Lasić: Ako imamo ANURS i BANU, onda moramo imati i HAZU. Sve je to logično, ali nije nimalo dobro…

Ovih dana u Registar udruga u Federaciji BiH upisana je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti BiH (HAZU BiH) sa sjedištem u Mostaru. Analitičari se slažu kako je osnivanje HAZU BiH logičan nastavak politike podjela pa i u akademskom životu u Bosni i Hercegovini.


 

Temeljna svrha osnivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti je promicanje i očuvanje znanstvenih, kulturnih i društvenih vrijednosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, navodi se uz ostalo u Statutu Akademije koja je službeno registrirana kao Udruga građana sa sjedištem u Mostaru.

 

Predsjednik akademije, fra Andrija Nikić, kaže da je riječ o projektu iza kojeg stoje ugledni hrvatski znanstvenici iz dijaspore, okupljeni u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti za dijasporu – sa sjedištem u Baselu, čiji je Nikić redovni član. Vratiti povjerenje hrvatskom narodu i raditi u interesu općeg dobra, osnovni je motiv djelovanja Akademije, čije se osnivanje godinama najavljuje, javlja Radio Slobodna Europa.

 

„Da na neki način hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ima jednu krovnu instituciju koja će se brinuti o jeziku, o povijesti, o narodu, statistici, upoznati sebe, svoje biće, kulturu, povijest, da i mi imamo svoju akademiju, svoju prošlost, svoje nasljeđe, svoju baštinu“, kazao je Nikić.

 

Predsjednik skupštine HAZU je sarajevski profesor Milenko Brkić, nekadašnji predsjednik HDZ-a BiH, koji je po napuštanju te stranke osnovao manje uspješnu HNZ.  U osnivanju još jedne nacionalne akademije u Bosni i Hercegovini ne vidi ništa sporno. Kako pojašnjava, djelovanje hrvatskih znanstvenika unutar BiH bit će konačno prepoznato i u akademskom svijetu Bosne i Hercegovine.

 

„Šireći i jačajući znanost, umjetnost među hrvatskim življem i bićem, mi ćemo time davati snažan doprinos općoj znanosti“, rekao je Brkić.

 

U Bosni i Hercegovini već od ranije djeluju tri akademije i to: Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti  i Akademija nauka i umjetnosti BiH, koja ove godine obilježava 60 godina postojanja.

 

Osnivanje Bošnjačke akademije, podsjetimo, pratile su brojne kontroverze, ali i različita mišljenja bh. intelektualaca. Akademik Muhamed Filipović član je i jedne i druge. Potrebu osnivanja BANU pojasnio je:

 

„Bošnjaci ovdje, u Bosni i Hercegovini, dijelimo zajedno sa Srbima i Hrvatima Akademiju nauka BiH. Međutim, ta akademija se nalazi u dubokoj krizi, a politika se vodi tako da se diskriminiraju projekti koji se odnose na povijest i kulturu bošnjačkog naroda.“

 

Proces formiranja Akademije znanosti i umjetnosti Hrvata u BiH započet je još 2001. godine u vrijeme hrvatske samouprave na teritoriju gdje Hrvati čine većinu. Međutim, te aktivnosti su zaustavljene odlukom tadašnjeg šefa OHR-a, Wolfganga Petrischa, da poništi sve odluke hrvatske samouprave, pa i onu o osnivanju Akademije znanosti i umjetnosti.

 

Iako i Nikić i Brkić negiraju bilo kakvo političko pokroviteljstvo, osnivanje Hrvatske akademije znanosti, podsjetimo, i službeno je najavljeno na jednoj od sjednica Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru, na čijem se čelu nalaze predsjednici dva HDZ-a.

 

Profesor sa mostarskog Sveučilišta, Mile Lasić, kaže kako je cijela stvar ubrzana zahvaljujući upravo Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti, koja je formirana prošle godine.

 

„Ako imamo BANU, moramo imati i HAZU. Dakle, ako imamo SANU – to je sve logično, samo nije dobro. Mi nemamo uopće više nešto što bi nas ujedinjavalo, a to nije u stanju, u ovoj domeni znanosti i obrazovanja, kulture, ni ANU BiH, pa ipak, ona je jedina institucija koja u sebi ujedinjuje nekakve ambicije da nalikujemo normalnom svijetu“, ocjenjuje Lasić.

 

Formiranje još jedne akademije znanosti i umjetnosti, ovog puta sa hrvatskim nacionalnim predznakom, izazvalo je ponovno burne reakcije u intelektualnim krugovima. Poznati banjalučki profesor filozofije i član Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 Miodrag Živanović kaže da nije iznenađen odlukom hrvatskih političara iz BiH da formiraju HAZU, iako taj posao ni na koji način ne ulazi u opis njihovih radnih mjesta.

 

„U svakoj državi to mora biti državna institucija, jer je ona nukleus naših potencijala, stvaralaštva, u svakoj državi, prema tome i u Bosni i Hercegovini, ali su to u pravilu državne institucije. Čini mi se da bismo trebali razgovarati o tome što uraditi da unaprijedimo rad Akademije nauka i umjetnosti BiH, a ne ovih akademija na isključivo etničkom načelu“, smatra Živanović.

 

HSPF.info

 

Komentari

komentara