Janukovič traži rusku intervenciju

Viktor Janukovič, koji ne priznaje smjenu s dužnosti ukrajinskog predsjednika, uputio je pismo predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu, zahtijevajući da upotrijebi rusku vojsku kako bi se obnovio red i zakon u Ukrajini.

svet-janukovic-i-putin-600x390

Tu je vijest potvrdio ruski ambasador u Ujedinjenim narodima Vitalij Čurkin.

“Pod utjecajem zapadnih zemalja događaju se otvoreni akti terora i nasilja”, prenio je Čurkin dijelove Janukovičevog pisma Putinu na izvanrednom sastanku Vijeća sigurnosti UN-a.

“Ljude progone zbog jezika i političkih razloga”, rekao je Čurkin da stoji u pismu, te pročitao: “Zato bih zamolio predsjednika Putina da upotrijebi oružane snage Ruske Federacije kako bi se uspostavili mir, zakon i red, stabilnost te obranio narod Ukrajine.”

Čurkin je držao primjerak pisma da ga vide članovi Vijeća sigurnosti.

 

Obama: Rusija je na pogrešnoj strani povijesti

Američki predsjednik Barack Obama poručio je Rusiji da stoji na pogrešnoj strani povijesti kada je riječ o Ukrajini i da potezi Moskve predstavljaju kršenje međunarodnog prava.

Obama je pred novinarima izjavio i da SAD razmatra ekonomske i diplomatske mogućnosti za izolaciju Rusije.

Pozvao je Kongres da počne raditi na paketu pomoći za Ukrajinu, kao jednom od prioriteta, i poručio kako će produžetak vojne akcije u toj zemlji biti „veoma skup za Rusiju“.

Obama je upozorio i na to kako su svjetske sile ujedinjene u uvjerenju da je Rusija prekršila međunarodno pravo svojom intervencijom u Ukrajini, prenijele su agencije.

„Ruski predsjednik Vladimir Putin treba dozvoliti međunarodnim promatračima da posreduju u razgovorima u Ukrajini, prihvatljivim za cijeli ukrajinski narod“, ocijenio je američki predsjednik.

“SAD ima cijeli niz mogućnosti za djelovanje protiv Rusije dođe li do eskalacije napetosti u vezi s Ukrajinom, a Washington u ovome trenutku priprema sankcije protiv Moskve”, prethodno je potvrdila glasnogovornica State Departmenta Jen Psaki.

“U ovome trenutku nije riječ samo o razmatranju mogućnosti sankcija zbog ruskih postupaka, nego ćemo ih vjerovatno i uvesti. Pripremamo ih”, rekla je Psaki uz napomenu kako je SAD “na raspolaganju cijeli niz mogućnosti”.

Turska brine za Tatare

Turska pažljivo prati krizu u Ukrajini zbog straha za sudbinu tursko-tatarske manjine na Krimu, nakon što je tatarska zajednica održala demonstracije u Ankari, Istanbulu i Konji zbog ruske intervencije na Krimu, saopćio je izvor iz turske vlade.

„Imamo važnu dužnost da ne zaboravimo na Tatare. U kontaktu smo sa zainteresiranim stranama (u Ukrajini) kako se ovaj spor ne bi pretvorio u oružani sukob. Ne možemo ostati puki posmatrači onoga što se tamo događa“, rekao je isti izvor za agenciju AFP.

Turski službenici navode da prava Tatara i njihovo postojanje mora biti garantirano, jer 12 posto stanovništva na Krimu čine Tatari koji govore turski i sunitski su muslimani, poput većine Turaka.

Krim je bio dio Osmanskog carstva dok ga nije osvojila Rusija krajem 18. stoljeća. Tada su Tatari bili većinsko stanovništvo. Iako su postupno istiskivani, Turska i dalje ima snažne kulturne i druge veze sa Tatarima u Ukrajini.

Turčinov traži zaustavljanje agresije

Privremeni ukrajinski predsjednik Oleksandar Turčinov tvrdi da se povećava rusko vojno prisustvo na Krimu. Zatražio je od Moskve da zaustavi agresiju i upozorio kako će, u suprotnom, Rusija odgovarati za agresiju.

Prenio je kako je stanje teško u nekim regijama na jugu i istoku zemlje, gdje je mnogo rusofonih stanovnika, ali da ukrajinske vlasti tamo drže stvari pod kontrolom.

Potvrdio je i kako je ruska Crnomorska flota zarobila ukrajinske brodove u zaljevu Sevastopolja.

