Ministar Cikotić, bivši oficir JNA i A BIH, na Sudu zbog zločina nad Hrvatima Bugojna

Ministar obrane BiH Selmo Cikotić prekjučer je dobar dio dana proveo na Sudu BiH. Razlog je Bugojno. Naime, na suđenju četvorici optuženih za zločine nad Hrvatima u Bugojnu 1993. na zahtjev sudskog vijeća iskaz je dao ministar Cikotić.


Ostao je pri tvrdnji da vojska nije bila nadležna za zarobljenike HVO-a koji su držani na stadionu „Iskre“ usprkos dokumentima koji su mu predočeni na pretresu. Večernji list je u posjedu dva dokumenta koja pokazuju upravo suprotno tvrdnjama Selme Cikotića. Riječ je o dokumentu „Izvanredni izvještaj“ (strogo povjerljiv) koji zapovjednik Operativne grupe Zapad šalje zapovjedniku 3. korpusa ABiH u Zenici, Enveru Hadžihasanoviću. U dokumentima se navodi, između ostaloga, “da postoje 23 zarobljenika koja zbog „težine počinjenih djela imaju poseban tretman„ kojim se nešto kasnije izgubio svaki trag.

Posmrtni ostaci trojice proteklih godina su pronađeni. Za 20 nestalih bugojanskih Hrvata ni danas se ništa ne zna. Izgubljeni trag vodi k sadašnjem ministru obrane BiH Selmi Cikotiću i od njega zapovjedniku 3. korpusa Armije BiH, generalu Enveru Hadžihasanoviću, što se vidi i iz odgovora koji je Cikotić od Hadžihasanovića dobio 19. rujna 1993., u kojemu se, uz ostalo, kaže: „Obzirom da će najvjerojatnije svi bojovnici biti pušteni po principu ‘svi za sve’, potrebno je ona 23 bojovnika, koja su počinila teža djela, prebaciti kod mene u KPD”. Sudsko vijeće je, kako je navelo, željelo razjasniti određena pitanja nakon što je saznalo za Cikotićevo svjedočenje u Haagu 2004. Cikotić, koji je u razdoblju koje obuhvaća optužnica bio zapovjednik Operativne grupe Zapad ABiH, rekao je da su za zarobljene pripadnike HVO-a bile odgovorne civilne vlasti.

– Za zarobljenike je bila odgovorna jedinica koja ih zarobi u borbi dok ih ne preda dalje, izjavio je Cikotić, koji je svjedočio uz konzultacije s pravnim savjetnikom, prenosi BIRN – Justice Report. Ovaj iskaz, kao i Cikotićevo ponovno pojavljivanje pred Sudom najavljuju i obrat jer je državni ministar dosad imao i svojevrsnu “zaštitu”. Cikotić je naveo kako smatra da su zapovjednik 307. brigade i načelnik Općinskog stožera Teritorijalne obrane mogli procijeniti koga od zarobljenih treba pustiti, kao što je to mogao učiniti i optuženi Enes Handžić.

Senad Dautović, načelnik Centra javne sigurnosti i zapovjednik Objedinjene komande grada je, prema Cikotićevim riječima, u srpnju 1993. zapovijedao svim snagama na području Bugojna.

“Informirao me o problemu velikog broja ratnih zarobljenika i mislim da je on, koliko se sjećam, rekao da veliki broj njih treba pustiti“, rekao je Cikotić. Tvrdi da u prosincu 1993. tada nije znao za „probleme“ u vezi sa zatvorenicima, ni za nestanke odvedenih sa stadiona. Cikotić je rekao da prvi put na suđenju vidi vojne dokumente koji se odnose na zatvorene na stadionu Iskre. Naveo je da mu nije poznata naredba iz rujna 1993., koju je potpisao njegov pomoćnik za sigurnost Kemal Đafić, a u kojem daje instrukcije 307. brigadi o postupanju prema zatvorenicima.

„Mislim da je ta naredba napravljena bez mog znanja”, rekao je Cikotić, koji ni nakon što je vidio taj dokument nije promijenio svoje mišljenje o nenadležnosti vojske za stadion. Cikotić je, kako tvrdi, prvi put vidio i naloge o dovođenju zatvorenika koje je potpisivao Handžić.

To što je vojna policija osiguravala na stadionu, Cikotić je objasnio da je u pitanju bila ispomoć. Kako doznajemo, u srijedu po nalogu sudskog vijeća Tužiteljstvo treba podnijeti izmijenjena optužnicu. Bugojanski Hrvati očekuju kako će se nakon ovog iskaza i izmjene optužnice te moguće nagodbe Enesa Handžića, slučaj Bugojno napokon i potpuno razotkriti. (R.I. Dnevnik.ba)

 

TKO JE SELMO CIKOTIĆ

Selmo Cikotić rođen je u Ivangradu u Sandžaku. Završio je vojnu akademiju u Zadru i bio oficir JNA do  5. 5. 1992 god. kada se stavio na raspolaganje TO u Sarajevu. Selmo Cikotić bio aktivni oficir JNA kada je izvršena agresija na Hrvatsku 1991. god. da je bio u JNA kada su rezervisti JNA okupirali Mostar i dolinu Neretve i napravili pokolj u Ravnom. Bio je u JNA i kada je pao Vukovar, da je bio u JNA kada je priznata Hrvatska i Slovenija. Kada je vidio da JNA i srpski dobrovoljci ne mogu napraviti Veliku Srbiju zahvaljujući hrvatskim braniteljima i generalima Gotovini, Markaču, Praljku, Blaškiću, Kordiću, Ćoriću, Stojiću, Selmo

Cikotić se u svibnju 1992 god. stavlja na raspolaganje Sarajevu gdje ga šalju da organizira muslimansku vojsku u Srednjoj Bosni za napad na HVO. Bivši časnik JNA se iskazao u borbi protiv HVO, posebno u Bugojnu, gdje je ubijeno 311 Hrvata, 35 se vodi kao nestali a preko 2000 ih je prošlo kroz 10 bugojanskih logora, a protjerano je oko 15 000 Hrvata gdje je većini imovina opljačkana i zapaljena. Za svoje vojne uspjehe u Bugojnu nagrađen Zlatnim Ljiljanom od Alije Izetbegovića 1993 god.

Povodom izjave ministra obrane BiH Selme Cikotića da je presuda hrvatskim generalima značajna za međunacionalno pomirenje i stabilnost u regiji, Koordinacija Udruga proizišlih iz Domovinskog rata HZ-HB osudila je njegovu izjavu te “pojasnila zašto ne može doći do međunacionalnog pomirenja i stabilnosti u regiji dok su Selmo Cikotić i slični njemu na strateškim pozicijama u BiH, a hrvatski branitelji BiH u zatvorima”.

Komentari

komentara