Nino Raspudić: “Hrvatska i BIH – jučer, danas i sutra”

49203_foto_jesu_li_hrvatski_politicari_nesposobni_ili_stite_svoje_interese_raspudic_ima_i_jednoga_i_dru_800_530_85_storagepogledwatemarkwtmrk.png_800_0_100_r_b_0_0_c1

Nino Raspudić, ugledni analitičar političkih i društvenih zbivanja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kolumnist te profesor talijanske književnosti na Filozofskim Fakultetima u Zagrebu i Mostaru, održao je tribinu u svom rodnom gradu na temu “Hrvatska i BIH – jučer, danas i sutra“. Pred prepunim Amfiteatrom 12 Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Raspudić je održao korisno i zanimljivo predavanje na temu, za koju nitko nije ni sumnjao da će ju predavač dobro interpretirati.

Raspudić je uvodni dio tribine proveo pričajući o svome podrijetlu, Mostaru te porijeklu ideje za naziv tribine. Obrazložio hrvatsko i bosanskohercegovačko jučer i danas, no za sutra tijekom 40-minutnog predavanja nije imao previše riječi pa ih je ipak pronašao u krugovima pitanja studenata i ostalih gostiju ove tribine. Pričao je o Željku Komšiću, koji uživa svoj drugi mandat u Predsjedništvu BIH, a riječi je bilo o mnogim drugim problemima koji potresaju bosanskohercegovačku, ali i hrvatsku javnost.

Jedina stvar u kojoj se Milanović i Karamarko slažu je politika prema Bosni i Hercegovini“, ukratko je Raspudić prokomentirao suprotstavljanje vladajućih struktura u RH s oporbom te pohvalio njihovu komunikaciju kada je riječ o politici koju Hrvatska vodi prema BIH.  Na redu je bila rezolucija Europskog parlamenta koju Raspudić smatra kao “promjenu koja ide u smjeru rješavanja hrvatskog pitanja“.

Za hrvatsko danas u BIH veliku odgovornost imaju hrvatske političke elite, iako su na početku bili kukavice, nesposobnjakovići i neznalice, to moram reći. Može Čović napraviti veliku kuću, ali to ne mora značiti da će nam Bošnjaci odlučivati što se tiče problema vezanih za Hrvate u BIH.” Govorio je o “platformaškoj kaši” glede američkgo veleposlanstva u BIH i toga što aktualni veleposlanik SAD-a još nije stupio na snagu, iako je Patrick Moon već godinu dana nije na toj funkciji.

Potom je govorio o situaciji u Hrvatskoj i dvama ključnim prošlogodišnjim događajima u RH: ulazak u EU i “Lex Perković“. Raspudić je hrvatski put u EU opisao kao “netransparentan i trnovit put bez jasno određenih ciljeva i kriterija“. “Nije bilo organizirane javne rasprave, u kojoj bi se sučelili pojedini politički analitičari i u kojoj bi isti suprotstavili argumente za i protiv ulaska u Europsku Uniju, po kojima bi glasači lakše procijenili i odlučili na referendumu o pristupu Uniji“.

Drugi važan događaj bio je slučaj Josip Perković. Tri dana pred službeno priključenje Hrvatske u EU, na posljednjoj sjednici Hrvatskog sabora prihvaćen je zakon kojim se ograničava Europski uhidbeni nalog. “Meni je to bilo šokantno, jer nisam vjerovao da bi mogli zaštititi ljude koji su počinili strašen zločine”.

S “Lex Perković” je Raspudić zaključio svoje izlaganje te time otvorio mnogobrojne krugove studentskih pitanja. Neki od njih bila su uvelike konstruktivna, a velika većina njih odnosila su se na rješenje hrvatskog pitanje, treći entitet te bosanskohercegovačko sutra. Cijelu tribinu pitanjem i kratkim osvrtom zaključio je dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić.

 

HSPF.info

Komentari

komentara