Jedna zemlja, dva državna praznika

 

U Republici Srpskoj je u srijedu državni praznik i neradni dan. Slavi se dan kada je potpisan Daytonski sporazum. U Federaciji BiH taj datum ne slave jer je za njih Dan državnosti 25. studeni, kada su na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, u Mrkonjić Gradu, utvrđene granice Bosne i Hercegovine


 

 

Piše: Dženana Karabegović (RSE)

 

Dva državna praznika u studenome posljedica su nedonošenja zakona o državnim praznicima, jer svi prijedlozi u posljednjih deset godina nisu imali entitetsku većinu. Sporno je to što se entiteti ne mogu dogovoriti od koje godine je Bosna i Hercegovina nastala. Analitičari tvrde kako još zadugo zakon neće biti donesen jer, u suprotnom, Bosna i Hercegovina bi davno profunkcionirala kao država.

 

Bosna i Hercegovina je vjerojatno jedina država na svijetu u kojoj se ne zna koji datumi su državni praznici. Njezina dva entiteta u razmaku od četiri dana slave praznike – jedni 21., a drugi 25. studeni. Za prve, u Republici Srpskoj, od tog datuma počinje državnost Bosne i Hercegovine jer je tada potpisan Daytonski sporazum, a za druge, u Federaciji BiH, državnost je duža i seže u 1943. kada su u Mrkonjić Gradu, na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, utvrđene njezine granice.

 

No, kolika ovdašnja politika daje značaj tim praznicima, bez obzira iz kojeg je entiteta, pokazuje činjenica kako vladajuća struktura u Republici Srpskoj već godinama čini sve kako bi taj bh. entitet dobio samostalnost, a onda 21. studeni proglase državnim praznikom i neradnim danom. Sociolog Ivan Šijaković to ovako objašnjava:

 

„Zaista je to dvostruki cinizam. Prvo, ako će slaviti dan Daytonskog sporazuma, onda bi morali kazati da je RS nastala potpisom Daytonskog sporazuma. Tu se baš obrnuto čini – tvrdiš da je nastala 1992. a slaviš praznik od 1995. godine“

 

Sulejman Redžić, predsjednik Kruga 99 za RSE kaže: „Odnos RS prema danu Daytona je vrlo znakovit. Oni na taj način vrše neku vrstu manipulacije i dovode u zabludu međunarodnu zajednicu.“

 

Ništa manje apsurdna situacija nije ni u Federaciji BiH. Vlasti u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, koje su do sada 25. studeni obilježavale kao Dan državnosti i neradni dan, jučer su objavile da, s obzirom da je 25. u nedjelju, ponedjeljak će biti radni.

 

Ministar rada i socijalne politike, potpisnik priopćenja, Vjekoslav Čamber navodi razloge ovakve odluke: „Po zakonu prenosimo samo prvi svibanj i Novu godinu.“

 

Podsjećamo, Vladu Federacije BiH čine, u najvećoj mjeri, kadrovi SDP-a, stranke koja za sebe često voli reći kako je nasljednica tekovina NOB-a. Stoga i čudi da jedno ministarstvo donosi odluku da je ponedjeljak radni dan. Predsjednik Vlade Nermin Nikšić u izjavi za RSE na neki način brani ministra Čambera, ali i najavljuje da će njegova odluka vrijediti najvjerojatnije do četvrtka. Evo i zašto:

 

„Ja ću to predložiti na Vladi, nadam se da će Vlada to prihvatiti i usvojiti i da ćemo ponedjeljak, 26. studenoga, imati dan koji će građani moći obilježiti kao praznik Dana državnosti.“

 

Dva državna praznika u studenoga posljedica su nedonošenja zakona o praznicima. Već deset godina u različitim oblicima ga u državnom parlamentu predlaže Stranka za BiH. Beriz Belkić, njezin zastupnik, na naše pitanje što je sporno u prijedlozima, odgovara:

 

„Sporan je Dan državnosti, sporan je kontinuitet države BiH.“

 

Za antifašiste, sudionike NOB-a, nema dileme. Za njih je 25. novembar bio i ostao Dan državnosti. No, koliko njima ovdašnje vlasti pridaju važnost pokazuje i to da su prostorije Saveza boraca iz Drugog svjetskog rata u Sarajevu bez struje i grijanja.

 

„Odnos prema Savezu antifašista i boraca NOB-a ovaj režim se odnosi kao prema nekom pastorčetu, a ne prema onome što se u povijesti odigralo kao najveći događaj“, kaže Raif Dizdarević.

 

Trvenja bosanskohercegovačkih političara oko toga koji datumi se trebaju obilježiti kao državni praznici trajat će još dugo, ocjenjuju akademski radnici. Tim prije jer njima takvo stanje odgovara, ocjenjuje Asim Mujkić, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka:

 

„Političari kada bi se dogovorili oko tih stvari ne bi više mogli biti izabrani i ne bi više mogli uživati svoje pozicije.“

 

Na naš upit je li nenormalno da u ovom dijelu svijeta Bosna i Hercegovina bude jedina koja ne zna koji su joj praznici državni, novinar Emir Imamović odgovara:

 

„Ja ne znam nijednu drugu državu na svijetu koja liči na BiH. Koga da uzmemo za primjer – Švicarsku, Belgiju, Sjedinjene Države? Pa po čemu mi ličimo na te države? Po čemu ličimo na Sloveniju ili na Crnu Goru? Ni po čemu.“

 

HSPF.info

 

Komentari

komentara