Koliko će novi ustav promijeniti stanje u FBiH?

Članovi ekspertne skupine koja je radila na prijedlogu novog ustava Federacije BiH organizirali su javnu raspravu u koju su uključili i politologe, sveučilišne profesore iz raznih oblasti, ali i predstavnike političkih stranaka da prokomentiraju iznesene prijedloge. Ocijenjeno je da su u smjernice uvršteni kvalitetni prijedlozi, ali da novi ustav, i ako se usvoji, neće bitno promijeniti situaciju u Federaciji, jer se njime ne predlaže smanjenje kantona/županija, niti preglomazne administracije, što je bila ideja vodilja prilikom angažiranja eksperata.

Profesor ustavnog prava i član ekspertne skupine koja je načinila smjernice za prijedlog novog Ustava FBiH Kasim Trnka napominje da je usuglašeni stav kako Federacija ima preglomaznu i preskupu administraciju i kako kao takva ne može biti funkcionalna.

– Više od tri godine se mučimo sa provođenjem relativno jednostavne promjene Ustava BiH oko primjene presude Sejdić-Finci, pa ne ide. Pa valja onda uraditi dobro što možemo uraditi. U 20. godini postojanja Federacije BiH postoji opća suglasnost da je Federacija prilično neefikasna, nefunkcionalna i vrlo skupa, a da je na taj način kočnica za unaprjeđenje ustavnog uređenja BiH. Upravo zbog toga trebamo prvo srediti odnose unutar jednog entiteta, a da se onda sa te pozicije krene u jednu racionalniju rekonstrukciju ustavnog uređenja BiH, ocijenio je Trnka.

Trnka smatra da je jedna od najvažnijih smjernica pravnih eksperata kako u novom ustavu izbalansirati građansko i nacionalno.

– Da ste pitali neke druge ljude, posebno političke opcije, onda bi oni rekli da još uvijek postoji ozbiljan problem nacionalne majorizacije. A poruka naše ekspertne skupine je da se postigne najbolji balans između onoga što je građansko i onoga što je nacionalno. Jer, ustvari, mudrost ustavotvoraca leži upravo u tome da ne pretegne ni građansko ni nacionalno, jer smo složeno društvo u kome zaista moramo voditi računa o balansu ta dva elementa i na taj način, u toj sinergiji postići najbolje rezultate, istaknuo je on.

Nekoliko dilema

Član ekspertne skupine Krešimir Zubak smatra da će se promjene Ustava Federacije neminovno reflektirati i na državnu razinu.

– Kada bismo čekali politički trenutak da sazriju uvjeti da se pristupi promjenama Ustava BiH, vi biste u ovom stanju u kojem ste sada u Federaciji ostali još puno godina. Naravno da bismo mi to željeli, ali ako budemo čekali dok sazrije politička volja i svijest o promjeni Ustava BiH, čini mi se da možemo doći u još težu situaciju nego što smo sada, smatra Zubak.

Profesor ustavnog prava sa mostarskog Univerziteta Nurko Pobrić smatra da predložene promjene ipak neće bitno promijeniti stanje u Federaciji.

– Usvajanje tih preporuka u kompletnom obimu, po mom sudu neće bitno promijeniti odnose u vlasti u Federaciji, posebno neće Federaciju činiti funkcionalnijom, jeftinijom itd. Ostaju sve institucije iste, a ništa se ne smanjuje broj teritorijalno-političkih jedinica, kantona itd. Smanjenje eventualno broja članova doma ovoga ili onoga su nebitne stvari. One u ekonomskom smislu ne znače skoro ništa, kaže Pobrić.

Profesor sa Filozoskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Enver Kazaz napominje da je BiH zemlja nezavršenog rata i ustavne krize, te će za izmjene ustava presudan biti politički kontekst u kojem se promjene ustava predlažu. Za Kazaza ovaj potez pokušaja promjene Ustava FBiH, na prijedlog američke administracije, otvara i nekoliko dilema.

– Skupina stručnjaka je uradila veliki i ozbiljan posao. Međutim, ovo pitanje je pitanje doslovce završetka rata u političkom polju i ono otvara nekoliko dilema: Stvaraju li se rekonstrukcijom Federacije praktički dva politička sustava u BiH, cementira RS sa svojom pravoslavizacijom i srbizacijom, stvara li se definitivno na taj način mogućnost da jedna zemlja bude asimetrično organizirana? Sljedeća dilema: je li na taj način definitivno međunarodna zajednica kapitulirala u BiH sa svim svojim inicijativama? I sljedeća dilema koju treba razmotriti: Je li rekonstrukcija Federacije izravno priznanje da mi imamo krizu Washingtonskog sporazuma, a ne Daytonskog, i je li se na taj način pokušalo riješiti tzv. hrvatsko nacionalno pitanje u BiH? Ako se ono rješava, onda se moraju rješavati sva tri i moraju se rješavati na kompletnom prostoru BiH, kao i ostali identiteti. Dakle, nalazimo se u vrlo delikatnoj situaciji. Trebalo bi u jednom otvorenom dijalogu razmotriti svaku moguću posljedicu ove inicijative, istaknuo je Kazaz.

Izvor: Radio Slobodna Europa

Komentari

komentara