želim izraziti duboku zabrinutost zbog nedavnih izjava iz RS kojima se osporava državnost BiH, karakterišući zemlju kao ‘državnu zajednicu’, te ignorirajući činjenicu da je BiH primljena kao država članica u UN 22. svibnja 1992. godine, na osnovu izravne i jednoglasne preporuke ovog Vijeća sigurnosti. Na kraju je BiH, zajedno sa Slovenijom i Hrvatskom, primljena u UN jednoglasnom odlukom. Ovakve izjave, koje podrivaju ustavnu strukturu definiranu Općim okvirnim sporazumom za mir, moraju biti ozbiljno shvaćene, naročito u svjetlu drugih postupaka kojima se izravno osporava Opći okvirni sporazum za mir kako je objašnjeno u ovom i prethodnim izvještajima.

Dvije vodeće hrvatske stranke osporavaju legalnost Federalne vlade

Pojedini dužnosnici i političari u Federaciji BiH su također koristili nepoželjnu retoriku, kao što je podrobno opisano u mom izvještaju. Dvije vodeće hrvatske stranke u BiH nastavljaju osporavati zakonitost i legitimnost aktualne Federalne vlade. Određeni bošnjački politički lideri su pojačali svoju retoriku kao odgovor na izjave rukovodstva RS, te su upozorili na mogući sukob ako bi došlo do pokušaja podjele zemlje. Dugo vremena upozoravam na ozbiljnu štetu koju ovakva retorika nanosi i ponovo koristim ovu priliku da pozovem lidere BiH da doprinesu jačanju i poticanju pomirenja, dijaloga i suživota, umjesto širenja šovinizma, straha i nepovjerenja.

Uzimajući u obzir navedene negativne trendove i postupke, ne iznenađuje činjenica da nije bilo značajnog napretka u pogledu pristupanja EU ili članstva u NATO-u. Niti je bilo napretka u pogledu ispunjenja pet ciljeva i dva uvjeta za zatvaranje mog ureda.

Istovremeno sam duboko zabrinut situacijom u pogledu vladavine zakona, s obzirom na to da RS redovno dovodi u pitanje same nadležnosti državnih pravosudnih institucija, uključujući nadležnost i ulogu Ustavnog suda BiH.

Vlasti su također nastavile podrivati i osporavati i druge ključne državne institucije u ovoj zemlji. Teško je oteti se dojmu da je namjera ovakvih postupaka da se institucije prikažu kao nefunkcionalne, te stoga nepotrebne na državnoj razini.

Ovo je pogrešan pristup. BiH i njeni entiteti će napraviti odlučan iskorak tek kada politički lideri shvate da će entiteti i država biti jaki samo kada su obe razine vlasti jaka – obe razine će postajati sve jači samo kada budu radili zajedno i kada država dobije podršku koja joj je potrebna da bude efikasna.

Problemi su također nastali i u Federaciji BiH i 16 godina nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma još postoji potreba za posredovanjem mog ureda kako bi se riješile velike praznine u pravnom sustavu zemlje, koje stvaraju značajne pravne i političke probleme. U srpnju mjesecu sam morao intervenirati u Srednjobosanskoj županiji (SBŽ) zbog pokušaja da se ignorira ustav i formira vlada, što je moglo dovesti do porasta tenzija do neprihvatljive razine. Zahvaljujući mojoj intervenciji, bez korištenja bonskih ovlasti već u formi dopisa, lokalne stranke su bile u mogućnosti riješiti situaciju u skladu s ustavom, te utrti put za formiranje vlade u drugim županijama i, eventualno, čak i na državnoj razini. S obzirom na ono što i dalje vidim, još postoji očita potreba za postojanjem mog ureda kako bi popunio takve zakonske praznine i održao stabilnost. Ova potreba će postojati sve dok BiH ne postane samoodrživa i ne bude čvrsto i nepovratno na putu ka integriranju u EU i NATO.

Nešto slično ovom pristupu se događalo i u mojoj vlastitoj zemlji, Austriji, nakon što su je američki, ruski, francuski i britanski vojnici oslobodili 1945. godine. Savezničke snage su ostale sve dok nisu bile sigurne da neće doći do ponovnog oživljavanja nacizma i da je demokracija uhvatila čvrste korijene u Austriji.

