Kardinalu Puljiću 26. svibnja i dalje prijeti deložacija

Kardinalu Puljiću 26. svibnja i dalje prijeti deložacija Unatoč obećanjima Vlade FBiH da „nema problema“ oko deložacije kardinala Vinka Puljića iz vlastite rezidencije, sudska odluka o deložaciji je još uvijek na snazi, a datum prema kojem bi se kardinal Vinko Puljić trebao deložirati iz vlastite rezidencije je 26. svibnja.


 

 

Premda se može očekivati njezino neizvršenje zbog obećanja, rješenje o deložaciji još uvijek je na snazi kao pravomoćan dokument, piše vecernji.ba.

 

Podsjetimo, iako se mislilo da je slučaj vezan uz stan koji se nalazi u zgradi Vrhbosanske nadbiskupije konačno riješen, kardinal Vinko Puljić dobio je „uskrsnu čestitku“ od suda u Sarajevu, a riječ je o rješenju prema kojem će biti deložiran 26. svibnja. Prije toga, 17. studenoga prošle godine nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić trebao je biti deložiran iz vlastite rezidencije.

 

No, tada su hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić i sarajevski gradonačelnik Alija Behmen čvrsto obećali da će ovaj problem biti riješen te da nema govora o kardinalovoj deložaciji. Iako je Vrhbosanska nadbiskupija vlasnik zgrade na sarajevskoj adresi Kaptol 7, dio prostorija u kojima boravi kardinal Puljić odlukom suda je dodijeljen obitelji pokojnog Fadila Smajovića. No, kako je u međuvremenu federalna Vlada dodijelila stan Smajovićima u sarajevskom naselju Grbavica, smatralo se da je ovaj slučaj dobio konačan epilog.

 

Zgrada u Kaptolu 7 sjedište je Vrhbosanske nadbiskupije od 1885. godine i dolaska Austro-Ugarske na ove prostore. Nakon Drugog svjetskog rata, kada je najveći dio imovine Katoličke crkve nacionaliziran, tadašnje su vlasti pristale izuzeti od ovog postupka sjedište Vrhbosanske nadbiskupije, ali su početkom šezdesetih pribjegle lokalnoj samoupravi: Narodni odbor Općine Centar odlučio je od svećeničkih soba napraviti stanove, ostavljajući pritom dio zgrade nadbiskupu i kanonicima.

 

Vremenom su stanovi iseljavani jer stanari nisu mogli steći stanarsko pravo, a ostao je samo Fadil Smajović, u čije su motive tvrdoglavog stanovanja upravo tu, u Nadbiskupiji, godinama sumnjali. Da je bilo razloga, ispostavilo se 1993. kada je Vlada grada Sarajeva obavijestila Nadbiskupiju da se može vratiti u napuštene prostorije, u kojima su imali što i vidjeti: aparate za prisluškivanje, radioprijenosnike, mikrofone i ostalu opremu namijenjenu špijuniranju sjedišta Nadbiskupije.

 

Nakon rata, Fadil Smajović od Općinskog suda u Sarajevu potražuje svoje stanarsko pravo koje i dobiva njegova supruga nakon njegove smrti (2005.). Tijekom sudskog procesa ispostavilo se da su supružnici Smajović bili obavještajci Udbe. Nije bio dovoljan ni podatak da zgrada nije nacionalizirana nego da je vlasništvo Katoličke crkve Vrhbosanska nadbiskupija pokušala obitelji Smajović ponuditi nagodbu, zamjenski stan, odštetu, no ništa nije pomoglo. Epilog je deložacija.

 

Komentari

komentara