Može li BiH do ljeta podnijeti aplikaciju za članstvo u EU?!

 

Tijekom posjeta predsjedavajućeg bh. Predsjedništva Bakira Izetbegovića u Bruxellesu ovog tjedna, europski dužnosnici su pozdravili pozitivne korake koje je BiH konačno napravila u izvršavanju obveza iz procesa europskih integracija.


 

 

Izetbegović je najavio da bi BiH do sredine godine mogla podnijeti aplikaciju za članstvo.

 

„Željeli bismo podnijeti zahtjev za kandidaturu u lipnju. To bi trebalo biti riješeno na političkoj razini. Zatim nam treba nekoliko mjeseci ili možda pola godine za parlamentarnu proceduru, no ja se nadam da vodstvo EU neće čekati da bude završena ta procedura“, rekao je Izetbegović.

 

Europski dužnosnici su odgovorili da je EU “zajednica prava i zakona”, što je osnovni kriterij za odluku o kandidaturi. Tu su prije svega mislili na opasno kašnjenje u provođenju presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Sejdić-Finci.

 

Europska unija neće “progledati kroz prste” BiH ukoliko nema adekvatan odnos prema zaštiti osnovnih prava i sloboda čovjeka, upozorava profesor Ćazim Sadiković.

 

​​„Nitko nije primljen u EU tko je imao bilo što u svom ustavu suprotno Europskoj deklaracijii za zaštitu ljudskih prava, a Europska deklaracija za zaštitu ljudskih prava je, po službenoj ocjeni, ustavni instrument europskog javnog poretka. Nitko ne može pretendirati na mjesto u EU tko nije prošao obveze iz Strasbourga, tko nije ostvario obvezu da i zakonodavstvo i ustav uskladi sa Europskom deklaracijom o zaštiti ljudskih prava – jer to je u prvom redu zaštita pojedinca i demokratske države“, ocjenjuje Sadiković.

 

Još jednu prepreku mora BiH svladati kako bi pokazala da ima ozbiljne namjere za dobivanje kandidatskog statusa. To je  tzv. program integriranja ili nacionalni plan o tome na koji način će ispunjavati kriterije za članstvo.

 

Prije toga treba  uspostaviti efikasan mehanizam koordinacije institucija kako bi se znalo što je čija obveza.

 

„Prije svega, za izradu programa integriranja, zatim za davanje odgovora na upitnik koji će doći nakon što nam se odobri kandidatski status, sve do dana pristupanja, mi moramo imati uspostavljen mehanizam koordinacije između državne razine, entiteta i županija. Moramo naći mehanizme koji će biti podržani prije svega od političkih struktura, jer bez političke podrške procesu, teško se može, a to vidimo iz svega ovoga, napredovati“, kaže direktorica Direkcije za europske integracije Nevenka Savić.

 

Bitni politički problem

 

U slučaju BiH dogovor o koordinaciji je veoma važan s obzirom na složenu ustavnu strukturu i sporenja oko nadležnosti.

 

„Ja mislim da cijeli europski proces u BiH zapinje oko jednog bitnog problema, koji je zapravo politički problem broj jedan i koji mi živimo već više od jednog desetljeća. Riječ je o distribuciji ovlasti u državi, distribuciji na liniji entiteti – država. U ustavnim rješenjima postoje jasno date nadležnosti državi, jasno dane određene nadležnosti entitetima, a postoji i jedna skupina nadležnosti gdje se entiteti i država trebaju dogovoriti u kojem obliku tko što preuzima“, kazao je Amer Kapetanović, šef odsjeka za europske integracije Ministarstva vanjskih poslova BiH, prenosi Radio Slobodna Europa.

 

Program neće biti lako donijeti, ali ipak na njemu treba inzistirati, navodi Kapetanović:

 

„Sloveniji je trebalo godinu i pol dana da ga utvrdi. Kad to svedete u ovaj naš realitet, koliko će nama trebati? Ali, svejedno. To je jedan dokument koji će pokazati na kojoj se razini koja zakonska rješenja iz 35 poglavlja ACQUIS-a, preko 100.000 stranica zakonskih propisa usvajaju i šta se od toga implementira na razini entiteta. Tek onda mi možemo znati što su čije nadležnosti u vezi sa pitanjem europskog puta za sve ono što Ustavom BiH nije drugačije riješeno.“

 

Predsjednik Odbora za europske integracije Borisav Borenović ističe kako u procesu približavanja EU jednostavno treba više raditi:

 

„Ovdje je ključno pitanje definiranje što je čija obveza kada je u pitanju usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU. Ako uskladimo neke zakone među entitima, onda to znači da se oni primjenjuju u cijeloj BiH. Moram reći da mi sada imamo dobru suradnju među parlamentima u BiH. Ipak, program integriranja treba uraditi na razini BiH, ali, podvlačim, treba raditi a ne stalno čekati ili biti u položaju pripravnosti, čekati da netko drugi uradi u naše ime. To ne vodi nigdje, a posebno ne u EU.“

 

Član Povjerenstva za europske integracije Skupštine BiH Mehmed Bradarić smatra da će sustav koordinacije i program integriranja konačno ubrzati europski put BiH.

 

„Jedna trećina aktivnosti urađena je prije tri godine – i tri godine se stoji. Znači mi imamo ogroman posao. Što prije shvatimo da to treba uraditi, prije ćemo doći do rješenja koja će koristiti svim građanima BiH. Proračun EU je 132 milijarde. Ranije je 85 posto izdvajano za agrarnu politiku. Danas se izdvaja 40 posto proračuna od 132 milijarde za agrarnu politiku, i tu je ogroman novac i za BiH, prije svega kroz IPA fondove. Što prije to shvatimo, to će biti bolje i povoljnije za nas“, zaključuje Bradarić.

HSPF

 

Komentari

komentara