„Stanje na Krimu je i dalje napeto, a rusko vojno prisustvo se povećava. Pozivam rusko vodstvo: ‘Zaustavite provokativne akcije, agresiju i piratstvo. To je zločin i za njega ćete odgovarati’“, rekao je Turčinov na konferenciji za novinare.

Nije objasnio što smatra povećavanjem vojnog prisustva na Krimu.

Uoči posjete američkog državnog tajnika Johna Kerryja, Turčinov je pozvao na stranu pomoć, rekavši kako „od vodećih svjetskih zemalja ne čekaju samo moralnu podršku nego i konkretnu pomoć“.

Agencije javljaju da bi misija Međunarodnog monetarnog fonda trebala sutra početi s radom u Ukrajini.

Kijev od MMF-a očekuje paket pomoći od najmanje 15 milijardi dolara kako bi država izbjegla bankrot.

Opkoljene ukrajinske baze

Ruska Crnomorska flota negirala je informacije da je ukrajinskim vojnicima u bazama na Krimu postavila ultimatum o predaji, nazivajući takve tvrdnje „besmislenim“.

Predstavnik ruskih snaga potvrdio je kako su „navikli na svakodnevne optužbe o korištenju sile protiv ukrajinskih snaga, ali napori da se izazove sukob neće uspjeti“, prenijela je agencija Interfax.

„To je potpuna besmislica. Nemamo namjeru provoditi bilo kakve vojne akcije prema našim ukrajinskim kolegama“, izjavio je predstavnik ruske mornarice.

Istovremeno, predstavnici autonomne vlasti na Krimu razmatraju blokadu ukrajinskih televizijskih stanica da bi, kako su saopćili, zaustavili „tijek laži“.

Prethodno je objavljeno kako je ruska Crnomorska flota dala ultimatum ukrajinskim snagama na Krimu da se predaju do sutra u pet sati po lokalnom vremenu ili će biti suočeni sa vojnim napadom. Stigla je i potvrda da su ukrajinske vojne baze opkoljene, a ključni objekti okupirani.

Građani Ukrajine strahuju od rata

Prema podacima sa terena, broj ruskih vojnika višestruko nadmašuje ukrajinsku vojsku, a glavne ceste su blokirane, čime je Krim i fizički odsječen od ostatka Ukrajine.

Al Jazeerin reporter Ivan Čorkalo javlja kako se nakon ruskog ultimatuma sastalo i Vijeće za nacionalnu sigurnost Ukrajine, koje će uskoro objaviti kako se namjerava postaviti prema ruskom ultimatumu.

Predsjedavajući ruske Državne Dume Sergej Nariškin izjavio je prethodno da “za sada nema potrebe” za slanje vojnih trupa u Ukrajinu

Ruski predsjednik Vladimir Putin dobio je u subotu od parlamenta odriješene ruke kada je riječ o korištenju vojske u Ukrajini, što je obrazloženo potrebom da se zaštite Rusi koji tamo žive, prenijela je agencija AFP.

“Odlukom je samo dobio pravo da koristi oružane snage, što može biti učinjeno u slučaju potrebe. Za sada nema potrebe”, rekao je Nariškin.

Ruski ultimatum

Pozivajući se na ukrajinsko Ministarstvo odbrane, ruska novinska agencija Interfax javlja da je ruska vojska ukrajinskoj mornarici na Krimu dala rok do utorka u pet sati ujutro po lokalnom vremenu do kada bi se trebala predati ili će se suočiti s “olujom”.

Poziv na predaju ukrajinskim mornaričkim snagama uputila je ruska crnomorska flota, prenijele su svjetske agencije, ili će se u suprotnom suočiti s vojnim napadom.

Ultimatum je, prema Interfaxu, izdao Aleksandar Vitko, zapovjednik flote.

“Ako se ne predaju do pet ujutro, napad će biti pokrenut protiv oružanih snaga Ukrajine na Krimu”, prenijele su agencije riječi izvora iz Ministarstva.

Zapovjedništvo ukrajinske mornarice u Sevastopolju potvrdilo je ultimatum ruskih snaga. Od Ukrajinaca je zatraženo da polože svoje oružje i predaju se do jutra.

Zapad za diplomatsko rješenje

Britanski ministar vanjskih poslova William Hague nalazi se u Kijevu, gdje se sastao s predsjednikom prijelazne vlade Ukrajine Arsenijem Jacenjukom.

