Krediti u BiH: Za euro i franak nisu ista pravila

Krediti koji su naši građani uzimali, a koji se vežu za švicarski franak, postali su prava noćna mora s obzirom da ‘švicarac’ i dalje raste, s njim i kamate koje većina bh. građana ne može vraćati.


Naime, prema dostupnim podacima, pravne i fizičke osobe u BiH podigle su ukupno 672,7 milijuna maraka kredita izraženih u švicarskim francima, od čega u Republici Srpskoj 268,7 milijuna maraka, a u Federaciji 404 milijuna maraka. Letimičnim pogledom od ovih brojki se zavrti u glavi, a još kada k tomu rapidno rastu kamate, jasno je u kakvoj se situaciji nalaze naši građani. Međutim, tu priči nije kraj, jer prema navodima Svetlane Cenić, ekonomske stručnjakinje, u bankama ne vrijede istra pravila za eurolibor i za franak.
– Kod pada vrijednosti eurolibora, banke nisu poštivale potpisane ugovore te nisu smanjivale rate kredita. Ako su uvjeti za kredit eurolibor plus određena kamata, onda se treba držati toga, kategorički je poručila Cenić.

 

Pomoć države

Niti kod ove situacije država se nije aktivnije uključila u rješavanje cijele problematike i zaštite svojih građana. Dok Hrvatska na sve načine želi zaštititi svoje građane od enormnog rasta švicarskog franka, pa čak prijete bankama i uvođenjem poreza, bh. vlasti još uvijek nijemo promatraju situaciju niti ne pokušavajući pomoći svojim građanina.
Ova situacija nije prvi put da, primjerice, hrvatske vlasti vrše pritiske na bankarski sektor s obzirom da su na sve moguće načine pokušali pomoći svojim građanina da lakše prevladaju veliku svjetsku financijsku krizu.
– Od naših državnih vlasti iluzorno je očekivati da bilo što učine. Njima čak svaka kriza dobro dođe jer im ona predstavlja opravdanje za kriminal i korupciju, istaknula je Cenić.
Ona navodi kako nitko nije kriv za situaciju oko ‘švicaraca’, niti banke niti država, s obzirom da se ovakve situacije ne mogu izbjeći. Ipak, jasno kaže kako država ima nekoliko načina da se ipak ublaže posljedice povećanja kamata na kredite u francima. Prema njoj, najprije se mora sastati fiskalno vijeće, koje je jedino mjerodavno za ovakve situacije te pokušati dogovoriti daljnje korake.
– U ovakvoj situaciju pada kupovna moć građana, ali i banke mogu doći u velike probleme jer im naplativost kredita može drastično pasti, naglasila je Cenić. Jedan od načina rješenja ovog problema, prema njezinom mišljenju, jest i da se prijeđe na euro, čija je vrijednost pala.

Povećanje kamata

Kadrija Hodžić, ekonomski stručnjak, smatra kako nije moguće da banke u BiH imaju isti kriterij kada su u pitanju euro i franak. ‘Švicarac’ primjenjuje samo jedna banka u BiH, ali i ona ne podiže kamatne stope već preračunava iznos glavnice kredita tako da klijent, zapravo, vraća uvećanu glavnicu, koja se uvećava i više od 40 posto. Prema njemu, do promjena kamatnih stopa dolazi onda kada se mijenja eurolibor ili se aktivira određena kreditna linija s drukčijom kamatnom stopom.
– Eurolibor se mijenja u ovisnosti od tržišta kapitala i procjene rizika koje banke procjenjuju za pojedinačne nacionalne ekonomije. Ono što se u BiH može očekivati jest povećanje kamatnih stopa, ali isključivo zbog situacije za novim valom globalne recesije i ugrožavanja eurozone. BiH će se kao kolateralna žrtva ovakvih zbivanja biti suočena s rastom kamatnih stopa, kao izrazom veće opreznosti banaka, i presušivanjem financijskih tijekova, napose investicije, zatim sa znatnim usporavanjem potrošnje i produbljivanjem problema s proračunskim deficitom, navodi Hodžić. Osim toga, on kaže kako teško da država može izravno intervenirati da bi zaštitila postojeće kreditne glavnice građana. On smatra kako bi Agencija za bankarstvo eventualno mogla pregovarati s bankom da obustavi primjenu ‘švicarca’.
– Veći pritisak na promjenu bankarskih politika bi mogli učiniti udruženja za zaštitu potrošača, s odgovarajućim instrumentima građanskog neposluha, smatra Hodžić.


Bezobrazno ponašanje

Mesud Lakota, iz Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH, kategorički tvrdi da je cijela situacija oko ‘švicaraca’ svjesno izrežirana kako bi netko na tome uzeo milijarde eura. Isto tako, poručuje da je ponašanje državnih vlasti kod ove, ali i sličnih problematika oko banaka, najblaže rečeno, bezobrazno.
– Bankama i mikrokreditnim organizacijama u BiH je dopušteno da rade što god hoće jer ih nitko ne kontrolira. Za tu situaciju najodgovornija je Centralna banka i Ministarstvo financija BiH, ustvrdio je Lakota. Upravo zbog toga on ne očekuje da će i u ovoj situaciji državne vlasti učiniti bilo što, tako da će po tko zna koji put ionako uvelike osiromašeni građani biti ostavljeni na cjedilu.

Moguća zamjena?

S druge, pak, strane, iz Udruženja banaka BiH kategorički tvrde kako svaki građanin u BiH koji je podigao kredit vezan uz švicarski franak ima mogućnost kod svoje banke kredit zamijeniti u konvertibilnu marku ili euro. Ove informacije za medije u RS-u kazao je tajnik ovog Udruženja Mijo Mišić, naglašavajući da komercijalne banke u BiH parcijalno i pojedinačno razgovaraju s građanima i rješavaju te probleme.
– Mi u BiH, na sreću, nismo u tolikoj mjeri u kreditnom portfoliju izloženi tome, ali sigurno da svaki građanin koji je podigao kredit vezan uz švicarski franak zaista ima veliki problem, istaknuo je Mišić.
On je naglasio da se za rješavanje ovog problema ne mogu donositi nikakve ‘kozmetičke’ mjere te da, objektivno, postoji rizik koga, prije svega, mora podnijeti onaj koji je potpisao takav ugovor. On kaže kako zasigurno postoje određene mogućnosti za prolongiranje ovog problema, ali se ni u kojem slučaju taj problem ne može riješiti čarobnim štapićem.

Bez petljanja države

Prema riječima Mišića, događanja u vezi sa švicarskim frankom globalno su pitanje, tako da je teško bilo što prognozirati, ali sve mjere vode k tome da ova valuta dalje ne eskalira u smislu njezinog jačanja, već da se stabilizira.
– Mjere koje je poduzela Hrvatska nisu velika olakšavajuća rješenja za njezine građane. Kod nas taj problem još nije dobio političke konotacije kao što je to u Hrvatskoj. Srećom, kod nas izbori nisu tako blizu i mislim da i ne treba to pitanje tako gledati, tvrdi Mišić.

Dnevni list

Komentari

komentara