Moj ključni mandat je da nadgledam Daytonski mirovni sporazum. Daytonski sporazum je, u suštini, mirovni sporazum i svaki dan vidimo znakove da, kad bi se on poništio, ozbiljne posljedice bi mogle nastati ne samo za BiH, nego također i za regiju i širu međunarodnu zajednicu.

S obzirom na i dalje prisutne negativne trendove i nestabilnost, neophodno je da EUFOR ostane s izvršnim mandatom prema Poglavlju VII i da nastavi pružati pomoć OHR-u i drugim međunarodnim organizacijama u ispunjavanju njihovih mandata.

Dok se sada moramo fokusirati na trenutne poteškoće, vjerujem da je jednako važno kritički razmotriti što trebamo uraditi da bismo osigurali dugoročno gledano funkcionalnu i održivu zemlju. Jasno je da trebamo dati podršku načelu preuzimanja odgovornost u BiH. U tom smislu, dozvolite mi da kažem nekoliko riječi o tome kako ja vidim budući pristup međunarodne zajednice BiH.

Svi se slažemo da je budućnost BiH u okrilju EU i euroatlantskih institucija. Stoga EU i NATO moraju igrati važnu ulogu u BiH da zemlji pomažu da ispuni zahtjeve potrebne za ostvarenje svojih težnji za članstvom u obje organizacije.

Važno je da BiH ostane na dnevnom redu međunarodne zajednice sve dok posao ne bude završen. Neki smatraju da je sada vrijeme da se BiH prepusti sama sebi, neki govore o zamoru međunarodne javnosti BiH. Ne dijelim takav stav i vjerujem da bi takvi potezi otvorili vrata onima koji pokušavaju oslabiti i na kraju podijeliti zemlju i to bi moglo voditi novom neredu. Međunarodna zajednica je postigla izvanredne rezultate u BiH u proteklih 15 godina, međutim iz trenutne političke situacije je jasno da još nismo postigli trajno i održivo političko rješenje koje bi osiguralo trajne perspektive za mir.

Naše neprestano opredjeljenje i usredsređenost na BiH je put da se ostvari cilj koji svi želimo postići – BiH koja je stabilna, sigurna i svoje probleme rješava institucionalnim putem dok ide u pravcu potpune euroatlantske integracije. Iskreno sam uvjeren da ovo može postati stvarnost ukoliko ostanemo posvećeni zadatku i ako konačno vidimo suštinsku promjenu u načinu na koji se politika vodi u BiH kako bi dijalog i zdravi kompromis postali pravilo, a ne izuzetak.

Dame i gospodo, uprkos izazovima s kojima se BiH danas suočava želim čestitati zemlji na tome što je postala članica ovog tijela, te na izvanredno obavljenom poslu. Članstvo u Vijeću sigurnosti daje BiH mogućnost da stekne nove prijatelje širom svijeta i dobije poštovanje mnogih zemalja i treba se smatrati značajnim uspjehom njene vanjske politike. Rekao bih da, po mom osobnom mišljenju, ovo predstavlja najveći vanjskopolitički uspjeh BiH od Daytona.

Ostajem do kraja

Što se tiče budućnosti, želim vas uvjeriti da sam u potpunosti opredijeljen da svoj mandat obavljam do kraja i da osiguram da Mirovni sporazum bude u potpunosti poštovan. Put naprijed se ne može ostvariti tako što će se ići unazad. Opredijeljen sam i tome da na svaki mogući način pružim pomoć Peteru Sorensenu u njegovim dužnostima specijalnog predstavnika EU kako bi napredovali u ostvarenju europskog programa. Od vas i od Vijeća za provedbu mira očekujem da mi pružite punu podršku u obavljanju mog posla, u skladu sa mandatom koji ste mi dali, te u daljim uspješnim aktivnostima na očuvanju mira u zemlji kako bismo dostigli točku kada će mir, stabilnost i euroatlantska budućnost zemlje biti neopozivo ostvareni bez tračka sumnje.

Radimo svi zajedno, cijela međunarodna zajednica, da bi prešli zadnje preostale metre planine, osigurali mir i osigurali budućnost BiH u EU. Zajedno to možemo. Zajedno ćemo uspjeti”, izjavio je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

 

hspf.info

Komentari

komentara