Nezadovoljstvo u Mostaru prijedlozima iz Bruxellesa

 

Nova rješenja koja se spominju nakon bruxellskog sastanka, pribojavaju se u akademskoj zajednici u Mostaru, mogla bi dodatno zakomplicirati ionako složenu situaciju.


 

 

Način izbora članova Predsjedništva BiH kroz elektorske glasove, što je proizašlo iz dogovora bh. političara u Bruxellu, izaziva nejasnoće.

 

Osim neobjašnjenog načina samog provođenja, ostaje i pitanje predstavljanja manjina.

 

Međunarodni predstavnici daju podršku nastojanjima da se pronađe politički dogovor o napretku, ali pri tom ističu važnost fokusiranja na rješavanje pitanja  prava svih građana da se kandidiraju na izborima, a ne na način koji bi stranačkim kandidatima jamčio da budu izabrani.

 

Revolt studenata

 

Ivan Pavković, novinar Al Jazeere, izvještava iz Mostara o tome kako se na prijedlog političkog predstavljanja Hrvata u BiH gleda u  tom gradu.

 

Zadnji opći izbori u BiH u Mostaru su proizveli revolt studenata. Pobunili su se tada zbog načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva jer su smatrali kako pobjednik, Željko Komšić, nije dobio podršku hrvatskih već znatno brojnijnih bošnjačkih birača.

 

Josip Zelenika, iz Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Mostaru, kaže: “Studenti i dalje smatraju kako je Željko Komšić nelegitimni predstavnik hrvatskog naroda u BiH što će pokazati na idućim izborima hrvatsko biračko tijelo.”

 

No, kako će pokazati, zanima i studente. Ukazuju kako je sadašnji izborni sustav manjkav te da Hrvati svoga predstavnika teško mogu sami izabrati.

 

Samo tročlano Predsjedništvo BiH pokazatelj je složenosti zemlje i odnosa u njoj. No, nova rješenja koja se spominju nakon briselskog sastanka, pribojavaju se u akademskoj zajednici u Mostaru, mogla bi dodatno zakomplicirati ionako složenu situaciju.

 

Profesor Slavo Kukić kaže kako mu, prije svega, nije jasno ponašanje europske administracije.

 

“BiH se, naime, pritiska da izvrši presudu Suda za ljudska prava u vezi sa slučajem Sejdić-Finci a onda se ta ista administracija zadovolji dogovorom koji s tom presudom nema ama baš nikakve veze.”

 

Pogrešnim smatra i elektorski sustav jer odnose u zemlji ne bi popravio, ako bi glasovi, primjerice u zapadnoj Hercegovini, vrijedili više no oni u Sarajevu.

 

“Ovako, kao što je napravljeno u Bruxellesu, jedna nepravda koja je postojala u odnosu na najmanji narod se ispravlja na način da se radi druga, približno ista ako ne još i veća.”

 

Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista, smatra kako se elektorskim načinom ne bi ispravila ni izborna nepravda prema Hrvatima.

 

Dva HDZ-a bez komentara

 

Proračunao je kako bi se, zapravo, potvrdila. Podsjeća kako iz Bruxellesa ipak nema pisanog dokumenta a jedinim mogućim rješenjem smatra neizravni izbor članova Predsjedništva kroz Parlament, s uvođenjem dodatnog člana za ostale.

 

“Mislim da bi taj izbor bio i puno jednostavniji i pošteniji pa čak i jeftiniji za građane BiH. Dakle, na taj bi se način osigurala, s jedne strane mogućnost da predstavnici i manjina i naroda biraju svoje članove Predsjedništva a, s druge strane, uklonili određeni strahovi koje Hrvati imaju u pogledu sveg predstavljanja u BIH.”

 

U dva HDZ-a ne žele komentirati zaključke iz Bruxellesa. No, doznajemo kako ni u tim strankama ponuđenim rješenjima nisu sretni.

 

“Nema puno optimizma, čini se, ni u Mostaru pred odlučujući sastanak koji će se 11. travnja održati upravo u ovom gradu”, izvještava Pavković. (Al Jazeera Balkan)

 

HSPF.info

 

Komentari

komentara