Je li na pomolu sporazum SAD i EU o slobodnoj trgovini?!

SAD i Europska Unija (EU) imaju sada dvije velike mogućnosti potaknuti prijeko potreban rast svojih ekonomija. Jedan je uspješno riješiti problem dugova i „fiskalne litice“, a drugi konačno realizirati sporazum o slobodnoj trgovini.


 

Piše: Peter Sparding / The Christian Science Monitor

 

U posljednjih nekoliko godina SAD i Europa skoro da nisu bili izvor pozitivnih vijesti za globalnu ekonomiju. Dok je oporavak američkog gospodarstva slabašan i pod stalnom neizvjesnošću i teretom zbog političkih prepucavanja u Washingtonu, Europa je u recesiji zbog dužničke krize. Prema pojedinim analitičarima, to simbolizira nazadovanje transatlantske ekonomije, dok sile u usponu stječu sve veći udio u globalnoj trgovini, investicijama i ekonomskom rastu.

 

Međutim, SAD i Europa sada imaju dvije značajne mogućnosti potaknuti svoje ekonomije – kao i odnose između njih. Prva šansa na obje strane Atlantika je uspješno prebroditi dužničku krizu i “fiskalnu liticu”, kao i otkloniti neizvjesnosti koje otežavaju zapošljavanje i investicije. Drugo je značajna mogućnost da, nakon višedesetljetne rasprave, SAD i 27 članica EU konačno započnu pregovore o sveobuhvatnom sporazumu o slobodnoj trgovini. To bi dalo značajan impuls objema ekonomijama, ali i osnažilo sveukupne transatlantske odnose.

 

Neposredna pozornost je, prirodno, usmjerena na Washington gdje predsjednik Obama i predsjedavajući Predstavničkog doma John Boehner pregovaraju kako da se izbjegne “fiskalna litica” – odnosno automatsko povećanje različitih poreznih stopa kao i smanjenje potrošnje od 1. siječnja. Za sada je dogovor malo vjerojatan, imajući u vidu političku polarizaciju, Međutim, čak i ako se “prijeđe” preko ove “litice”, to neće nanijeti ozbiljniju štetu američkoj ekonomiji, imajući u vidu da se sporazum može postići za nekoliko mjeseci jer će obje strane biti pod sve većim pritiskom.

 

U međuvremenu, europska dužnička kriza izgleda u posljednjih nekoliko tjedana manje dramatično, nakon što je Europska središnja banka pojačala aktivnosti i time privremeno umirila investiture. Također, ministri financija eurozone su se napokon dogovorili da će Europska središnja banka imati ključnu, regulatornu ulogu u novoj uniji velikih europskih banaka. To je također važan korak u osiguravanju jedinstvenog nadzora bankarskog sektora i rješavanju ključnih strukturalnih problema koji su izazvali dužničku krizu.

 

Najvažniji partneri

 

Osim rješavanja unutrašnjih kriza, SAD i EU napokon imaju priliku kroz sporazum o slobodnoj trgovini steći dodatne pogodnosti od svojih ekonomija. Radna skupina, u kojoj su visoki američki i europski dužnosnici, razmatra spomenuti ugovor, kojim bi se uklonile preostale barijere za protok trgovine i investicija. Razni porezi će biti znatno niži ili potpuno ukinuti: Istovremeno bi se harmonizirali standardi i regulativa u ovoj oblasti u SAD i EU. To će iziskivati veliki trud. Spomenimo, na primjer, razlike u standardima za genetski modificiranu hranu, sigurnost proizvoda, zaštitu privatnosti i ograničenja za strane investicije.

 

Mada su prepreke za trgovinu između SAD i EU već sada relativno niske, imajući u vidu veličinu njihovog tržišta – skoro polovica svjetskog društvenog proizvoda – čak i mali napredak bi osigurao značajne dobiti. U studiji Europske komisije je utvrđeno da bi uklanjanje ili harmoniziranje polovice preostalih poreznih ograničenja u transatlantskoj trgovini – doprinijelo rastu ekonomije EU za 0.7, a američke za 0.3 posto do 2018. godine. Dobit bi bila još veća, ukoliko bi se smanjile ili eliminirale i preostale tarife.

 

Ovi podatci mogu izgledati relativno mali, u usporedbi sa ekonomskim efektima “fiskalne litice” ili pregovora u eurozoni, ali ih ne treba zanemariti. Također, sporazum o slobodnoj trgovini SAD i EU imao bi pozitivne efekte ne samo u ekonomiji. Kao i sveukupni odnosi između SAD i EU, i njihove ekonomske veze se uzimaju zdravo za gotovo, kao nešto što se podrazumijeva, u mjeri u kojoj se pozornost na oba ova kontinenta polako pomjera ka gospodarstvima u usponu kao što su kinesko, indijsko i brazilsko.

 

Međutim, u najmanju ruku u dogledno vrijeme, Europa i SAD ostaju jedni drugima najvažniji ekonomski partneri. U trenutku kada je Europa zaokupljena sama sobom, a SAD usredotočuje pozornost na Aziju kao “pivot” svoje globalne politike – obnovljeno sveobuhvatno ekonomsko partnerstvo bi dalo novi smisao i svrhu odnosima SAD i Europe.

 

S obzirom da na američku i europsku ekonomiju otpada trećina svjetske trgovine, sporazum između njih bi imao globalne posljedice. Time bi se ustanovio standard za buduće trgovinske sporazume – na primjer, jačanje pritiska na ostale zemlje da prihvate američke i europske norme o pravima intelektualne svojine. Možda nije lako otkloniti preostale prepreke u pregovorima o transatlantskom sporazumu o slobodnoj trgovini, ali to nije nemoguće. Krajnje je vrijeme da se SAD i Europa napokon o tome dogovore što bi bila dobra vijest.

 

Izvor: Radio Slobodna Europa

 

Komentari

komentara