Hague tvrdi da Rusija ima operativnu kontrolu nad Krimom, čime je izazvana najveća evropska kriza 21. vijeka.

“Ruska intervencija proizvela je veoma napetu i opasnu situaciju”, kaže Hague i poziva zvaničnu Moskvu da vojnike vrati u krimske baze.

“Kriza se ne može riješiti ako se Rusija ne može nagovoriti da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Tada će biti drugih posljedica i troškova o kojima danas neću govoriti. Djelovat ćemo zajedno sa drugim svjetskim nacijama”, poručuje Hague.

Reporter Al Jazeere Ivan Čorkalo javlja kako je sâm dolazak britanskog šefa diplomatije “jasna poruka Moskvi i potpora ukrajinskim vlastima”.

“Osim što je pozvao Rusiju na smirivanje tenzije i zaprijetio diplomatsko-ekonomskim sankcijama, potvrdio je kako Zapad ne razmišlja o vojnoj intervenciji, nego o diplomatskim akcijama”, javio je Čorkalo.

Potvrdio je i kako se radi na političkom rješenju krize, ali i naveo kako je ukrajinska vojska na Krimu “izložena svakodnevnim provokacijama na koje pokušava ne reagirati”.

“I dalje je u tijeku mobilizacija, a u devet različitih registracijskih centara u Kijevu zamijećen je veliki odaziv građana. Ipak, nikome nije svejedno hoće li do rata doći”, navodi Čorkalo.

Ruski zrakoplovi nad Ukrajinom

Ruski borbeni zrakoplovi tokom prethodne noći u dva navrata povrijedili su zračni prostor Ukrajine, saopćilo je danas Ukrajinsko ministarstvo odbrane, dok su istovremeno pogranične patrole te države javile da su ruske trupe i vojni avioni danas počeli pristizati na Krim.

U saopćenju Ministarstva odbrane navodi se da je Ukrajinsko zrakoplovstvo naložilo polijetanje lovca presretača tipa Suhoj SU-27, čime su spriječene bilo kakve „provokativne aktivnosti“, ne navodeći više detalja, prenosi Reuters.

Istovremeno je ukrajinska pogranična služba saopćila da su ruske snage i borbeni avioni počeli danas pristizati na poluotok Krim, što, po njihovim riječima, predstavlja kršenje sporazuma između Ukrajine i Rusije.

U posljednja 24 sata na Krim je sletjelo deset ruskih borbenih helikoptera i osam vojnih teretnih aviona, navodi se u priopćenju, pri čemu se u luci Sevastopolj još od četvrtka nalaze četiri ruska vojna broda.

Zvanični Kijev nije dobio obavještenja da će doći do kretanja ruskih trupa, iako je Moskva obavezna da to najavi u skladu sa međunarodnim zakonima koji reguliraju prisutnost ruske Crnomorske flote na Krimu. Prema tim zakonima, Ukrajina bi trebala biti obaviještena o bilo kakvom kretanju trupa 72 sata unaprijed.

Krim, gdje je još od 18. stoljeća stacionirana flota ruske mornarice, nalazi se praktično pod kontrolom ruskih snaga i lokalnih proruski nastrojenih građana, koji su okružili nekoliko ukrajinskih vojnih baza na tom poluotoku.

Napuštanje vojne dužnosti

Tužiteljstvoo Ukrajine na svojoj zvaničnoj internetskoj stranici objavilo je upozorenje da će predavanje oružja i napuštanje redova vojske biti tretirano kao izdaja i kršenje svečane vojne zakletve, prenosi agencija Anadolija.

Uz podsjećanje na zakletvu da će služiti narodu i državi, iz tužilaštva upozoravaju sve vojnike da će državnom izdajom biti tretiran svaki pokušaj napuštanja vojne dužnosti te da će biti pokrenut pravni postupak u takvim slučajevima.

Iz tužilaštva, također, naglašavaju da je zajednička obaveza snaga sigurnosti, sudstva, tužilaštva i vlasti da zaštite cjelovitost i suverenitet države i naroda Ukrajine. Tužilaštvo je uputilo i pismo glavnom tužiocu na Krimu Vjačeslavu Pavlovu, u kojem ga poziva da štiti ustav i zakone Ukrajine.

Tužilaštvo Ukrajine podiglo je optužnicu za izdaju države protiv admirala Denisa Berezovskog, koji je nedavno imenovan za komandanta ukrajinske mornarice na Krimu, a potom odbio izvršavati naredbe nove vlade u Kijevu.

 

HSPF.info

Komentari

komentara